Ove biljke posadite u maju i cvijetaće cijelo ljeto

Ulazimo u trenutak u godini kada terasa počinje da dobija dušu. Kada se iz praznih saksija i tihe zemlje rađa boja, miris i život. Maj je upravo taj trenutak.

Sunce je već dovoljno jako, zemlja se zagrijala, a opasnost od mraza je prošla – i to je signal koji priroda šalje: sada je pravo vrijeme da zasadite ono što će vas radovati cijelog ljeta.

Ako želite da vaša terasa ili dvorište izgleda bujno, živo i njegovano bez previše komplikacija, postoje tri vrste koje gotovo nikada ne razočaraju.

Zašto je maj najvažniji mjesec za sadnju

U maju biljke imaju idealne uslove za razvoj – dovoljno toplote, svjetlosti i stabilne temperature. To znači da će se brže primiti, razviti jači korijen i kasnije obilnije cvjetati.

Ono što zasadite sada, gledaćete u punom sjaju već za nekoliko sedmica.

Mali savjet koji pravi razliku: Prije sadnje obavezno rastresite zemlju i dodajte malo komposta ili prihrane – to će biljkama dati bolji start.

Kadifice – nezaustavljiva energija boja

Kadifice su među najzahvalnijim biljkama koje možete posaditi. Ako tražite cvijeće koje će opstati i u vrućinama, i u manje idealnim uslovima – ovo je pravi izbor.

Njihovi žuti i narandžasti tonovi donose toplinu prostoru, a cvjetaju gotovo bez prestanka sve do jeseni.

Zašto ih svi vole:

  • izuzetno su otporne
  • brzo počinju da cvjetaju
  • odbijaju neke štetočine

Kako da budu još ljepše:

Uklanjajte uvele cvjetove – tako podstičete novo cvjetanje i biljka izgleda urednije.

Petunije – kraljice terasa i žardinjera

Ako želite efekat “prelivanja” cvijeća preko ivica saksija, petunije su nezaobilazne. One stvaraju bogate, guste cvjetne slapove koji odmah privlače pažnju.

Dolaze u gotovo svim bojama – od nježnih pastelnih do intenzivnih tonova.

Šta im je potrebno:

  • puno sunca
  • redovno zalivanje
  • povremena prihrana

Mali trik iskusnih: Petunije vole vodu, ali ne i stajanje u vodi – zato obavezno koristite saksije sa dobrom drenažom.

Verbena – prirodna elegancija koja traje

Verbena je biljka koja daje onaj “divlji”, prirodni šarm svakoj terasi ili dvorištu. Njeni sitni cvjetovi formiraju guste, šarene jastuke koji traju tokom cijele sezone.

Ono što je izdvaja jeste njena otpornost na visoke temperature i sposobnost da cvjeta i kada druge biljke počnu da posustaju.

Poseban bonus: Privlači leptire, pa vaš prostor postaje još življi i ljepši.

Kako da vam terasa izgleda kao iz časopisa

Nije stvar samo u tome šta sadite – već i kako kombinujete biljke.

Jednostavna pravila:

  • kombinujte visoke i viseće biljke
  • igrajte se kontrastima boja
  • ne pretrpavajte saksije

Manje biljaka, ali pravilno raspoređenih, često izgleda bolje nego previše svega.

Greške koje mnogi prave u startu

Ako želite da vam cvijeće zaista buja cijelo ljeto, izbjegnite ove najčešće greške:

  • previše vode ili potpuno zanemarivanje zalivanja
  • sadnja u lošu, zbijenu zemlju
  • držanje biljaka u sjenci kada im treba sunce

Biljke nisu zahtijevne – ali traže osnovne uslove da bi dale maksimum.

Možda vas zanima i ovo:

Ovaj mjesec je ključan za baštu: Ko sadi u maju, bere u avgustu

Mali rituali

Postoji nešto posebno u tome kada svako jutro zalijete biljke, pogledate kako napreduju i primijetite prvi novi cvijet.

To nije samo uređenje prostora – to je mali ritual koji vraća mir i osjećaj kontrole nad svakodnevicom.

Na kraju, nije poenta da imate savršenu terasu. Poenta je da imate prostor u kojem vam je lijepo.

A uz kadifice, petunije i verbenu, taj prostor će vrlo brzo postati mjesto na koje ćete željeti da se vraćate – svakog dana, prenosi Ona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovaj mjesec je ključan za baštu: Ko sadi u maju, bere u avgustu

Maj je srce vegetacijske sezone. Zemlja je dovoljno topla, mrazevi su u većini krajeva prošlost, a sunčevi sati rastu iz dana u dan.

Ko propusti maj, propušta pola godine. Za baštovana, ovo je najintenzivniji — i najnagrađujući — period u godini.

Šta se sije i sadi u maju

Direktno u zemlju siju se krastavci, tikve, bundeve, boranija i kukuruz — sve kulture koje zahtijevaju toplije tlo minimalno 14 °C. Rasad paradajza, paprike i patlidžana, koji smo pokrenuli u martu, sada se presađuje na otvoreno, ali tek kada noćne temperature ne padaju ispod 10 °C.

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

Začinsko bilje — bosiljak, kopar, peršun, matičnjak — može direktno u gredice ili u saksije na terasi. Za ljubitelje cvjetnih vrtova, maj je idealan za sadnju ciklame, dalije i ljetnih jednogodišnjih cvjetova.

Ključni poslovi ovog mjeseca

Navodnjavanje

Redovno, ujutro — smanjuje rizik od gljivičnih bolesti i jačeg isparavanja.

Malčiranje

Sloj organskog malča čuva vlagu, guši korove i poboljšava strukturu tla.

Prihranjivanje

Azotna đubriva za lisnate kulture, kalijum za plodove — tlo koje hrani, rodi.

Zašto je maj toliko važan?

Agronomski gledano, maj određuje kakav će biti jul i avgust. Biljke posađene na vrijeme razvijaju dublji korjenov sistem, otpornije su na sušu i daju obilnije prinose.

Propuštena sadnja znači kraći vegetacijski period — a to se direktno odražava na prinos i kvalitet. Pored toga, maj je idealan za profilaktičnu zaštitu od štetočina: prevencija uvijek košta manje od liječenja. Ukratko — ko zasadi u maju, bere u augustu.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Krompirova zlatica, napast koja se može riješiti

Koloradska krompirova zlatica se pojavljuje u mnogim vrtovima svake godine i može ozbiljno oštetiti usjeve krompira. Postoji jednostavan prirodni trik s domaćim sastojkom koji pomaže u smanjenju njenog prisustva, ali je ključno početi s njom u proljeće, prilikom sadnje.

Svake sezone je ista priča: čim krompir proklija, pojavljuje se njihova najveća prijetnja.

Krompirova zlatica iz Kolorada je toliko agresivna štetočina da može potpuno uništiti biljku ako se ne tretira na vrijeme.

S obzirom na to da jedna ženka može položiti i do nekoliko hiljada jaja, jasno je da se ovaj insekt širi nevjerovatnom brzinom.

Iako se hemijska sredstva često koriste, sve više ljudi se odlučuje za prirodne metode zaštite biljaka. One su blaže za tlo, korisne insekte i okoliš, a uz pravilnu upotrebu mogu biti vrlo učinkovite u smanjenju pojave štetočina.

Ljuske luka kao prirodna zaštita

Jedno od najjednostavnijih rješenja krije se u kuhinji – u trulim ljuskama luka, prenosi N1 Slovenija. Umjesto da ih bacite, možete ih koristiti prilikom sadnje krompira. Njihov karakterističan miris djeluje kao odvraćanje za krompirovu zlaticu iz Kolorada, što joj otežava pronalazak biljke domaćina.

Možda vas interesuje i ovo:

Glamoč: Najteži krompir u vlasništvu porodice Ubović (VIDEO)

Prilikom sadnje krompira, možete dodati šaku suhih ljuski luka u svaku rupu za sadnju, direktno pored gomolja. Ovo stvara prirodnu “zaštitnu zonu” koja može smanjiti mogućnost napada u ranim fazama rasta.

Kako se kore postepeno raspadaju u zemljištu, one oslobađaju supstance jakog mirisa koje dodatno utiču na okolinu oko biljke. To može odvratiti pažnju i štetočinama u zemljištu i onima koje dolaze spolja tražeći mjesto za polaganje jaja.

Neke biljke, poput hrena, kamilice i graha, imaju sličan odvraćajući učinak, a mogu se saditi u blizini krompira. Bor se također često koristi u praksi, njegov miris je neugodan za štetočine. U vrtu stoga možete koristiti usitnjenu borovu koru ili pripremiti blagi rastvor borovih iglica za zalijevanje ili prskanje tla.

Plodored je takođe važan korak

Jedna od osnovnih preventivnih metoda protiv krompirove zlatice iz Kolorada je plodored. Ne preporučuje se sadnja krompira na istom mjestu najmanje četiri do pet godina. To prekida životni ciklus štetočine, jer se larve koje prezimljuju u tlu teže ponovo razvijaju u veće populacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sadite ali mislite unaprijed, poslije može biti kasno

Ne mora i ne treba svako ko ima kuću da angažuje pejzažnog arhitektu da bi imao lijepo dvorište i njegovane biljke. Prostor na otvorenom možete da sredite, prije svega, po svom ukusu, a potrebno je samo malo planiranja da biste stvorili oazu koja vama odgovara.

Pretrpane površine

Prilikom sadnje, planirajte u skladu sa tim koliko će biljka porasti i tako je pozicionirajte.

„Razmislite o tome kako će biljke rasti”, savjetuje Adam Milhaus, baštovan koji ističe za Southern Living da je pravilo ostaviti prostor za sve što cvjeta. Potrebno je da zasadi imaju prostora da dišu.

Nedefinisane ivice

Neuobičajene staze u dvorištu mogu brzo dovesti do toga da pejzaž izgleda neuredno.

„Održavajte oštre i čiste linije staza. Jake krivine i ravne linije su ključne, dok nenamjerne talasaste linije mogu izgledati slučajno”, navodi Milhaus. On ističe da je važno i redovno uklanjati travu koja se javlja ispod ivica betona.

Precvjetalo i požutjelo zelenilo

Nije važno samo na vrijeme uklanjati precvjetale dijelove, već i zelene biljke treba orezivati u pravo vrijeme.

„Uljepšajte žbunove i drveće, i čak razmislite o postavljanju nekih ošišanih zimzelenih i arhitektonskih biljaka u dvorište”, kaže Milhaus.

Istrošene saksije

Bilo da ih držite na terasi, trijemu ili po cijelom dvorištu, saksije treba grupisati kako bi se stvorila ljepša atmosfera. Ako su okrnjene, oštećene ili rasparene, zamijenite ih novim.

Vizuelna harmonija

„Ako u dvorištu imate mnogo saksija, pokušajte da različite materijale — terakotu, zastakljene saksije, beton, plastiku — svedete na minimum. Neka saksije liče jedna na drugu radi postizanja vizuelne harmonije”, smatra Milhaus.

Prevelike biljke

Uvijek uzmite u obzir razmjere onoga što sadite — biljke moraju biti proporcionalne vašem domu i njegovoj lokaciji.

Labav šljunak

Stvaranje temeljnog sloja ispod rastresitog šljunka pomoći će mu da ostane na mjestu, dok će i dalje omogućiti manje krut izgled od izlivenog betona ili strukturalno položenog kamena.

Sadnja samo cvjetnica

Važno je uspostaviti zimzelenu osnovu za dvorište kako biste izbjegli da ono izgleda “mrtvo” u periodu kada biljke ne cvjetaju.

Opušten travnjak

Postoji razlika između neurednog pejzažnog uređenja i prihvatanja prirodnog pejzaža.

„Čak i ako uzgajate isključivo autohtone biljke i divlje cvijeće, držite ivice travnjaka urednim, staze očišćenim, a baštenske prostore dobro održavanim“, savjetuje Milhaus.

Sićušne sadnice

„Previše malih sadnica može izgledati lijepo, ali nisu ni izbliza dovoljno upečatljive za dvorište. Potrebno im je stalno zalivanje, a pošto im lišće i cvijeće često opada, zahtijevaju stalno čišćenje pa mogu djelovati neuredno. Umjesto toga, razmišljajte šire. Birajte velike podne saksije i sadnice koje ćete smjestiti direktno u zemlju”, objašnjava Milhaus, piše Magazin Politika.

Možda vas interesuje i ovo:

Biljke koje ne treba saditi blizu kuće, među njima i orah

Podijeli tekst sa drugima na:

Biljke koje ne treba saditi blizu kuće, među njima i orah

Sadnja voćaka u dvorištu često djeluje kao idealno rješenje – pružaju hladovinu, svježe plodove i stvaraju prijatnu, domaću atmosferu.

Ipak, ono što mnogi zanemaruju jeste da pogrešan izbor mjesta i nedovoljno poznavanje karakteristika biljaka mogu dovesti do ozbiljnih problema. Korijeni pojedinih voćki mogu oštetiti temelje kuće, podići staze, pa čak i probiti podzemne instalacije.

Jedna od najčešće potcijenjenih voćki u tom smislu je smokva.

Smokva – lijepa, korisna, ali ne i bezazlena

Smokva je omiljena u mnogim dvorištima. Njena široka krošnja pravi prijatnu hladovinu tokom ljeta, plodovi su ukusni i zdravi, a sama biljka unosi poseban mediteranski šarm u prostor.

Međutim, ono što se ne vidi na prvi pogled jeste njen snažan i invazivan korijenski sistem.

Korijeni smokve aktivno traže vlagu i hranljive materije, šire se daleko od stabla i mogu:

  • prodrmati i oštetiti temelje kuće
  • podići betonske staze i pločnike
  • oštetiti vodovodne i kanalizacione cijevi
  • ugroziti rast drugih biljaka u blizini

Problem je u tome što se šteta često primijeti tek kada postane ozbiljna i kada su popravke već skupe i komplikovane.

Koliko daleko od kuće treba saditi smokvu?

Jedna od najčešćih grešaka je sadnja preblizu objekta. Stručnjaci savjetuju da se smokva sadi na bezbjednoj udaljenosti:

  • minimum 4 do 6 metara od temelja
  • idealno i do 10 metara za potpunu sigurnost

Ako se posadi bliže, postoji velika vjerovatnoća da će korijenje pronaći pukotine u betonu ili instalacijama i početi da se širi upravo tamo gdje ne bi trebalo.

Kako uživati u smokvi bez rizika?

Dobra vijest je da ne morate da se odreknete smokve ako je volite.

Postoje praktična rješenja koja omogućavaju da uživate u njenim plodovima bez bojazni od štete:

sadnja u velikim saksijama ili žardinjerama

izbor patuljastih sorti sa slabijim korijenskim sistemom

pažljivo planiranje mjesta sadnje unaprijed

Na ovaj način zadržavate sve prednosti – hladovinu, ljepotu i ukusne plodove – bez opasnosti po kuću i dvorište.

Nije samo smokva problem

Važno je znati da smokva nije jedina biljka sa ovako agresivnim korijenjem.

Slične probleme mogu izazvati i:

  • vrba
  • topola
  • breza
  • hrast
  • pojedine vrste oraha

Sve ove vrste imaju snažne korijene koji traže vodu i prostor, pa mogu podizati staze, oštećivati cijevi i iscrpljivati zemljište oko sebe.

Održavanje kao ključ sigurnosti

Pored pravilnog izbora mjesta, važno je i redovno održavanje voćaka. Kontrola rasta može značajno smanjiti rizik od oštećenja:

  • orezivanje krošnje smanjuje opterećenje korijena
  • povremena kontrola korijenskog sistema
  • izbor sorti prilagođenih manjem prostoru

Za manja dvorišta posebno su pogodne saksijske i patuljaste varijante, jer omogućavaju lakšu kontrolu i održavanje.

Lijepo dvorište i bogat rod nisu problem – problem nastaje kada se sadnji pristupi bez plana. Jedna pogrešna odluka, poput sadnje smokve preblizu kuće, može dovesti do velikih troškova i dugoročnih problema, piše Still.

Možda vas interesuje i ovo:

Pet biljaka koje traže najmanje pažnje

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

Ova metoda vrtlarstva je jednostavna, održiva i vrlo učinkovita, zbog čega je mnogi iskusni vrtlari koriste.

Krastavci su jedno od najpopularnijeg povrća u kućnim vrtovima, jer brzo rastu i uz dobru njegu daju obilan urod.

Međutim, mnogi vrtlari nisu svjesni da na količinu i kvalitet uroda mogu uveliko uticati i biljke koje rastu u blizini.

Prava kombinacija biljaka u vrtu može poboljšati rast krastavca, zaštititi biljke od štetočina i povećati prinose.

Jedna od najboljih biljaka za sadnju pored krastavaca je kopar. Ova aromatična biljka privlači korisne insekte, poput oprašivača i grabežljivih insekata, koji pomažu u smanjenju broja štetočina.

Osim toga, kopar poboljšava rast krastavaca i može pomoći u poboljšanju razvoja plodova. Neven je također vrlo dobar pratilac za krastavce.

Ovaj cvijet je poznat po tome što odbija mnoge štetočine u vrtu, posebno lisnih uši. Pored svoje zaštitne uloge, neven također uljepšava vrt, a istovremeno pomaže u održavanju zdravijeg okruženja za rast krastavaca.

Krastavci takođe dobro rastu u blizini mahunarki, poput graha ili graška, prenosi Govorise.

Dobri susjedi

Ove biljke poboljšavaju kvalitet tla vraćanjem dušika u tlo, što je važno za rast mnogih povrtnih vrsta. Kao rezultat toga, krastavci na takvom mjestu imaju bolje uvjete za razvoj i često veći prinos. Dobri susjedi za krastavce uključuju bijeli luk ili luk. Njihova jaka aroma može odbiti neke štetočine koje bi inače napale krastavce. Takva prirodna zaštita može smanjiti potrebu za korištenjem hemikalija u vrtu.

Možda vas zanima i ovo:

Ako ugledate žuti list na krastavcu, spasite ga ovom tekućinom

S druge strane, postoje i biljke koje se ne preporučuje saditi u blizini krastavaca. To uključuje krompir, kadulju i neke druge aromatične biljke, jer mogu inhibirati rast krastavaca ili privući slične bolesti i štetočine. Ako sadite krastavce zajedno s odgovarajućim pratećim biljkama, možete prirodno poboljšati rast, zaštititi biljke i povećati prinose. Ova metoda vrtlarstva je jednostavna, održiva i vrlo učinkovita, zbog čega je mnogi iskusni vrtlari koriste.

Podijeli tekst sa drugima na:

U aprilu mnogi prave grešku: Prerana sadnja usporava rast biljaka

U aprilu mnogi prave jednu grešku i prerano posade biljke, zbog čega njihov razvoj i cvjetanje kasne. Još uvijek se mogu javiti noćne hladnoće koje mogu oštetiti mlade biljke i usporiti njihov rast.
April je mjesec kada priroda konačno počinje da se budi. Dani su duži, sunce je sve toplije, a mnogi jedva čekaju da izađu u dvorište i počnu sa radovima u bašti.

Upravo tada, puni entuzijazma, u aprilu mnogi prave jednu od najčešćih grešaka — i često nisu ni svjesni koliko ona može da utiče na biljke tokom cijele sezone.

Zemlja više nije smrznuta, temperature su prijatnije, a bašta izgleda spremno za sadnju. Mnogi tada odlučuju da požure i posade cvijeće, povrće ili začinsko bilje, vjerujući da će tako dobiti prednost i ranije uživati u plodovima svog rada.

Međutim, ono što većina zaboravlja jeste da april ume da bude veoma varljiv mjesec.

Iako su dani topli, noći često znaju da budu hladne, a u nekim krajevima čak i mraz nije rijetkost. Upravo ta razlika između dnevnih i noćnih temperatura može biti kobna za mlade biljke.

Prerana sadnja – greška koju mnogi prave

Mlade biljke, naročito one osjetljive poput paradajza, paprike ili tikvica, jednostavno nisu spremne da izdrže nagle promjene temperature. Čak i ako prežive prve noći, hladnoća može da uspori njihov rast, ošteti korijen ili potpuno zaustavi razvoj.

Zato se kasnije dešava ono što zbunjuje mnoge baštovane.

Biljke su posađene na vrijeme. Redovno se zalivaju. Dobijaju dovoljno sunca. Ali ne napreduju. Ne cvjetaju kako treba. Djeluju slabo i “zaostalo” u odnosu na očekivanja.

Razlog često leži upravo u tom početnom šoku koji su doživjele u aprilu.

Osim prerane sadnje, postoji još jedan problem koji ide ruku pod ruku sa njom — nestrpljenje.

Možda vas zanima i ovo:

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

Mnogi u želji da “pomognu” biljkama počnu da ih pretjerano zalivaju ili đubre prerano, misleći da će tako ubrzati rast. Međutim, to često ima suprotan efekat. Zemlja koja je još uvijek hladna i vlažna ne može pravilno da primi hranljive materije, pa korijen biljke ostaje pod stresom.

Iskusni baštovani znaju da je april više mjesec pripreme nego sadnje.

Tada se zemljište čisti, prekopava, uklanjaju se korovi i dodaje kompost kako bi zemlja bila spremna. Sadnja osjetljivijih biljaka obično se ostavlja za kasnije — kada se temperatura stabilizuje i kada prođe opasnost od hladnih noći.

Naravno, to ne znači da u aprilu ne treba ništa saditi.

Postoje biljke koje odlično podnose hladnije uslove, poput zelene salate, luka ili graška. One čak i vole svježinu i mogu lijepo da napreduju u ovom periodu.

Ključ je u tome da se zna šta kada posaditi

Na kraju, u aprilu mnogi prave ovu grešku i ostanu razočarani kada njihova bašta ne izgleda onako kako su zamislili. Iako su uložili trud, vrijeme i energiju, rezultat izostane — ne zato što nisu radili dovoljno, već zato što su požurili u pogrešnom trenutku, piše Krstarica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Smokvu ne sadite blizu kuće, mogu napraviti štetu

Dobro održavan i privlačan kućni ambijent nije samo estetski dodatak, već i mjesto udobnosti i opuštanja. Drveće često igra ključnu ulogu u tome. Ali je potreban oprez pri njihovom odabiru i sadnji. Neke vrste u blizini kuće mogu uzrokovati više štete nego što mislite.

Oni koji žive u kući s dvorištem često žele ukrasiti okolinu i malo je uljepšati uz pomoć biljaka. Tako se mnogi odlučuju posaditi drvo u blizini kuće kako bi obezbijedili malo hlada tokom ljetnih mjeseci ili biraju voćke koje će im dati ukusne plodove.

Bez obzira na namjenu za koju sadite drveće, preporučuje se da se prethodno konsultujete sa stručnjacima, posebno da provjerite da li imate odgovarajuću lokaciju za određenu vrstu.

Neke vrste nisu pogodne

Važno je i da se dobro edukujete o drvetu koje želite posaditi, jer neke vrste nisu pogodne za blizinu kuće jer je mogu oštetiti, piše Zadovoljna.dnevnik.hr.

Na primjer, jeste li znali da smokve ne pripadaju blizu kuće? Smokva ima vrlo invazivan korijenov sistem koji raste i širi se izuzetno brzo. Njeno korijenje stalno traži vlagu, lako prodire u pukotine, pa čak i nagriza temelje kuće, posebno tamo gdje je tlo vlažnije.

Također uzrokuje probleme okolnoj infrastrukturi, posebno podzemnim instalacijama. Korijenje se obavija oko vodovodnih, kanalizacijskih i drugih cijevi, pa ih čak može i probušiti. Ako biste pitali ljude koji su se već opekli, vjerovatno bi vam savjetovali da je posadite što dalje od kuće.

Stručnjaci preporučuju da bude udaljen najmanje pet metara od kuće, piše N1.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Želite krupan i zdrav krompir, ovo su ključni koraci

Krompir je jedna od najvažnijih povrtlarskih kultura u svijetu i kod nas. Priprema zemljišta za sadnju krtola počinje još na jesen a sije se od polovine marta do polovine aprila.

Pored ove važne agrotehničke mjere, preporučuje se primjena organskog, stajskog đubriva u cilju poboljšanja plodnosti zemljišta, vodno-vazdušnih osobina kao i mikrobiološke aktivnosti, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta.

Na površini od jednog hektara treba unijeti 20 do 40 tona ovog organskog đubriva.

Predusjevi? Nikako paradajz i paprika

Proljetna priprema zemljišta za sadnju podrazumijeva tanjiranje, drljanje ili freziranje u cilju stvaranja rastresitog sloja, mrvičaste strukture, pogodne za razvoj biljaka.

Dobro pripremljeno zemljište podrazumijeva ravan površinski sloj, bez grudvi i pokorice. Primjena mineralnog NPK đubriva je od izuzetnog značaja zbog pravilnog vegetativnog porasta biljke, korijenovog sistema i razvoja krtola. Ipak, treba voditi računa o količini azota kako ne bi došlo do bujnog porasta nadzemne mase na račun prinosa krtola u zemljištu.

Nakon što se zemljište blagovremeno pripremi, slijedi formiranje bankova koji omogućavaju efikasnije oticanje suvišne vode, bolje zagrijavanje zemljišta kao i lakši razvoj krtola. Krompir treba saditi na međurednom rastojanju od 75 centimetara, sa razmakom u redu od 25 do 30 centimetara.

Temperatura zemljišta prilikom sadnje treba da bude oko 10 stepeni, dok previše hladno zemljište može imati negativan uticaj na sadni materijal. Najbolje uspijeva na lakšim i srednje teškim zemljištima čija je pH vrijednost između 5,5 i 6,5. Slabo podnosi zemljišta težeg mehaničkog sastava, zbijena i slabo drenirana.

Ovu povrtlarsku kulturu ne treba gajiti u monokulturi, a na istu parcelu se može posaditi tek nakon tri do četiri godine. Sadnja se ne preporučuje na parceli na kojoj su prethodno bili paradajz, paprika ili plavi patlidžan zbog zajedničkih bolesti i štetočina. Najbolji predusjevi su strna žita i leguminoze.

Kada je vrijeme za sadnju?

Izbor sadnog materijala podrazumijeva upotrebu zdravih, certifikovanih krtola. Ukoliko su velike, mogu se isjeći na komade, ali svaki komad mora imati jedan do dva okca. Prije sadnje potrebno je krtole ostaviti na svjetlu da proklijaju.

Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 10 do 15 stepeni. Međutim, ako je vrijeme hladnije, sporije će nicati, a može doći i do truljenja.

Krompir je osjetljiv na niske temperature. To znači da može da strada čak i na jedan do dva stepena ispod nule. Iz tog razloga treba voditi računa o vremenu sadnje, a to je u našim agroekološkim uslovima period mart-april.

Jedna od važnijih mjera njege tokom vegetacije je nagrtanje zemljišta.  Kada biljka dostigne visinu od 15 do 20 centimetara. Za dvije do tri sedmice treba obaviti još jedno.

Ova mjera je naročito značajna u sušnim godinama, jer se na taj način čuva vlaga u zemljištu, smanjuje isušivanje, a djeluje i kao štit od ekstremnih temperaturnih talasa.

Kombinacijom određenih agrotehničkih mjera kao i redovnom primenom hemijskih sredstava protiv bolesti i štetočina osiguravamo normalan rast i razvoj biljaka, kao i visok i stabilan prinos, piše Agrko klub.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte koje cvijeće se sadi u februaru

Februar je mjesec kada većina ljudi i dalje gleda kroz prozor i čeka “da krene sezona”, a oni koji znaju šta rade već su duboko u planiranju.

Cvijeće nije samo estetika, to je sistem. Ako ga pametno posložite, dobićete vrt koji traje mjesecima. Ako ne, imaćete dvije nedjelje ljepote i ostatak sezone prazne rupe.

Ako ste početnik, nema potrebe da komplikujete. Postoje biljke koje skoro ne možete da upropastite ako im date osnovne uslove, prenosi Ona.rs.

Petunije, kadifice, cinije, salvije, verbene i neven su najpametniji izbor za start. Ne traže savršenstvo, ali traže disciplinu. Seme ide u lagan supstrat, ne zatrpava se duboko, samo se blago pritisne.

Temperatura oko 18 do 22 stepena je sasvim dovoljna, ali svjetlo je ključ. Ako nema dovoljno svjetla, dobićete tanke, izdužene biljke koje kasnije pucaju pod sopstvenom težinom. I tu već gubite sezonu, iako ste “na vreijme” počeli.

Svi bi da krenu odmah, ali februar traži malo strpljenja.

Ako zemlja nije smrznuta i nema jakog mraza, možete već početi sa sadnjom ljiljana, dalija, ruža iz kontejnera i trajnica. Ali realno, većina sadnje na otvorenom pomjera se ka kraju februara ili početku marta. Sve prije toga je rizik koji često nema smisla.

Možda vas interesuje i ovo:

Jednostavan trik uz koji će cvijeće rasti kao iz vode

Jedna od najčešćih grešaka su lukovice. Lale, narcisi i zumbuli se ne sade sada. Ako ih ubacite u zemlju u februaru, najvjerovatnije neće cvjetati kako treba jer nisu prošle hladni period koji im je potreban. To se radi u jesen, sve ostalo je improvizacija.

Male stvari u februaru koje prave veliku razliku

Ako nema jakog mraza, ruže se već mogu orezati. Stare suve stabljike treba ukloniti, ali ne do gole zemlje. I ovde važi isto pravilo kao i svuda, ne pretjerujte.

Dodavanje komposta ili organskog đubriva oko višegodišnjih biljaka sada daje ozbiljan rezultat kasnije. To je ona razlika koja se vidi tek kad sezona krene. Proverite seme koje imate. Ako ne znate da li je klijavo, bolje je da to shvatite sada nego u martu kada je već kasno za korekcije.

Februar je možda siv i hladan, ali to je trenutak kada vrt zapravo nastaje. Sve što sada osmislite i pokrenete, gledaćete kako raste narednih mjeseci.

 

Podijeli tekst sa drugima na: