Kako da zaštitite paradajz od plamenjače i sive truleži?

Plamenjača i siva trulež među najčešćim su bolestima koje napadaju paradajz, posebno tokom toplih i vlažnih perioda.

Iako domaći preparati ne mogu potpuno izliječiti biljku kada se bolest već razvije, mogu pomoći u prevenciji i usporavanju njenog širenja.

Stručnjaci i iskusni baštovani preporučuju nekoliko prirodnih preparata koji mogu ojačati otpornost biljaka i smanjiti rizik od razvoja gljivičnih oboljenja.prenosi Agroportal.ba.

Prirodni preparat od sode bikarbone

Mješavina sode bikarbone često se koristi kao preventivno sredstvo protiv plamenjače i drugih gljivičnih bolesti.

Sastojci:

  • 1 litar vode
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 1 kašičica blagog tečnog sapuna ili nekoliko kapi ekološkog deterdženta
  • 1 kašika biljnog ulja (po želji)

Priprema i primjena

Sve sastojke dobro promiješajte i sipajte u prskalicu. Listove paradajza prskajte jednom sedmično, po mogućnosti rano ujutro ili predveče.

Nakon obilnih kiša tretman je potrebno ponoviti.

Možda vas inetresuje i ovo:

Ako vam paradajz puca čim padne kiša evo šta treba da uradite

Čaj od preslice

Preslica je bogata silicijumom i može pomoći biljci da razvije veću otpornost na bolesti.

Sastojci:

  • 100 grama svježe preslice ili
  • 15 do 20 grama suve preslice
  • 1 litar vode

Priprema

Preslicu kuhajte 20 do 30 minuta, zatim ostavite da se ohladi i procijedite.

Dobijeni preparat razblažite vodom u odnosu 1:5 i njime prskajte biljke svakih sedam do deset dana.

Rastvor od mlijeka

Mnogi baštovani koriste i mlijeko kao prirodnu zaštitu od pojedinih gljivičnih oboljenja prenosi Agroportal.ba.

Sastojci:

  • 1 dio mlijeka
  • 9 dijelova vode

Mješavinu nanosite na listove jednom sedmično.

Smatra se da mliječne bakterije otežavaju razvoj određenih vrsta gljivica.

Bez obzira na to koji preparat koristite, zaštita paradajza biće mnogo uspješnija ako primjenjujete i osnovne preventivne mjere:

  • uklanjajte donje listove koji dodiruju zemlju
  • redovno zakidajte zaperke kako bi biljka bila prozračnija
  • zalivajte isključivo pri korijenu, a ne preko listova
  • ne sadite biljke pregusto
  • odmah uklonite zaražene listove i plodove

Kod plamenjače je posebno važno reagovati na vrijeme, jer se bolest veoma brzo širi tokom toplog i vlažnog vremena.

Prirodni preparati najbolje rezultate daju kada se koriste redovno i preventivno, prije pojave prvih simptoma bolesti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vrtlari upozoravaju: Previše vode nije spas, nađite mjeru

Sve češći periodi suše, rast cijena vode i sve izraženiji klimatski ekstremi naveli su mnoge ljubitelje vrtlarstva da preispitaju način na koji zalivaju svoje biljke.

Stručnjaci upozoravaju da najveći problem često nije količina vode koja se koristi, već način na koji se ona raspoređuje.

Profesionalni vrtlari i pejzažni dizajneri izdvojili su najčešće greške koje mogu dovesti do slabijeg rasta biljaka, većih računa za vodu i nepotrebnog rasipanja resursa.

Plitko zalivanje slabi korijen

Jedna od najčešćih grešaka jeste često, ali površinsko zalivanje. Takav način navodnjavanja podstiče razvoj plitkog korijenja koje teže podnosi visoke temperature i sušne periode.

Stručnjaci preporučuju rjeđe, ali obilnije zalivanje kako bi voda dospjela do dubljih slojeva zemljišta i ojačala korijenski sistem.

Možda vas zanima i ovo:

Baštovanstvo za početnike: Savjeti kako da uspijete na početku

Biljke u saksijama zahtijevaju poseban pristup

Biljke uzgojene u saksijama i žardinjerama mnogo brže gube vlagu od onih posađenih direktno u zemlji.

Zbog manjeg volumena zemlje korijen je izložen većim temperaturnim oscilacijama, pa je važno redovno provjeravati vlažnost supstrata prije svakog zalivanja.

Ipak, ni kod njih ne treba pretjerivati, jer previše vode može izazvati truljenje korijena.

Vrijeme zalivanja pravi veliku razliku

Vrtlari ističu da je rano jutro najbolje vrijeme za navodnjavanje. Tada su temperature niže, isparavanje je manje, a biljke imaju dovoljno vremena da upiju vlagu prije najvećih dnevnih vrućina.

Zalivanje tokom podneva može dovesti do velikog gubitka vode zbog isparavanja.

Curenje vode povećava račune

Mnogi vlasnici vrtova zanemaruju sitna curenja na crijevima, spojnicama i ventilima. Iako djeluju bezazleno, takvi kvarovi mogu dovesti do gubitka desetina litara vode dnevno.

Redovna kontrola opreme može značajno smanjiti troškove i povećati efikasnost sistema za navodnjavanje.

Pogrešan izbor biljaka stvara dodatne probleme

Stručnjaci preporučuju sadnju biljaka prilagođenih lokalnoj klimi. Autohtone vrste i biljke otporne na sušu zahtijevaju manje vode i lakše podnose temperaturne ekstreme.

Takođe, korisno je grupisati biljke sa sličnim potrebama za vlagom kako bi navodnjavanje bilo efikasnije, piše HGTV.

Više vode ne znači i zdravije biljke

Prekomjerno zalivanje jedna je od najčešćih grešaka među početnicima. Simptomi previše vode često liče na simptome nedostatka vlage, pa mnogi pogrešno procjenjuju stanje biljaka.

Stručnjaci savjetuju da se zemlja provjeri rukom prije zalivanja i da se izbjegava automatsko navodnjavanje po fiksnom rasporedu bez obzira na vremenske uslove.

Kako klimatske promjene donose sve više izazova za uzgoj biljaka, pravilno upravljanje vodom postaje jedan od ključnih faktora uspješnog vrtlarstva.

Primjenom jednostavnih savjeta moguće je istovremeno sačuvati vodu, smanjiti troškove i obezbijediti zdraviji razvoj biljaka tokom cijele vegetacione sezone.

Podijeli tekst sa drugima na:

Puževi golaći: Spasite baštu za samo jednu noć

Puževi golaći spadaju među najupornije i najštetnije napasnike u bašti.

Iako djeluju bezazleno, za svega nekoliko noći mogu da naprave ozbiljnu štetu na povrću, cvijeću i mladim biljkama, ostavljajući za sobom izgrizene listove i uništene izdanke.

Dobra vijest je da postoji jednostavan i jeftin trik koji koriste iskusni baštovani, a za koji vam nije potrebna skupa hemija. Glavni saveznik u borbi protiv puževa moglo bi da bude upravo kukuruzno brašno.

Zašto su puževi golaći opasni za baštu?

Puževi su najaktivniji tokom noći, kada izlaze iz svojih skrovišta u potrazi za hranom. Tokom dana skrivaju se na vlažnim i sjenovitim mjestima, ispod kamenja, dasaka, lišća i gustog rastinja, zbog čega ih nije lako uočiti.

Posebno često napadaju:

  • krastavce
  • kupus
  • zelenu salatu
  • mlade izdanke krompira
  • lisnato povrće

Ako se na vrijeme ne reaguje, mogu da unište čitave gredice i ozbiljno ugroze prinos.

Kukuruzno brašno kao prirodni mamac
Malo ko zna da miris kukuruznog brašna snažno privlači puževe golaće. Upravo zbog toga ono može poslužiti kao jednostavan i efikasan mamac za njihovo sakupljanje.

Za ovu namjenu preporučuje se korištenje jeftinijeg, krupnije mljevenog kukuruznog brašna. Ono sporije upija vlagu i jutarnju rosu, pa duže zadržava miris koji privlači puževe tokom noći.

Kako napraviti zamku za puževe?

Postupak je vrlo jednostavan:

  • Napunite staklenu teglu kukuruznim brašnom.
  • Položite teglu na bok pored gredice ili na mjestu gdje ste primijetili najviše puževa.
  • Ostavite zamku tokom noći.
  • Ujutro uklonite puževe koji su ušli u teglu privučeni mirisom brašna.
  • Za najbolje rezultate preporučuje se postavljanje više tegli duž ivica bašte ili povrtnjaka, jer puževi dolaze iz različitih pravaca.

Dodatni trik za zaštitu biljaka

Ukoliko primijetite da puževi ne ulaze u teglu, možete pokušati sa još jednom metodom.

Oko biljaka ili gredica pospite tanak sloj kukuruznog brašna. Na taj način stvarate zonu koja privlači puževe i odvlači ih od osjetljivih biljaka, piše Žena Blic.

Mnogi baštovani ovu metodu koriste naročito poslije kiše i tokom vlažnih perioda, kada se puževi najčešće pojavljuju u velikom broju.

Iako kukuruzno brašno može biti veoma korisno u suzbijanju puževa golaća, stručnjaci savjetuju da se ova metoda kombinuje sa redovnim pregledom biljaka i drugim provjerenim načinima zaštite.

Redovno uklanjanje puževa, održavanje uredne bašte i smanjenje vlažnih skrovišta mogu značajno doprinijeti zaštiti povrća i cvijeća tokom cijele sezone.

Uz malo truda i nekoliko jednostavnih trikova, moguće je sačuvati baštu od jednih od najupornijih štetočina bez upotrebe agresivnih hemijskih sredstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jednostavan trik protiv korova koji baštovani obožavaju

Svako ko ima baštu zna da borba protiv korova nikada ne prestaje. Tek što očistite staze i uredite dvorište, novi izdanci već počinju da niču. Tokom proljeća i ljeta taj problem postaje još izraženiji, pa mnogi posežu za hemijskim preparatima da bi što brže riješili neželjeno rastinje.

Ipak, posljednjih godina sve više baštovana okreće se prirodnijim rešenjima koja ne zahtijevaju velika ulaganja. Jedan od najčešćih trikova uključuje sastojak koji skoro svako već ima u kuhinji – sodu bikarbonu.

Prema iskustvima brojnih ljubitelja baštovanstva, pravilno pripremljen rastvor može pomoći u suzbijanju korova na stazama, u pukotinama između ploča i na zapuštenim površinama oko kuće.

Zašto se soda bikarbona koristi protiv korova?

Soda bikarbona djeluje tako što isušuje biljno tkivo nakon kontakta sa listovima i stabljikama korova.

Kada se nanese direktno na biljku, može doprineti njenom postepenom sušenju, posebno kada je riječ o mlađim i nježnijim vrstama korova. Mnogi baštovani upravo zato koriste ovaj metod kao alternativu agresivnijim hemijskim preparatima.

Međutim, važno je znati da soda ne pravi razliku između korova i biljaka koje želite da sačuvate, pa je neophodna pažljiva primjena.

Kako se priprema rastvor?

Za pripremu ovog rastvora potrebno je:

  • 1 ravna kašika sode bikarbone
  • 10 litara vode
  • nekoliko kapi tečnog sapuna ili malo narendanog sapuna za veš

Sodu bikarbonu sipajte u kantu sa vodom i dobro promiješajte dok se potpuno ne rastvori. Zatim dodajte sapun i ponovo promiješajte.

Sapun pomaže da se rastvor duže zadrži na listovima korova, čime se povećava njegova efikasnost.

Gdje je najbolje koristiti ovaj trik?

Ova metoda najčešće se primenjuje na mjestima gdje nema usjeva i ukrasnih biljaka.

Najpogodnije površine su:

  • baštenske staze,
  • pukotine između ploča i betona,
  • prostor uz ograde,
  • zapušteni dijelovi dvorišta,
  • područje oko plastenika,
  • površine oko drveća i žbunja, uz pažljivo nanošenje.

Stručnjaci savjetuju da se rastvor ne koristi direktno na lejama sa povrćem, začinskim biljem ili cvećem.

Kako pravilno nanijeti rastvor?

Najbolje rezultate daje primjena tokom suvog i sunčanog dana.

Rastvor se nanosi direktno na listove i stabljike korova pomoću prskalice ili kante sa usmjerenim mlazom. Nakon tretmana biljke treba ostaviti da miruju, bez zalivanja i kiše koja bi mogla da ispere preparat.

Kod mlađeg korova prvi znaci uvenuća mogu se primijetiti već narednog dana.

Na koje vrste korova djeluje najbolje?

Prema iskustvima baštovana, soda bikarbona najefikasnije djeluje na mlađe korove sa nježnim listovima, prenosi Ona.rs

Među njima su:

  • mišjakinja,
  • pepeljuga,
  • pastirska torbica,
  • mlada kopriva,
  • mladi izdanci pirevine.

Kod korova sa snažnim i duboko razvijenim korenovim sistemom često je potrebno više tretmana ili kombinacija sa mehaničkim uklanjanjem.

Mjere opreza

Iako je riječ o sastojku koji se svakodnevno koristi u domaćinstvu, sa sodom bikarbonom treba postupati pažljivo.

Ne preporučuje se prečesta upotreba na zemljištu jer može uticati na njegovu kiselost. Takođe, treba izbjegavati primjenu tokom ekstremno toplih dana, kao i prskanje biljaka koje želite da sačuvate.

Možda vas interesuje i ovo:

Šta kupiti na pijaci da bašta cvijeta od proljeća do mraza

Baštovanstvo za početnike: Savjeti kako da uspijete na početku

Ukoliko rastvor slučajno dospije na povrće, cvijeće ili ukrasno bilje, potrebno ga je odmah isprati većom količinom vode.
Prirodno rešenje koje mnogi već koriste

Kada je riječ o održavanju dvorišta i bašte, najjednostavnija rješenja često se nalaze među namirnicama koje svakodnevno koristimo.

Soda bikarbona ne može potpuno da zamijeni redovno održavanje bašte niti predstavlja univerzalno rešenje za sve vrste korova, ali mnogi baštovani je koriste kao praktičnu pomoć u održavanju staza, prilaza i drugih površina na kojima neželjeno rastinje brzo niče.

Uz pravilnu i pažljivu primenu, ovaj jednostavan trik može pomoći da dvorište tokom ljeta izgleda urednije, bez potrebe za skupim preparatima.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Ovaj mjesec je ključan za baštu: Ko sadi u maju, bere u avgustu

Maj je srce vegetacijske sezone. Zemlja je dovoljno topla, mrazevi su u većini krajeva prošlost, a sunčevi sati rastu iz dana u dan.

Ko propusti maj, propušta pola godine. Za baštovana, ovo je najintenzivniji — i najnagrađujući — period u godini.

Šta se sije i sadi u maju

Direktno u zemlju siju se krastavci, tikve, bundeve, boranija i kukuruz — sve kulture koje zahtijevaju toplije tlo minimalno 14 °C. Rasad paradajza, paprike i patlidžana, koji smo pokrenuli u martu, sada se presađuje na otvoreno, ali tek kada noćne temperature ne padaju ispod 10 °C.

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

Začinsko bilje — bosiljak, kopar, peršun, matičnjak — može direktno u gredice ili u saksije na terasi. Za ljubitelje cvjetnih vrtova, maj je idealan za sadnju ciklame, dalije i ljetnih jednogodišnjih cvjetova.

Ključni poslovi ovog mjeseca

Navodnjavanje

Redovno, ujutro — smanjuje rizik od gljivičnih bolesti i jačeg isparavanja.

Malčiranje

Sloj organskog malča čuva vlagu, guši korove i poboljšava strukturu tla.

Prihranjivanje

Azotna đubriva za lisnate kulture, kalijum za plodove — tlo koje hrani, rodi.

Zašto je maj toliko važan?

Agronomski gledano, maj određuje kakav će biti jul i avgust. Biljke posađene na vrijeme razvijaju dublji korjenov sistem, otpornije su na sušu i daju obilnije prinose.

Propuštena sadnja znači kraći vegetacijski period — a to se direktno odražava na prinos i kvalitet. Pored toga, maj je idealan za profilaktičnu zaštitu od štetočina: prevencija uvijek košta manje od liječenja. Ukratko — ko zasadi u maju, bere u augustu.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Proljećno uređenje cvijećnjaka: Prvi koraci ka rascvjetanoj oazi

Proljeće je rezervisano za nove početke, a za mnoge od nas nema ljepšeg osjećaja od buđenja prvih boja u dvorištu ili na balkonu.

Rad u bašti nije samo fizička aktivnost; to je svojevrsna terapija koja nas povezuje s prirodom, umiruje misli i donosi radost iščekivanja svakog novog pupoljka.

Priprema cvijećnjaka zahtijeva strpljenje i planiranje, ali uz prave korake, vaša bašta može postati prava mala oaza mira.

Čišćenje i priprema zemljišta kao temelj uspjeha

Prvi korak, koji se obično obavlja tokom aprila, jeste temeljno čišćenje. Potrebno je ukloniti ostatke suvog lišća, grančica i prošlogodišnjeg korova koji su preživjeli zimu.

Savjet struke je da se čišćenju pristupi pažljivo kako se ne bi oštetili izdanci trajnica koji već počinju da niču iz zemlje.

Prema agronomskim pravilima, zemlja se nakon zime često sabije i postane tvrda, pa ju je potrebno lagano prekopati i usitniti. Time se omogućava korijenu biljke da lakše prodre u dubinu i dobije dovoljno kiseonika.

Prilikom pripreme, preporučljivo je dodati organsko đubrivo ili kompost. To će tlu vratiti hranljive materije potrošene tokom prethodne sezone i biljkama dati potrebnu energiju za snažan start.

Šta saditi u aprilu: Vrijeme za otporne vrste

April je idealan mjesec za sadnju onih vrsta koje su otpornije na promjenljive temperature. To su prvenstveno dvogodišnje biljke poput dan i noći (maćuhica), koje svojim šarenim licima prve krase bašte i ne boje se laganih jutarnjih mrazeva.

Takođe, april je pravo vrijeme za polaganje lukovica koje će cvjetati tokom ljeta. Gladioli, ljiljani i kane sade se upravo sada kako bi do jula i avgusta dostigli svoj puni sjaj.

Prilikom sadnje, vodite računa o dubini – opšte pravilo struke je da se lukovica sadi na dubinu koja je dva do tri puta veća od njene visine.

Maj: Kraljevstvo boja i osjetljivih ljetnica

Kada prođe opasnost od kasnih mrazeva (obično nakon polovine maja), nastupa pravo vrijeme za najljepše ljetnice.

Tada u svoj cvijećnjak možete bezbjedno useliti petunije, begonije, kadifice, vinke i muškatle. One vole direktno sunce i uz redovno zalijevanje pružiće vam mnoštvo cvjetova.

Struka preporučuje da se prilikom sadnje u maju ostavi dovoljno razmaka između sadnica. Iako u početku cvijećnjak može izgledati prazno, biljke će se vrlo brzo razrasti i popuniti prostor.

Možda vas interesuje i ovo:

Jednostavan trik uz koji će cvijeće rasti kao iz vode

Redovno uklanjanje ocvalih cvjetova i prihrana tečnim đubrivom jednom u dvije sedmice osiguraće da vaša bašta ostane bujna sve do prvih jesenjih dana.

Uređenje cvijećnjaka je proces koji ne treba požurivati. Uživajte u svakom trenutku provedenom na svježem vazduhu, jer svaka posađena biljka je nagrada za trud koju ćete s ponosom posmatrati svakog jutra.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslovi u bašti koje treba da obavite u martu da bi imali lijepo ljeto

Pripreme bašte u martu je jako bitna. Mart je jedan od najvažnijih mjeseci u bašti. Ono što uradite sada, direktno utiče na to koliko će vam bašta biti bujna i rodna i plodna tokom ljeta.

Evo najvažnijih baštenskih poslova u martu koji prave ogromnu razliku.

Očistite baštu poslije zime

Zima ostavlja dosta suvih ostataka, đubreta koje mođe da nosi bolesti i štetočine. Uklonite suvo lišće i polomljene grane, očistite leje (gredice) od korova, zatim uklonite stare stabljike prošlogodišnjih biljaka i provjetrite zemlju laganim okopavanjem. Sve ovo omogućava zemljištu da se brže zagrije i pripremi za sadnju.

Nađubrite zemlju

U martu dodajte kompost, stajnjak koji je odležao, organsko đubrivo. Nakon toga lagano prekopajte zemlju da se sve izmješa.

Posijte prvo povrće

Mart je idealan za rano povrće koje podnosi hladnije vrijeme. Ako želite da imate malu baštu posijte grašak, mrkvu, rotkvice, špinat, zelenu salatu, blitvu. Ove kulture brzo niču i daju rani rod.

Posadite i rasad

Za ljetnje kulture vrijeme je da se pokrene rasad u kući, plasteniku ili toploj leji. Sada je vrijeme za paradajz, papriku, krastavac, tikvice, patlidžan.

Orežite voćke i žbunje

Mart je posljednji trenutak za rezidbu mnogih voćaka. U ovo vrijeme orezuju se jabuka, kruška, šljiva, malina, ribizla, piše MagazinPolitika.

Možda vas zanima i ovo:

Proljeće kuca na vrata: Savjeti za zdrav i veseo prelazak u toplije dane

 

Podijeli tekst sa drugima na: