Paradajz ili krastavac: Šta je bolje za ljetne vrućine?

Tokom ljetnjih mjeseci organizam gubi više tečnosti kroz znojenje, pa je važno obratiti pažnju ne samo na to koliko pijete, već i šta jedete. Upravo zbog toga paradajz i krastavac ovih dana završavaju u gotovo svakoj salati.

Malo ljudi zna da i paradajz i krastavac sadrže oko 95 odsto vode. Zbog toga se svrstavaju među najbolje namirnice za održavanje hidratacije tokom toplih dana.

Stručnjaci ističu da hidratacija ne podrazumijeva samo unos tečnosti. Organizmu su potrebni i minerali koji pomažu da se voda pravilno rasporedi kroz ćelije i tkiva. Zbog toga voće i povrće često imaju prednost u odnosu na pojedine napitke, pošto osim vode donose i vrijedne elektrolite.

Zašto je paradajz više od obične salate

Paradajz se često doživljava kao nezaobilazan dodatak ručku, ali njegova nutritivna vrijednost ide mnogo dalje od toga.
Osim visokog sadržaja vode, bogat je kalijumom i magnezijumom, mineralima koji učestvuju u održavanju ravnoteže tečnosti u organizmu. Upravo zbog toga stručnjaci navode da paradajz može da pruži malu prednost kada je riječ o hidrataciji.

Dodatni plus predstavlja činjenica da korisne sastojke možete unijeti i kroz sok od paradajza ili jela pripremljena od kuvanog paradajza.

Krastavac je kralj osvježenja tokom vrućina

Kada pomislite na ljetnje osvježenje, teško da postoji namirnica koja ga bolje opisuje od krastavca.

Hrskav, lagan i osvježavajući, krastavac je gotovo sinonim za lagane ljetnje obroke. Sadrži između 95 i 96 odsto vode, zbog čega je među najhidratantnijim vrstama povrća.

Njegova prednost krije se i u veoma malom broju kalorija. Velika porcija krastavca može da zasiti i osvježi bez opterećenja organizma, što ga čini čestim izborom tokom toplih dana.

Pored toga, sadrži antioksidanse koji pomažu organizmu da se izbori sa oksidativnim stresom.

Ko pobjeđuje u ovoj borbi?

Ako tražite jednostavan odgovor, stručnjaci kažu da pobjednika praktično nema.

I paradajz i krastavac predstavljaju odličan izbor za hidrataciju, pa konačna odluka uglavnom zavisi od ukusa i navika u ishrani.

Možda vas interesuje i ovo:

Salata od paradajza i krastavaca: Stari trik jugoslovenskih domaćica

Ipak, paradajz ima malu prednost zahvaljujući nešto većoj količini kalijuma i magnezijuma. Ovi minerali igraju važnu ulogu u regulisanju tečnosti i radu mišića, posebno tokom ljetnjih dana kada se više znojimo.

Razlika nije toliko velika da biste morali da birate samo jedno.

Najbolje je da ih jedete ovako

Nutricionisti smatraju da je najpametnije iskoristiti prednosti obje namirnice.

Klasična salata od paradajza i krastavca nije bez razloga među najpopularnijim ljetnjim obrocima. Kombinacija visokog sadržaja vode, minerala i antioksidanasa čini je odličnim saveznikom organizma tokom vrućina.

Uz dovoljno vode tokom dana, ovakav obrok može da doprinese boljoj hidrataciji, osjećaju lakoće i većem nivou energije.

Hidratacija ne počinje i ne završava se čašom vode

Mnogi zaboravljaju da hrana učestvuje u ukupnom dnevnom unosu tečnosti. Stručnjaci procjenjuju da značajan dio vode koji unesemo dolazi upravo iz voća i povrća.

Zbog toga se tokom ljeta preporučuje što više svježih sezonskih namirnica. Paradajz i krastavac nalaze se među najboljim izborima, a dobra vijest je da ne morate da birate između njih.

Kada se nađu zajedno na tanjiru, dobijate jednostavan, ukusan i osvježavajući obrok koji pomaže organizmu da lakše podnese visoke temperature, ptrnodi B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako da zaštitite paradajz od plamenjače i sive truleži?

Plamenjača i siva trulež među najčešćim su bolestima koje napadaju paradajz, posebno tokom toplih i vlažnih perioda.

Iako domaći preparati ne mogu potpuno izliječiti biljku kada se bolest već razvije, mogu pomoći u prevenciji i usporavanju njenog širenja.

Stručnjaci i iskusni baštovani preporučuju nekoliko prirodnih preparata koji mogu ojačati otpornost biljaka i smanjiti rizik od razvoja gljivičnih oboljenja.prenosi Agroportal.ba.

Prirodni preparat od sode bikarbone

Mješavina sode bikarbone često se koristi kao preventivno sredstvo protiv plamenjače i drugih gljivičnih bolesti.

Sastojci:

  • 1 litar vode
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 1 kašičica blagog tečnog sapuna ili nekoliko kapi ekološkog deterdženta
  • 1 kašika biljnog ulja (po želji)

Priprema i primjena

Sve sastojke dobro promiješajte i sipajte u prskalicu. Listove paradajza prskajte jednom sedmično, po mogućnosti rano ujutro ili predveče.

Nakon obilnih kiša tretman je potrebno ponoviti.

Možda vas inetresuje i ovo:

Ako vam paradajz puca čim padne kiša evo šta treba da uradite

Čaj od preslice

Preslica je bogata silicijumom i može pomoći biljci da razvije veću otpornost na bolesti.

Sastojci:

  • 100 grama svježe preslice ili
  • 15 do 20 grama suve preslice
  • 1 litar vode

Priprema

Preslicu kuhajte 20 do 30 minuta, zatim ostavite da se ohladi i procijedite.

Dobijeni preparat razblažite vodom u odnosu 1:5 i njime prskajte biljke svakih sedam do deset dana.

Rastvor od mlijeka

Mnogi baštovani koriste i mlijeko kao prirodnu zaštitu od pojedinih gljivičnih oboljenja prenosi Agroportal.ba.

Sastojci:

  • 1 dio mlijeka
  • 9 dijelova vode

Mješavinu nanosite na listove jednom sedmično.

Smatra se da mliječne bakterije otežavaju razvoj određenih vrsta gljivica.

Bez obzira na to koji preparat koristite, zaštita paradajza biće mnogo uspješnija ako primjenjujete i osnovne preventivne mjere:

  • uklanjajte donje listove koji dodiruju zemlju
  • redovno zakidajte zaperke kako bi biljka bila prozračnija
  • zalivajte isključivo pri korijenu, a ne preko listova
  • ne sadite biljke pregusto
  • odmah uklonite zaražene listove i plodove

Kod plamenjače je posebno važno reagovati na vrijeme, jer se bolest veoma brzo širi tokom toplog i vlažnog vremena.

Prirodni preparati najbolje rezultate daju kada se koriste redovno i preventivno, prije pojave prvih simptoma bolesti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Salata od paradajza i krastavaca: Stari trik jugoslovenskih domaćica

Neka jela ne traže posebne recepte, skupe sastojke niti sate provedene u kuhinji. Dovoljno je nekoliko svežih namirnica da na stolu zamiriše leto. Upravo takva je i salata od paradajza i krastavca – jednostavna, osvežavajuća i nezaobilazna uz porodični ručak.

Ipak, mnogi tvrde da salate koje su nekada pravile naše bake i majke imaju ukus koji danas teško uspevamo da ponovimo. Tajna se, zapravo, krije u nekoliko sitnih trikova koje su jugoslovenske domaćice godinama prenosile s kolena na koleno.

Crni luk za onaj prepoznatljivi “kafanski” ukus

U mnogim domovima salata od paradajza i krastavca nije mogla da se zamisli bez tanko sečenog crnog luka. Upravo on je davao onu aromu koja običnu salatu pretvara u prilog koji svi prvo primete na stolu.

Dovoljno je nekoliko kolutova crnog luka da ukus postane bogatiji i puniji.

Tajni sastojak koji pravi najveću razliku

Iako se ređe pominje, beli luk bio je jedan od omiljenih dodataka iskusnih domaćica. Već pola čena ili jedan sitno iseckan čen potpuno menja karakter salate.

Njegova aroma ne dominira, ali daje dubinu ukusu zbog koje se salata pamti.

Kremasta verzija koju su obožavali u Vojvodini i Bosni

Možda vas interesuje i ovo:

Pogledajte sa kojim biljkama je najbolje posaditi krastavac?

U pojedinim krajevima bivše Jugoslavije postojao je još jedan zanimljiv trik.

Preko gotove salate dodavala se kašičica pavlake ili kiselog mleka. Na prvi pogled neobično, ali upravo taj dodatak stvarao je nežniji i kremastiji ukus koji se savršeno slagao sa svežim povrćem.

Peršun i začini za puniji ukus

Mnoge domaćice dodavale su sitno seckan svež peršun, dok su neke koristile i malu količinu vegete kako bi dodatno naglasile aromu povrća.

Zašto je rashlađen paradajz bio obavezan?

Jedan detalj često se zaboravlja – paradajz se pred serviranje dobro hladio.

Upravo ta svežina davala je salati poseban letnji karakter i činila je savršenim dodatkom uz roštilj, pečenje ili kuvana jela.

Kako napraviti salatu po starom receptu?

Sastojci:

  • 3 velika paradajza
  • 1 krastavac
  • 1 manji crni luk
  • 1 čen belog luka
  • malo svežeg peršuna
  • ulje po ukusu
  • so
  • po želji kašičica pavlake ili kiselog mleka

Priprema:

Paradajz i krastavac iseckajte, dodajte tanko sečen crni luk i sitno seckan beli luk. Začinite uljem i solju, pospite peršunom i lagano promešajte. Po želji dodajte kašičicu pavlake ili kiselog mleka neposredno pre serviranja.

Zašto se ovaj recept i danas pamti?

Možda upravo zato što dokazuje da najbolji ukusi često nastaju od najjednostavnijih sastojaka. Salata od paradajza i krastavca bila je nezaobilazan deo letnjih ručkova širom Jugoslavije, a zahvaljujući malim trikovima domaćica i danas može da ima onaj prepoznatljiv, domaći ukus koji budi nostalgiju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako prepoznati pravi paradajz: Detalji na kori sve otkrivaju

Lažan paradajz ove sezone košta isto kao i pravi, a razliku primijetimo tek kad ga isječemo kod kuće – tvrda srž, bijele žilice i ukus kao da smo ga izvadili iz zamrzivača u januaru.

Pijaca u junu izgleda kao pravi raj, a opet, kao da polovina tezgi prodaje “plastiku” u crvenom omotu.

Jedna iskusna domaćica sa pijace imala je trik koji traje svega pet sekundi. Nema tu potrebe za dugim mirisanjem, gnječenjem ili pametovanjem o sortama.

Dovoljan je samo jedan pokret ruke i odmah znate da li nosite kući pravi, sočni paradajz ili skupo razočaranje.

Kako za pet sekundi prepoznati pravi paradajz?

Uzmite paradajz u šaku i “odmjerite” ga. Pravi, na suncu sazreo plod uvijek je teži nego što na oko izgleda. Oni iz plastenika, ubrani dok su još zeleni pa “dotjerani” gasovima u kamionu, lagani su i šupljikavi – kao da držite lopticu od plastike. Razliku ćete osjetiti odmah, bez ikakve vage.

Glavni problem je put. Paradajz koji nam dolazi iz daleka berbe se dok je još tvrd kao kamen, pa “sazrijeva” u kamionu. On pocrveni spolja, ali iznutra ostaje tvrd, brašnjav i bez kapi soka.

Trgovcima je to isplativo jer takav plod ne može da pukne niti da propadne do kraja dana, dok vi gubite – plaćate cijenu domaćeg, a dobijate običan industrijski proizvod. Najveća muka nije ni u uvozu, već u tome što se na pijaci danas sve zove isto, pa čovjek mora da se osloni samo na svoje oči i ruke.

Koji detalji na kori otkrivaju kvalitet paradajza?

Kako po izgledu razlikujete pravi od plastike? Pogledajte donji dio ploda, suprotno od peteljke. Pravi paradajz ima tanku, jedva vidljivu zvjezdicu, gotovo prozirnu kožicu. Lažni ima debelu, bijelu, ponekad ispucalu zonu. To je znak da je plod brano nezreo i da unutra nema pravog mesa, samo vlaknastu sredinu.

Boja takođe govori. Pravi paradajz nije ujednačeno crven, ima tragove tamnijeg dijela kod peteljke i blago narandžaste sjenke. Onaj koji je identično crven sa svih strana najčešće je sazreo u mraku, ne na suncu, prenosi Krstarica.

Priroda ne radi tako precizno. Najbolji način je da pitate prodavca odakle je plod i tražite da ga prelomite prije kupovine. Pravi prodavac će pristati. Onaj koji se buni ima razlog za to. Domaći paradajz iznutra je sočan, sa tamnozelenim sjemenkama u providnom soku.

Poslije podne na tezgama ostaju plodovi koje niko nije htio. Domaćice koje znaju šta rade dolaze prije devet, dok je izbor pun. Tada se vide razlike između bašte i kamiona.

Šta uraditi ako ste već kupili loš paradajz?

A, šta da uradite ako vam se desi da ipak kupite “lažan” paradajz? Nemojte ga bacati. Isjeckajte ga na četvrtine, posolite i ostavite da odstoji pola sata na tanjiru. So će izvući vodu i bar malo popraviti ukus. Takav paradajz više nije za svježu salatu, ali je odličan za sos, čorbicu ili da ga zapečete u rerni sa malo bijelog luka i origana.

Najveća greška koju možete da napravite je da ga stavite u frižider. Hladnoća će ubiti i ono malo duše što je u njemu ostalo. Pravi paradajz uvijek treba da stoji na sobnoj temperaturi, najbolje na tanjiru i okrenut peteljkom nadole – tako duže traje i zadržava svoju aromu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ako vam paradajz puca čim padne kiša evo šta treba da uradite

Bez obzira da li ste početnik ili iskusni baštovan, pucanje paradajza može vas iznenaditi. Ovaj problem nastaje kada plod naglo primi veliku količinu vode nakon sušnog perioda, što dovodi do brzog rasta unutrašnjosti, dok kora ne može da se istegne dovoljno brzo – rezultat su pukotine i cijepanje.

Zašto paradajz puca?

Stručnjaci objašnjavaju da je glavni uzrok nepravilno zalivanje. Nagla kiša ili prekomjerno navodnjavanje nakon suše izazivaju pucanje ploda. Osim toga, sorte poput čeri i jabučara su prirodno sklonije ovom fenomenu. Prebrz rast izazvan đubrenjem ili naglim porastom temperature takođe može doprinijeti problemu.

Šta da radite kada paradajz počne da puca?

Ako primijetite pukotine, najbolje je da plod uberete ranije, čak i ako nije potpuno zreo. Ostavite ga da sazri na kuhinjskom pultu. Puknuti paradajz je jestiv, ali obratite pažnju na miris i curenje – to može ukazivati na kvarenje.

Kako spriječiti pucanje paradajza?

Dosljedno zalivanje je ključ. Održavajte ravnomjernu vlažnost zemljišta i izbjegavajte nagle promjene. Malčiranje oko biljke pomaže u regulaciji vlage, a dodavanje organskog komposta poboljšava sposobnost zemljišta da zadrži vodu.

Koje sorte rjeđe pucaju?

Ako želite da izbjegnete pucanje, birajte otpornije sorte kao što su Roma, San Marzano, Big Beef, Zlatni jubilej i Selebriti

(Izvor vijesti: Krstarica)

Podijeli tekst sa drugima na: