Na vrućinama ružama je najvažnija voda, ali pazite kad ih zalijevate

Visoke temperature, dani bez kiše i zemlja koja se isuši gotovo čim je zalijete ostavljaju trag i na biljkama koje inače smatramo prilično otpornim.

Ruže u avgustu mogu da izgledaju potpuno iscrpljeno, cvjetova je sve manje, listovi počinju da venu, a nekada se čini kao da je biljka jednostavno odlučila da je za ovu godinu završila.

Ipak, ako su vaše ruže prestale da cvjetaju tokom najvećih vrućina, nemojte još da ih otpisujete. Avgust jeste jedan od zahtjevnijih mjeseci za njih, ali uz pravilno zalivanje, uklanjanje precvjetalih cvjetova i malo pažnje, sorte koje cvjetaju više puta tokom sezone mogu da formiraju nove pupoljke i ponovo procvjetaju do jeseni.

Na velikoj vrućini ružama je najvažnija voda, ali nije svejedno kako ih zalivate

Jedna od najčešćih grešaka tokom vrelih dana jeste svakodnevno površinsko zalivanje. Zemlja tada može da izgleda mokro, dok voda zapravo nije stigla dovoljno duboko do korijena.

Ruže je tokom sušnog perioda bolje zaliti rijeđe, ali temeljno, tako da voda prodre dublje u zemlju. Vodu treba usmjeriti direktno ka zemlji oko biljke, a ne preko listova i cvjetova, jer vlažno lišće može da poveća rizik od pojave gljivičnih bolesti.

Najbolje vrijeme za zalivanje je rano ujutru, dok temperature još nisu visoke. Može se zalivati i uveče, ali je važno da se ponovo zaliva zemlja, a ne cijela biljka.

Ruže koje rastu u saksijama zahtijevaju još više pažnje jer se zemlja u njima tokom velikih vrućina suši mnogo brže nego u bašti i može biti potrebno svakodnevno proveravati koliko je supstrat vlažan.

Možda vas interesuje i ovo:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Još jedan jednostavan saveznik tokom avgusta je malč. Sloj organskog materijala preko zemlje oko ruže može da uspori isparavanje vode i zaštiti korijen od velikih promjena temperature.

Ako želite nove cvjetove, stare morate da uklonite

Upravo ovo je jedan od najvažnijih avgustovskih poslova oko ruža koje ponavljaju cvjetanje. Kada cvijet uvene, biljka može da počne da usmjerava energiju ka stvaranju ploda i sjemena. Uklanjanjem precvjetalih cvjetova kod sorti koje ponavljaju cvjetanje podstičemo je da energiju ponovo usmjeri ka rastu i formiranju novih cvjetova.

Precvjetale cvjetove zato treba redovno uklanjati, zajedno sa suvim i oštećenim dijelovima biljke. Kod mnogih ruža cvijet ili cvjetnu grupu možete odsjeći neposredno iznad sljedećeg zdravog lista.

Ipak, sada nije trenutak da se na iscrpljenoj ruži radi drastična rezidba. Posebno tokom ekstremne vrućine treba izbjegavati jako orezivanje jer biljci možete napraviti još veći stres, piše Srpskainfo.

Važno je znati i koju ružu imate. Neke sorte prirodno cvjetaju samo jednom tokom sezone i kod njih uklanjanje starih cvjetova neće napraviti novi talas cvjetanja. Ovaj trik prvenstveno ima smisla kod ruža koje tokom ljeta cvjetaju više puta.

Nemojte pokušavati da ih “spasete” ogromnom količinom đubriva

Kada ruža usred ljeta izgleda slabo, logično je pomisliti da joj nedostaje hrane, pa je mnogi obilno prihrane. Međutim, tokom suše i ekstremnih temperatura sa đubrivom treba biti oprezan.

Posebno ne treba preterivati sa azotom, jer on podstiče stvaranje mladih, nježnih izdanaka kojima će kasnije biti potrebno vrijeme da očvrsnu prije hladnijeg perioda.
Ako je ruža trenutno ozbiljno pogođena sušom, prioritet je da dobije dovoljno vode i da se oporavi. Tek onda ima smisla razmišljati o odgovarajućoj prihrani, piše Ona.

Avgust je i vrijeme kada treba pogledati šta se događa sa listovima. Crne pege, bijela prevlaka, uvijeni listovi ili veliki broj sitnih insekata mogu biti znak bolesti ili štetočina, pa oštećene i bolesne dijelove treba ukloniti, a problem rešavati u skladu sa njegovim uzrokom.

Dakle, ruža koja je krajem ljeta ostala bez cvjetova nije nužno završila sezonu. Ako pripada sortama koje ponavljaju cvjetanje, dovoljno vode, uklanjanje precvjetalih cvjetova i izbjegavanje agresivnog orezivanja tokom najvećih vrućina mogu joj pomoći da se oporavi.

A nagrada može stići kada temperature počnu malo da popuštaju, u vidu još jednog talasa cvjetova pred jesen.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže ne zavise samo od rezidbe, zalivanja i prihrane.

Veliku ulogu ima i ono što raste oko njih, jer pogrešno odabrane biljke mogu im oduzeti vodu, hranljive materije, sunčevu svjetlost i vazduh, što dovodi do slabijeg cvjetanja i lošijeg razvoja grma

Birajte biljke sa sličnim potrebama

Sadnja biljaka koje se međusobno nadopunjuju jedan je od najjednostavnijih načina da vrt bude zdraviji i otporniji. Dobri “susjedi” mogu odbijati štetočine, privlačiti oprašivače, poboljšati kvalitet zemljišta i učiniti cvjetnu gredicu ljepšom tokom cijele sezone.

Međutim, kod ruža, koje važe za nešto zahtjevnije biljke, pogrešan izbor može brzo dovesti do problema. Umjesto bogatog cvjetanja, vrtlari se mogu suočiti s viškom vlage oko lišća, nedostatkom prostora za korijen, slabijom cirkulacijom vazduha i većim rizikom od bolesti.

Prva greška je sadnja ruža uz biljke koje imaju potpuno drugačije potrebe za vodom.

Ruže vole redovno zalivanje i najbolje uspijevaju u ravnomjerno vlažnom zemljištu, kaže Ves Harvel (Wes Harvell), stručnjak za ruže iz kompanije Jackson & Perkins.

“Sadnja ruža uz biljke koje vole suvo i toplo zemljište otežava održavanje režima zalivanja koji odgovara svim biljkama”, objašnjava Harvel.

Zbog toga preporučuje sadnju biljaka koje vole sličan nivo vlage i mnogo sunčeve svjetlosti.

Ne sadite biljke pregusto

Jednako je važno izbjeći pregustu sadnju. Ružama je potreban dobar protok vazduha jer se tako smanjuje rizik od pojave crne pjegavosti i pepelnice.

“Guste sadnje zadržavaju vlagu oko lišća i usporavaju njegovo sušenje nakon kiše ili zalivanja”, upozorava Harvel.

Zbog toga oko grmova ruža treba ostaviti dovoljno prostora kako bi vazduh mogao slobodno da cirkuliše.

Korijen mora imati dovoljno prostora
Problem nije samo iznad zemlje. Ružama je potreban prostor i ispod površine jer imaju dubok i razgranat korijenov sistem.

Ondrea Kid (Ondrea Kidd), osnivačica farme cvijeća Sowing Joy Farm, savjetuje da se izbjegavaju agresivne puzavice i veliki grmovi posađeni preblizu ružama.

“Ruže vole prostor oko svog dubokog i složenog korijenovog sistema”, kaže Kid.

Kao bolje komšije navodi lavandu, monardu i verbenu, koje imaju manje agresivan korijen.

Pazite na bolesti i štetočine

Česta greška je i sadnja biljaka koje su podložne istim bolestima i štetočinama kao ruže.

Cinije, kosmos i zevalice mogu izgledati vrlo lijepo uz ruže, ali su osjetljive na rđu, pepelnicu, lisne vaši i tripse.

“Kada se sade uz ruže, rizik od širenja bolesti i štetočina značajno raste, a njihovo suzbijanje postaje mnogo teže”, upozorava Kid.

Zato preporučuje raznovrsnu sadnju i kombinovanje različitih biljnih porodica. Kao dobar izbor izdvaja lavandu, neven, stolisnik i kadulju.

Možda vas interesuje i ovo:

Cvijeće koje voli sunce i uspijeva na 40 stepeni

Držite paradajz i krompir dalje od ruža

Poseban oprez potreban je kod biljaka iz porodice pomoćnica, među koje spadaju paradajz, patlidžan, krompir i petunije.

One troše mnogo hranljivih materija pa ružama mogu oduzeti ono što im je potrebno za zdrav rast i bogato cvjetanje.

“Po pravilu, biljke iz porodice pomoćnica ne bi trebalo saditi na udaljenosti manjoj od 2,5 do tri metra od ruža”, savjetuje Kid.

Osim toga, ruže i pomoćnice osjetljive su na pojedine iste bolesti, pa se infekcije mogu lakše širiti između njih.

Ružama je potrebno mnogo sunca

Prateće biljke treba da dopunjuju ruže, a ne da im budu konkurencija, piše tportal.

Brzorastuće vrste koje vremenom prerastu ružine grmove mogu im zakloniti sunce, smanjiti protok vazduha i potisnuti ih u drugi plan.

“Većini ruža potrebno je najmanje šest sati direktnog sunčevog svjetla dnevno kako bi obilno cvjetale. Zato treba izbjegavati biljke koje će ih s vremenom zasjeniti”, kaže Harvel.

Savjetuje i da se biraju biljke koje cvjetaju u različitim periodima godine kako bi vrt bio zanimljiv od proljeća do jeseni.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da ne postoji univerzalno rješenje. Vrsta zemljišta, klima, količina sunca i sorta ruža određuju koje će biljke biti dobri susjedi.

“Prije nego što odaberete biljke koje ćete saditi uz ruže, razmislite kako cijeli vrt funkcioniše tokom sezone. Cilj nije samo popuniti prostor oko ruža, već stvoriti okruženje koje će im pomoći da budu zdravije i bogatije cvjetaju”, zaključuje Harvel.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najčešće greške pri zalijevanju cvijeća na velikim vrućinama

U najtoplijim danima biljke se često zalijevaju svaki dan, pomalo, i to uglavnom uveče ili u podne. Upravo taj način zalijevanja slabi biljku umjesto da joj pomogne, jer je uči da korijen drži plitko.

Logika na prvi pogled djeluje potpuno ispravno: vruće je, biljke se suše, pa ih onda zalijevamo češće nego inače.

Problem je u količini, ne u učestalosti.

Zašto malo i često ne valja

Kada se zalije površinski, voda natopi samo prvih nekoliko centimetara zemlje.

Korijen ide tamo gdje je voda, pa ostaje plitak, blizu površine.

Taj gornji sloj zemlje se na suncu najbrže suši, i to znači da biljka ostaje bez vode čim propustite jedan dan.

Suprotno tome, rjeđe ali obilno zalijevanje natopi zemlju dublje, pa korijen ide za vodom naniže, gdje je hladnije i vlažnije. Takva biljka lakše podnese i vrućinu i dan bez zalijevanja.

Možda vas interesuje i ovo:

Otporno na vrućine: Pet vrsta cvijeća koje se sade u julu

Kada zalijevati

Najbolje je rano ujutro.

Zemlja je tada hladnija, voda stigne do korijena prije nego što je sunce ispari, a listovi se osuše tokom dana.

Večernje zalijevanje je druga opcija, ali nosi rizik, jer list koji ostane mokar preko noći pogoduje razvoju gljivičnih bolesti, naročito kod paradajza, krastavaca i tikvica.

Podnevno zalijevanje je najlošije, jer se dobar dio vode ispari prije nego uopšte uđe u zemlju.

Dvije stvari koje pomažu više od vode

Malč je najjednostavniji potez.

Sloj slame, pokošene trave ili kore oko biljke drži zemlju hladnijom i usporava isparavanje, pa se zalijeva rjeđe.

Druga stvar je zalijevati u korijen, a ne po listu, jer voda po listu na suncu ne pomaže biljci i može ostaviti opekotine.

Ako vam listovi u podne klonu, a uveče se sami podignu, to nije nužno znak žeđi nego uobičajena reakcija na vrućinu. Prije nego dohvatite crijevo, zabodite prst u zemlju: ako je na dubini od pet centimetara još vlažna, biljci voda tog trenutka ne treba, piše N1.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerki Dragici cvijeće daje smisao za život

Kada se u gradiškoj ravnici javi zora, a prve zrake sunca ukažu na njenom prozoru, Dragica Lendić prije ustajanja pomisli na svoje raznobojne ruže, grudvaste hortenzije, mirisne bijele ljiljane, loptastu majsku ružu, trubasti crveni puzavac, hrizanteme čarobnih boja…

“To je cvjetni svijet koji mi daje smisao za život”, priča Dragica, dugogodišnja stanovnica Doma za stare osobe “Rezidencija Bakić” u Gradišci, zagledana u saksijske, baštenske i ukrasne stablašice.

Po tome je svaki njen dan gotovo isti, naročito od ranog proljeća do kasne jeseni.

“Od ustajanja do počinka, od jutra do večeri, koliko god sam na nogama, moje misli su u cvijeću. Među cvijećem. Zagledam svaki listić, svaki pupoljak i cvijet. Zalijevam, prihranjujem. Posmatram. Kada vidim velike cvjetove, jarkih boja, srce mi je puno.”

Tako Dragica opisuje svoje dane u domu i vrt u kojem je pronašla životni smisao:

“Na kraju dana odredim, isplaniram šta ću raditi sljedećeg jutra i narednog dana. U vrtu uvijek ima posla. To je za mene najvažnije. Sa cvijećem razgovaram. Tu se najbolje osjećam. Postoji narodno vjerovanje da cvijeće uspijeva, raste, cvjeta i napreduje kada se sa njim razgovara, kao sa čovjekom, sa osobom. Ja u to vjerujem.”

Kreativni poslovi
Dragica Lendić u svojoj sobi, kada je vani loše vrijeme, ili suviše vruće, ima svoje umjetničke preokupacije.

To su vijenci od kamenčića, leptiri od pletiva, kompozicije od grafitnih olovaka, drvene kutije sa motivima cvijeća i životinja, slike od kartona, ptice od novinskog papira, slike sastavljene od puzli…

To je njen svijet čarolije u koji je ušla u penzionerskim danima. Ranije nije imala vremena za to, jer je bila domaćica, radnica, brinula o djeci i porodici.

Posvetila se umjetnosti, kaže, punim srcem, iskreno i do kraja kada je završila radni vijek i prigrabila više slobodnog vremena.

“Radeći kreativne poslove, osjećam se opušteno, zadovoljno. To me usrećuje… Moja preokupacija je umjetnost, ili se meni bar tako čini. Svaki put kada na hodniku prođem pored svoje slike od puzli, ona me ozari”, povjerila nam se Dragica, penzionerka sa umjetničkim darom.

Materijale pronalazi u prirodi

“Kamenčiće biram, sakupljam, tragam za njima svuda, na ulici, u parku… Izdvajam žute, bijele, šarene, nesvakidašnjih oblika. U svemu iz svog okruženja prepoznajem korisne, upotrebljive materijale i ideje.”

Naša sagovornica u svemu što je okružuje prepoznaje umjetnost koju je izvajala priroda.

Ona, kaže, samo nastoji na to ukazati, ili malo drugačije posložiti, kako bi naglasila i svoju ulogu u tome.

Ispunjen život
Dragica Lendić, djevojački Radić, porijeklom je iz Gašnice, četrdeset godina živjela je u Lipovači, prigradskom naselju Gradiške, a posljednjih nekoliko godina boravi u Domu za stare osobe. Ona je pozitivan primjer svojoj generaciji, ali i mlađima.

“Optimizam i vjera u život moji su aduti. Svaki trenutak samostalno sam ispunila aktivnostima koje volim. Sve što činim, mene usrećuje, ohrabruje, podstiče. Svakog dana biram i uzimam samo najljepše od života. Iz prirode, svoga okruženja. Zato je moj život ispunjen.”

Pozitivne emocije dijeli sa drugima, potomcima, komšijama, osobama koje slučajno sreće na ulici, upoznaje u domu ili u gradu, pišu Nezavisne. 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta kupiti na pijaci da bašta cvijeta od proljeća do mraza

Pri kupovini ukrasnog bilja na pijaci, prvo obratite pažnju na korijen – bijeli ili krem korijeni znak su zdrave biljke, dok smeđi i truli već ukazuju na probleme. Pogledajte i naličje listova kako biste provjerili ima li štetočina ili znakova bolesti. Prednost dajte lokalno uzgajanom cvijeću jer se bolje prilagođava našem podneblju.

Najbolje je kupovati rano ujutro, kada je ponuda najbogatija, a biljke svježije. Prilikom sadnje kombinujte različite visine i boje kako biste postigli skladan izgled – više smjestite u pozadinu, srednje u sredinu, a niže uz ivice, piše Agroklub.

Pelargonija (geranija)

Nezaobilazan je izbor za balkone, terase i prozorske kutije. Cvjeta od proljeća do kasne jeseni, ne traži mnogo njege i otporna je na toplotu i sušu. Pelargonija dolazi u stojećim i puzećim varijantama. Stojeće su idealne za saksije i gredice, a puzeće za viseće korpe i ivičnjake.

Na pijaci tražite tamnozelene listove i zbijen rast. Duguljaste i vitke biljke bile su na nedovoljno svjetla i brzo će se iscrpiti.

Neven (Calendula)

Narandžasta i žuta boja nevena oraspoložiće svaki pogled ka vrtu. Osim lijepog izgleda, prirodno tjera štetne insekte iz bašte, pa je dobar pratilac i povrću u povrtnjaku. Otporan je i lako se uzgaja čak i iz sjemena.

Pri kupovini birajte primjerke koji su tek počeli da cvjetaju – znaćete tačno šta dobijate i sigurno uživati duže.

Lavanda

Bijela, ljubičasta, mirisna lavanda savršena je za ivične i suve, sunčane dijelove bašte. Osim što je dekorativna, privlači pčele i leptire, a njen miris odbija dosadne komarce. Može živjeti godinama na istom mjestu uz minimalno održavanje.

Ako kupujete na pijaci, izaberite zbijene, gusto razgranate biljke. Izbjegavajte one sa potamnjelim stabljikama ili opalim lišćem.

Begonija

Odlična za sjenovite dijelove bašte gdje malo šta drugo uspijeva. Cvjeta obilno u svim bojama, od bijele do tamnocrvene. Postoje saksijske i krtolaste begonije, koje su posebno popularne zbog velikih i raskošnih cvjetova.

Birajte primjerke sa više pupoljaka nego otvorenih cvjetova – duže ćete uživati u cvjetanju.

Impatijens – Nestrpljiva Liza

Popularna biljka za sjenu i polusjenu, idealna za terase i balkone koji ne dobijaju puno sunca. Cvjeta neprekidno cijelo ljeto u jarkim bojama. Nova generacija – Impatiens Sunpatiens otpornija je na bolesti i podnosi više sunca.

Zbijene i kompaktne biljke tražite od prodavaca. Duguljaste su razvučene zbog nedostatka svjetla i slabije će cvjetati.

Petunija

Jedna od najpopularnijih baštenskih biljaka u našim krajevima. Dostupna je u stotinama sorti, od klasičnih jednobojnih do prugastih i dvobojnih. Idealna je za viseće korpe, saksije i gredice. Traži puno sunca i redovno zalivanje po vrućini.

Na pijaci tražite razgranate biljke sa puno cvjetnih pupoljaka. Milionbell petunija (sitnocvjetna sorta) posebno je preporučljiva jer ne traži „čišćenje“ uvelih cvjetova.

Gazanija

Cvijet koji izgleda kao malo sunce u bašti. Jarke boje – žuta, narandžasta i crvena, sa karakterističnim tamnim prstenom oko sredine. Veoma je otporna na sušu i toplotu, pa je savršena za kamene vrtove i suve gredice.

Pri kupovini gledajte da biljka ima zdrave, mesnate listove i čvrste stabljike. Cvjetovi se zatvaraju noću – to je normalno, a ne znak bolesti.

Lobularija i lobelija

Dvije sitnocvjetne biljke idealne za ivice gredica i viseće korpe. Lobularija (mirisna alisa) pravi bijeli ili ljubičasti tepih cvjetića sa blagim mirisom meda. Lobelija u kobaltno plavoj boji donosi nijansu koja je rijetka u bašti.

Birajte guste biljke sa puno sitnih cvjetova. Dobro se kombinuju sa pelargonijom i petunijom u mješovitim sadnicama.

Ruža – mini sorte

Ako volite ruže, ali nemate prostora za grm, na pijaci potražite mini ruže ili ruže na stablu. Uzgajaju se u saksijama na terasi i cvjetaju cijelo ljeto uz redovnu prihranu. Posebno efektne su sorte koje mijenjaju boju cvijeta kako sazrijeva.

Prilikom nabavke obratite pažnju na čvrste, tamnozelene listove bez crnih pjega, koje su znak gljivičnih bolesti. Birajte biljke sa više cvjetnih pupoljaka.

Verbena

Nisko rastuća, gusto razgranata biljka koja ljeti izgleda kao vatreni tepih boja – crvene, ljubičaste, roze ili bijele. Odlična je za viseće korpe i ivičnjake. Podnosi toplotu i sušu bolje od većine ljetnog cvijeća.

Izaberite biljke sa već otvorenim cvjetovima kako biste bili sigurni u boju. Izbjegavajte blijede i vlatave primjerke.

Lantana

Egzotičan izgled po pristupačnoj cijeni. Sitni cvjetići u kombinacijama žute, narandžaste i roze skupljeni su u kuglice, a boja se mijenja kako cvijet stari. Jedna grana može imati tri nijanse istovremeno. Privlači leptire i pčele.

Na pijaci tražite zbijene biljke sa već vidljivim cvjetnim glavicama i pazite jer list lantane može nadražiti kožu osjetljivih osoba.

Zinija

Živopisno ljetnje cvijeće koje cvjeta od juna do mraza. Dostupna je u gotovo svim bojama, od bijele do tamnonarandžaste i crvene. Odlična je kao rezano cvijeće za vazu. Traži sunce i toplotu, a u sušnim periodima redovno zalivanje.

Birajte mlade sadnice sa još zatvorenim pupoljcima – bolje se presađuju od onih u punom cvatu.

Ehinacea (Coneflower)

Višegodišnja biljka koja se vraća svake godine bez presađivanja. Roze ili bijeli cvjetovi sa karakterističnim tamnim sredinama cvjetaju od jula do septembra. Privlači pčele i leptire.

Na pijaci se rjeđe može naći, ali vrijedi potražiti je. Birajte zbijene primjerke sa tamnozelenim listovima.

Kombinujte vrste različitih visina, boja i perioda cvjetanja kako biste imali lijep pogled na baštu od ranog proljeća do kasne jeseni. A pijaca je dobro mjesto za početak – svježe, lokalno i po pristupačnoj cijeni.

Podijeli tekst sa drugima na:

April ključan za orezivanje: Biljke će vam dati bogate cvjetove

S dolaskom proljeća većina baštovanskih aktivnosti vrti se oko sađenja, presađivanja i planiranja novih kombinacija boja.

April nije samo mjesec za sadnju cvijeća, već je i ključan mjesec za jedan često zanemaren, ali izuzetno važan korak: orezivanje.

Kako orezivanje utiče na zdravlje i cvjetanje biljaka

Upravo u ovom periodu biljke ulaze u fazu snažnog rasta, a pravilnim orezivanjem može se usmjeriti njihova energija prema razvoju novih izdanaka i bogatijem cvjetanju.

Orezivanje ne služi samo za estetiku. Uklanjanjem suvih, oštećenih ili pregustih grana poboljšava se prozračnost biljke, smanjuje rizik od bolesti i podstiče stvaranje novih pupova. Rezultat su zdravije biljke, intenzivnije boje i cvjetovi koji traju duže.

U nastavku su cvjetnice koje će posebno profitirati od aprilskog orezivanja.

Ruže

Ruže su među biljkama koje najviše profitiraju od proljećnog orezivanja. U aprilu se uklanjaju sve suve, oštećene i slabe grane, kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma.

Zdrave izdanke potrebno je skratiti iznad spoljnjeg pupoljka kako bi se podstaklo grananje prema spolja. Ovakav rez omogućuje bolju cirkulaciju vazduha i više svjetla, što rezultira snažnijim rastom i obilnijim cvjetanjem tokom cijele sezone.

Lavanda

Iako je poznata po svojoj otpornosti, lavanda voli laganu proljećnu njegu. U aprilu se uklanjaju suvi vrhovi i lagano oblikuje grm, pazeći da se ne sječe preduboko u drvenasti dio biljke. Redovnim orezivanjem lavanda zadržava kompaktan oblik, ne “raspada” se i tokom ljeta daje više cvjetova bogatih eteričnim uljima.

Hortenzije

Kod hortenzija je važno prepoznati vrstu. Hortenzije koje cvjetaju na novim izdancima mogu slobodnije da se orezuju, čak i jače, kako bi se podstakao rast velikih cvijetnih kugli.

Kod onih koje cvjetaju na starom drvetu preporučuje se samo uklanjanje suvih cvijetova i oštećenih grana. Pravilno orezivanje obezbjeđuje ravnotežu između rasta i cvjetanja.

Pelargonije

Pelargonije koje su prezimile potrebno je u aprilu skratiti kako bi se podstakao razvoj novih izdanaka. Uklanjaju se izduženi i slabi dijelovi, a biljka se može skratiti i do jedne trećine.

Nakon orezivanja brzo se obnavlja i daje gušći, kompaktniji rast s puno više cvjetova tokom toplijih mjeseci.

Žalfija i macina trava

Ukrasne vrste žalfije i macine trave odlično reaguju na proljećno orezivanje. Uklanjanjem starih i osušenih dijelova podstiče se razvoj novih, svježih izdanaka koji će cvjetati već u kasno proljeće.

Osim toga, redovno šišanje tokom sezone može da podstakne i drugo cvjetanje, čime dvorište ostaje živo i šareno duže vrijeme, piše Superžena.

Možda vas zanima i ovo:

U aprilu mnogi prave grešku: Prerana sadnja usporava rast biljaka

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto bi svako domaćinstvo trebalo da ima orhideju?

Orhideje pročišćavaju vazduh, te bi iz tog razloga, primarno, trebalo da ih imate u domu. Takođe, njihova prisutnost može značajno da smanji stres. I to nije sve…

Orhideje su cijenjene sobne biljke, prepoznate kao simbol elegancije. Pojedine vrste mogu da žive i do sto godina, a za oprašivanje koriste složene mehanizme.

Osim estetske vrijednosti, one pročišćavaju vazduh, a njihova prisutnost može da utiče na vaše raspoloženje, pa samim tim i da smanje stres koji doživljavate. Takođe, orhideje su pogodne za osobe sklone alergijama.

Ključ razumijevanja orhideja leži u poznavanju njihovog staništa. Njihovo korijenje je prilagođeno upijanju vlage i hranjivih stvari iz vazduha, te im je za rast potrebno mjesto koje je prozračno.

Možda vas interesuje i ovo:

Cvijeće koje voli sunce i uspijeva na 40 stepeni

Takođe, najbolja metoda za njegu orhideja je potapanje posude u odstajalu vodu na deset minuta, nakon čega se višak vode mora potpuno ocijediti.

Najčešće greške

Najčešća greška u samom uzgoju orhideja je tretiranje poput klasičnih sobnih biljaka. Preterano zalivanje je opasno jer orhideje ne podnose da se dugo “kupaju” u stajaćoj vodi.

Uz to, bitno je da pazite i na svjetlost, a boja listova, ujedno, može biti važan pokazatelj. Tamnozeleni listovi znače premalo svjetla, dok žućkasti ukazuju na previše direktnog sunca, piše B92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pogledajte koje cvijeće se sadi u februaru

Februar je mjesec kada većina ljudi i dalje gleda kroz prozor i čeka “da krene sezona”, a oni koji znaju šta rade već su duboko u planiranju.

Cvijeće nije samo estetika, to je sistem. Ako ga pametno posložite, dobićete vrt koji traje mjesecima. Ako ne, imaćete dvije nedjelje ljepote i ostatak sezone prazne rupe.

Ako ste početnik, nema potrebe da komplikujete. Postoje biljke koje skoro ne možete da upropastite ako im date osnovne uslove, prenosi Ona.rs.

Petunije, kadifice, cinije, salvije, verbene i neven su najpametniji izbor za start. Ne traže savršenstvo, ali traže disciplinu. Seme ide u lagan supstrat, ne zatrpava se duboko, samo se blago pritisne.

Temperatura oko 18 do 22 stepena je sasvim dovoljna, ali svjetlo je ključ. Ako nema dovoljno svjetla, dobićete tanke, izdužene biljke koje kasnije pucaju pod sopstvenom težinom. I tu već gubite sezonu, iako ste “na vreijme” počeli.

Svi bi da krenu odmah, ali februar traži malo strpljenja.

Ako zemlja nije smrznuta i nema jakog mraza, možete već početi sa sadnjom ljiljana, dalija, ruža iz kontejnera i trajnica. Ali realno, većina sadnje na otvorenom pomjera se ka kraju februara ili početku marta. Sve prije toga je rizik koji često nema smisla.

Možda vas interesuje i ovo:

Jednostavan trik uz koji će cvijeće rasti kao iz vode

Jedna od najčešćih grešaka su lukovice. Lale, narcisi i zumbuli se ne sade sada. Ako ih ubacite u zemlju u februaru, najvjerovatnije neće cvjetati kako treba jer nisu prošle hladni period koji im je potreban. To se radi u jesen, sve ostalo je improvizacija.

Male stvari u februaru koje prave veliku razliku

Ako nema jakog mraza, ruže se već mogu orezati. Stare suve stabljike treba ukloniti, ali ne do gole zemlje. I ovde važi isto pravilo kao i svuda, ne pretjerujte.

Dodavanje komposta ili organskog đubriva oko višegodišnjih biljaka sada daje ozbiljan rezultat kasnije. To je ona razlika koja se vidi tek kad sezona krene. Proverite seme koje imate. Ako ne znate da li je klijavo, bolje je da to shvatite sada nego u martu kada je već kasno za korekcije.

Februar je možda siv i hladan, ali to je trenutak kada vrt zapravo nastaje. Sve što sada osmislite i pokrenete, gledaćete kako raste narednih mjeseci.

 

Podijeli tekst sa drugima na: