Ruže vam slabije cvjetaju, pogledajte koji su razlozi

Ruže ne zavise samo od rezidbe, zalivanja i prihrane.

Veliku ulogu ima i ono što raste oko njih, jer pogrešno odabrane biljke mogu im oduzeti vodu, hranljive materije, sunčevu svjetlost i vazduh, što dovodi do slabijeg cvjetanja i lošijeg razvoja grma

Birajte biljke sa sličnim potrebama

Sadnja biljaka koje se međusobno nadopunjuju jedan je od najjednostavnijih načina da vrt bude zdraviji i otporniji. Dobri “susjedi” mogu odbijati štetočine, privlačiti oprašivače, poboljšati kvalitet zemljišta i učiniti cvjetnu gredicu ljepšom tokom cijele sezone.

Međutim, kod ruža, koje važe za nešto zahtjevnije biljke, pogrešan izbor može brzo dovesti do problema. Umjesto bogatog cvjetanja, vrtlari se mogu suočiti s viškom vlage oko lišća, nedostatkom prostora za korijen, slabijom cirkulacijom vazduha i većim rizikom od bolesti.

Prva greška je sadnja ruža uz biljke koje imaju potpuno drugačije potrebe za vodom.

Ruže vole redovno zalivanje i najbolje uspijevaju u ravnomjerno vlažnom zemljištu, kaže Ves Harvel (Wes Harvell), stručnjak za ruže iz kompanije Jackson & Perkins.

“Sadnja ruža uz biljke koje vole suvo i toplo zemljište otežava održavanje režima zalivanja koji odgovara svim biljkama”, objašnjava Harvel.

Zbog toga preporučuje sadnju biljaka koje vole sličan nivo vlage i mnogo sunčeve svjetlosti.

Ne sadite biljke pregusto

Jednako je važno izbjeći pregustu sadnju. Ružama je potreban dobar protok vazduha jer se tako smanjuje rizik od pojave crne pjegavosti i pepelnice.

“Guste sadnje zadržavaju vlagu oko lišća i usporavaju njegovo sušenje nakon kiše ili zalivanja”, upozorava Harvel.

Zbog toga oko grmova ruža treba ostaviti dovoljno prostora kako bi vazduh mogao slobodno da cirkuliše.

Korijen mora imati dovoljno prostora
Problem nije samo iznad zemlje. Ružama je potreban prostor i ispod površine jer imaju dubok i razgranat korijenov sistem.

Ondrea Kid (Ondrea Kidd), osnivačica farme cvijeća Sowing Joy Farm, savjetuje da se izbjegavaju agresivne puzavice i veliki grmovi posađeni preblizu ružama.

“Ruže vole prostor oko svog dubokog i složenog korijenovog sistema”, kaže Kid.

Kao bolje komšije navodi lavandu, monardu i verbenu, koje imaju manje agresivan korijen.

Pazite na bolesti i štetočine

Česta greška je i sadnja biljaka koje su podložne istim bolestima i štetočinama kao ruže.

Cinije, kosmos i zevalice mogu izgledati vrlo lijepo uz ruže, ali su osjetljive na rđu, pepelnicu, lisne vaši i tripse.

“Kada se sade uz ruže, rizik od širenja bolesti i štetočina značajno raste, a njihovo suzbijanje postaje mnogo teže”, upozorava Kid.

Zato preporučuje raznovrsnu sadnju i kombinovanje različitih biljnih porodica. Kao dobar izbor izdvaja lavandu, neven, stolisnik i kadulju.

Možda vas interesuje i ovo:

Cvijeće koje voli sunce i uspijeva na 40 stepeni

Držite paradajz i krompir dalje od ruža

Poseban oprez potreban je kod biljaka iz porodice pomoćnica, među koje spadaju paradajz, patlidžan, krompir i petunije.

One troše mnogo hranljivih materija pa ružama mogu oduzeti ono što im je potrebno za zdrav rast i bogato cvjetanje.

“Po pravilu, biljke iz porodice pomoćnica ne bi trebalo saditi na udaljenosti manjoj od 2,5 do tri metra od ruža”, savjetuje Kid.

Osim toga, ruže i pomoćnice osjetljive su na pojedine iste bolesti, pa se infekcije mogu lakše širiti između njih.

Ružama je potrebno mnogo sunca

Prateće biljke treba da dopunjuju ruže, a ne da im budu konkurencija, piše tportal.

Brzorastuće vrste koje vremenom prerastu ružine grmove mogu im zakloniti sunce, smanjiti protok vazduha i potisnuti ih u drugi plan.

“Većini ruža potrebno je najmanje šest sati direktnog sunčevog svjetla dnevno kako bi obilno cvjetale. Zato treba izbjegavati biljke koje će ih s vremenom zasjeniti”, kaže Harvel.

Savjetuje i da se biraju biljke koje cvjetaju u različitim periodima godine kako bi vrt bio zanimljiv od proljeća do jeseni.

Na kraju, stručnjaci podsjećaju da ne postoji univerzalno rješenje. Vrsta zemljišta, klima, količina sunca i sorta ruža određuju koje će biljke biti dobri susjedi.

“Prije nego što odaberete biljke koje ćete saditi uz ruže, razmislite kako cijeli vrt funkcioniše tokom sezone. Cilj nije samo popuniti prostor oko ruža, već stvoriti okruženje koje će im pomoći da budu zdravije i bogatije cvjetaju”, zaključuje Harvel.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hantavirus zabrinuo građane: Doktor kaže da nema mjesta panici

Nakon vijesti o smrtnim slučajevima povezanim sa hantavirusom na kruzeru u Јužnoj Americi, među građanima je porasla zabrinutost zbog mogućeg širenja ove bolesti.

Epidemiologinja dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka istakla je da razloga za paniku nema, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite, prenosi RTRS.

Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu “mišiju groznicu”, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.

Kako se prenosi mišija groznica?

“Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija”, objasnila je Simićeva.

Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.

Soj iz Južne Amerike znatno opasniji

Simićeva je pojasnila da je soj virusa koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Јužnoj Americi znatno opasniji jer napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.

“Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uslovi i faktori koji doprinose opstanku o razmnožavanju tog virusa. Trenutno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području”, rekla je ona.

Ko je najviše izložen riziku?

Posebno ugroženim smatraju se planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara. Ipak, stručnjaci poručuju da nema potrebe izbjegavati prirodu, već je potrebno poštovati mjere opreza.

Kako se zaštititi od hantavirusa?

Građanima se savjetuje redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja.

Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.

“Najvažnije je pravovremeno reagovati i javiti se ljekaru. I to ukoliko se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja”, naglasila je Simićeva.

Ona je podsjetila da se u Republici Srpskoj redovno sprovodi nadzor nad zoonozama i deratizacija kao jedna od ključnih preventivnih mjera.

“Nema mjesta panici. Potrebno je samo pojačati oprez i ponašati se odgovorno”, zaključila je Simićeva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Opadanje kose: Prirodan proces ili razlog za brigu?

Iako sezonsko opadanje kose može djelovati alarmantno, u većini slučajeva riječ je o prolaznom stanju. Uz pravilnu njegu i malo strpljenja, kosa se obično vraća u svoju prirodnu gustoću i snagu. Ako se problem ipak produži, najbolji korak je konsultacija s dermatologom kako bi se utvrdio pravi uzrok i adekvatna terapija.

Svakog proljeća i jeseni mnogi primijete pojačano opadanje kose – više vlasi na četki, jastuku ili u slivniku. Iako može djelovati zabrinjavajuće, stručnjaci ističu da je u većini slučajeva riječ o potpuno prirodnoj pojavi poznatoj kao sezonsko opadanje kose.

Dermatolozi objašnjavaju da kosa prolazi kroz tri faze rasta – anagen (rast), katagen (prelazna faza) i telogen (faza mirovanja). Tokom smjene godišnjih doba, veći broj vlasi ulazi u telogenu fazu, što dovodi do pojačanog opadanja.

„Sezonski gubitak kose najčešće se javlja u jesen, kada se folikuli sinhronizovano prebacuju u fazu mirovanja. To je evolutivni ostatak iz vremena kada je kosa imala zaštitnu funkciju”, objašnjava američki dermatolog dr Džošua Zejner.

Slično mišljenje dijeli i britanska dermatologinja dr Anali Mahto, koja naglašava da je normalno izgubiti između 50 i 100 vlasi dnevno, ali da taj broj može privremeno biti i veći:

„Ako primijetite pojačano opadanje u određenom periodu godine, a kosa se potom vraća u normalu, nema razloga za paniku.”

Međutim, ako opadanje traje duže od tri mjeseca ili je praćeno proređivanjem kose, potrebno je potražiti savjet stručnjaka, jer uzrok može biti stres, nedostatak željeza, hormonski disbalans ili stanje poznato kao telogen efluvijum.

Kako usporiti opadanje kose?

Iako se sezonski gubitak ne može u potpunosti spriječiti, postoje načini da se ublaži:

  • unos dovoljne količine proteina i željeza
  • izbjegavanje agresivnih tretmana (farbanje, peglanje)
  • nježna masaža kože glave radi poticanja cirkulacije
  • korištenje blagih šampona bez sulfata

„Zdrava koža glave je osnova za zdravu kosu. Čak i jednostavne navike mogu napraviti značajnu razliku”, ističe dr Doris Dej.

Recept za provjereni serum protiv opadanja kose

Ovaj domaći serum kombinuje sastojke koji potiču cirkulaciju i jačaju korijen dlake.

Potrebno je:

  • 2 kašike ricinusovog ulja
  • 1 kašika kokosovog ulja
  • 5 kapi eteričnog ulja ruzmarina
  • 3 kapi eteričnog ulja nane

Priprema i upotreba:

Sve sastojke dobro izmiješajte u staklenoj bočici. Nanesite serum direktno na kožu glave i lagano masirajte 5–10 minuta. Ostavite da djeluje najmanje sat vremena (ili preko noći), a zatim operite kosu blagim šamponom. Postupak ponavljajte 2–3 puta sedmično.

Ruzmarin stimuliše cirkulaciju, ricinusovo ulje jača korijen, dok nana daje osvježavajući efekat i dodatno potiče rast kose, piše Politika.

Podijeli tekst sa drugima na: