Nakon vijesti o smrtnim slučajevima povezanim sa hantavirusom na kruzeru u Јužnoj Americi, među građanima je porasla zabrinutost zbog mogućeg širenja ove bolesti.
Epidemiologinja dr Dijana Simić iz Doma zdravlja Banjaluka istakla je da razloga za paniku nema, ali da je važno informisati javnost o načinima prenosa i zaštite, prenosi RTRS.
Prema njenim riječima, hantavirusi nisu nova pojava i na našem području su godinama prisutni određeni sojevi koji izazivaju takozvanu “mišiju groznicu”, odnosno hemoragijsku groznicu sa bubrežnim sindromom.
Kako se prenosi mišija groznica?
“Virus prvenstveno prenose glodari, poput poljskih i šumskih miševa. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem prašine kontaminirane izlučevinama glodara, posebno prilikom boravka ili čišćenja zapuštenih prostorija”, objasnila je Simićeva.
Dodala je da se na Balkanu uglavnom registruju blaži oblici bolesti koji mogu izazvati povišenu temperaturu, glavobolju, mučninu, bolove u stomaku i leđima, kao i probleme sa radom bubrega. Ipak, naglasila je da je smrtnost kod ovih sojeva mala ukoliko se pacijenti na vrijeme jave ljekaru.
Soj iz Južne Amerike znatno opasniji
Simićeva je pojasnila da je soj virusa koji je izazvao epidemiju na kruzeru u Јužnoj Americi znatno opasniji jer napada pluća i može izazvati teško disanje, zatajenje pluća i smrtni ishod.
“Taj tip hantavirusa karakterističan je za područja Argentine i Čilea. Tamo je njegovo stanište, tamo su svi uslovi i faktori koji doprinose opstanku o razmnožavanju tog virusa. Trenutno ne postoji opasnost od njegovog širenja na našem području”, rekla je ona.
Ko je najviše izložen riziku?
Posebno ugroženim smatraju se planinari, lovci, kamperi, radnici komunalnih službi i svi koji borave u područjima gdje ima glodara. Ipak, stručnjaci poručuju da nema potrebe izbjegavati prirodu, već je potrebno poštovati mjere opreza.
Kako se zaštititi od hantavirusa?
Građanima se savjetuje redovno pranje ruku, pravilno čuvanje hrane i izbjegavanje boravka u zapuštenim prostorijama bez prethodnog provjetravanja.
Prilikom čišćenja tavana, podruma i vikendica preporučuje se korištenje maski i rukavica, kao i izbjegavanje metenja i usisavanja kako se ne bi podizala prašina.
“Najvažnije je pravovremeno reagovati i javiti se ljekaru. I to ukoliko se nakon boravka u prirodi pojave simptomi poput temperature, drhtavice i smanjenog mokrenja”, naglasila je Simićeva.
Ona je podsjetila da se u Republici Srpskoj redovno sprovodi nadzor nad zoonozama i deratizacija kao jedna od ključnih preventivnih mjera.
“Nema mjesta panici. Potrebno je samo pojačati oprez i ponašati se odgovorno”, zaključila je Simićeva.
