Alergije na polen: Simptomi, savjeti i kada se javiti ljekaru

Cvjetanje drveća i širenje polena vazduhom natjeralo je građane Republike Srpske koji su alergični, a pogotovo mlađe, da potraže pomoć u domovima zdravlja.

Simptomi alergije na polen

Iz ovih zdravstvenih ustanova ističu da su najčešće tegobe koje se pojavljuju u okviru alergije na polen svrbež u nosu, kihanje te suzenje očiju i one stvaraju veliku neprijatnost kod alergičnih osoba.

Da su se u ambulante porodične medicine počeli javljati pacijenti sa simptomima alergije na polen, potvrđuju iz Doma zdravlja Banjaluka. Navode da je to uobičajeno za ovo doba godine.

“Javljaju se pacijenti svih starosnih grupa. Najviše mlađe osobe i oni sa težim simptomima. Broj osoba alergičnih na polen i druge inhalatorne alergene je u povećanju u cijelom svijetu. Slična je situacija i kod nas”, kažu iz DZ Banjaluka.

Teži simptomi alergije

Kako navode, pojedini pacijenti imaju teže simptome alergije, koji se manifestuju simptomima od strane donjeg dijela respiratornog trakta u vidu gušenja, zviždanja u grudima ili nedostatka daha.

“Kod pacijenata koji boluju od drugih alergijskih oboljenja npr. bronhijalne astme alergijskog tipa, može da dođe do pogoršanja osnovne bolesti”, dodaju.

Sezona alergija u Semberiji uveliko počela

I Bojana Paleksić Dokić, načelnica Službe porodične medicine Bijeljina, ističe da je sezona alergija u Semberiji uveliko počela sa cvjetanjem drveća te da se u Dom zdravlja Bijeljina javlja nešto veći broj pacijenata nego u ranijim mjesecima.

“S obzirom na to da je u Semberiji najzastupljeniji alergen ambrozija, mi još nemamo priliv pacijenata. Taj priliv očekujemo u avgustu i septembru, kada je cvjetanje ambrozije. Najčešće nam se javljaju mlađi pacijenti, sa novootkrivenim alergijama”, kazala je Paleksić Dokićeva za “Nezavisne”.

Šta cvjeta u aprilu

Pojašnjava da pacijenti koji odranije znaju za alergiju uglavnom imaju terapiju, tako da se javljaju na preglede samo ako dođe do pogoršanja koja ne mogu riješiti terapijom koju imaju.

“Prema polenskom kalendaru, u aprilu cvjetaju vrbe, breze, jasen i platan. To su najzastupljeniji alergeni u Semberiji u ovom periodu. Pacijenti se najčešće javljaju sa simptomima koji podrazumijevaju učestalo kihanje, začepljen nos ili curenje vodenastog sekreta iz nosa, svrab nosa i očiju, crvenilo očiju sa suzenjem i peckanjem, osjećaj nelagode i grebanja u grlu te suvi, nadražajni kašalj”, dodaje ona.

Možda vas interesuje i ovo:

Sa proljećem stižu i alergije, kako prepoznati simptome?

Sa druge strane, iz Doma zdravlja Prijedor  navode da je počela sezona alergija, ali da za sada nije povećan broj pacijenta sa alergijama.

“Broj pacijenata je uobičajen za ovo doba godine. Više su zastupljeni pacijenti mlađe životne dobi”, navode iz DZ Prijedor i dodaju da je alergija na polen jedna od najčešćih proljećnih alergija.

“Kod alergije na polen imuni sistem pogrešno identifikuje bezopasni polen kao opasnog uljeza. Neki ljudi imaju alergije tokom cijele godine, a neki samo u određenim dijelovima godine. Najčešći alergeni su poleni breze, hrasta, trave i ambrozije”, objašnjavaju.

Savjeti pacijentima

Savjetuju pacijente da sami prate kretanje i količinu polena u atmosferi. U slučaju visokih vrijednosti treba da borave u kući, te zatvaraju prozore i vrata.

“Takođe, pacijentima se savjetuje da često peru odjeću koja se nosi napolju te da je suše u kući. Ali i da koriste filtere za prečišćavanje vazduha, te da, kad je koncentracija polena visoka, nose masku. Kad su simptomi jaki i pacijent ih ne može sam savladati reba da se javi svom ljekaru koji razmatra terapiju ili ih upućuje na pregled kod drugih specijalista, kad se određuje i terapija”, zaključuju iz DZ Prijedor, a prenose Nezavisne.

Podijeli tekst sa drugima na:

Budite oprezni, posebno u prirodi: Sezona krpelja već je počela

Toplije zime posljednjih godina mijenjaju ritam prirode, a posljedice se sve jasnije vide čim dođu prvi proljećni dani.

Krpelji, sitni paraziti koji mogu prenijeti ozbiljne infekcije, postaju aktivni mnogo ranije nego što smo navikli.

Ujed krpelja na prvi pogled često djeluje bezazleno. Mnogi ga primijete tek kasnije, a nerijetko ga i ignorišu dok se na koži ne pojavi crvenilo ili drugi simptomi.

Brza reakcija najvažnija

Ljekari, međutim, upozoravaju da je upravo brza reakcija najvažnija. Što se krpelj ranije ukloni, to je manja vjerovatnoća da će doći do infekcije.

Prvi i najvažniji korak je pregled tijela nakon boravka u prirodi. Krpelji mogu satima da se kreću po koži dok ne pronađu mjesto gdje će se zakačiti.

Zbog toga je temeljna kontrola odmah po povratku kući jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih mjera zaštite.

Gdje se krpelji najčešće kriju

Krpelji biraju tople i vlažne dijelove tijela, gdje koža ostaje skrivena i zaštićena. Upravo na tim mjestima najčešće dolazi do ujeda.

Najčešće ih treba tražiti u pazuhu, preponama, na zadnjem dijelu koljena i oko pupka. Kod djece je važno dodatno pregledati vlasište, liniju kose i prostor iza ušiju, jer se krpelji često zadržavaju upravo na tim mjestima.

Temeljna kontrola kože, posebno nakon boravka u šumi, na livadi ili u visokoj travi, značajno smanjuje rizik od infekcije.

Crveni krug oko ujeda prvi znak lajmske bolesti

Jedan od najpoznatijih znakova moguće infekcije jeste karakterističan crveni krug koji se širi oko mjesta ujeda. Ovaj osip često ima oblik mete i postepeno se povećava, zbog čega ljekari na njega obraćaju posebnu pažnju.

Promjena se može pojaviti u periodu od tri do trideset dana nakon kontakta sa zaraženim krpeljom. U medicini je poznata kao erythema migrans i smatra se ranim simptomom lajmske bolesti.

Uz ovaj osip mogu se javiti i drugi simptomi, poput izraženog umora, povišene temperature, bolova u mišićima ili zglobovima. Iako se ne javlja kod svih pacijenata, pojava ovakvog crvenila na koži zahtijeva pregled ljekara.

Zbog toga je važno pratiti svaku promjenu na koži nakon ujeda i obratiti pažnju na novo crvenilo ili neobične simptome.

Kako pravilno ukloniti krpelja

Jedna od najčešćih grešaka jeste primjena takozvanih narodnih metoda, poput mazanja ujeda uljem, lakom za nokte ili benzinom. Ovakvi postupci mogu pogoršati situaciju, jer gušenje krpelja često izaziva refleksnu reakciju tokom koje parazit može ispustiti sadržaj u ranu.

Najbezbjedniji način uklanjanja je korištenje sterilne pincete sa tankim vrhom. Krpelja treba uhvatiti što bliže koži i polako ga izvući ravnim pokretom nagore, bez uvrtanja i naglog trzanja.

Nakon uklanjanja mjesto ujeda treba oprati vodom i blagim sapunom, a zatim dezinfikovati. Važno je i temeljno oprati ruke nakon cijelog postupka.

Šta ako dio krpelja ostane u koži

Dešava se da tokom uklanjanja dio usnog aparata krpelja ostane u koži. U takvim situacijama mnogi pokušavaju da ga nasilno izvade iglom ili oštrim predmetom, što može dodatno povrijediti tkivo.

Ako je moguće, fragment se može pažljivo izvući sterilnom pincetom. Ukoliko to ne ide lako ili postoji sumnja da je dio ostao u koži, najbolje je obratiti se ljekaru i prepustiti postupak stručnom licu.

Liječenje i prevencija poslije ujeda

Rana infekcija lajmskom bolešću danas se uspješno liječi antibioticima. Efikasnost terapije amoksicilinom analizirao je dr Gari P. Vormser u studiji objavljenoj 2019. godine u časopisu Diagnostic Microbiology and Infectious Disease.

Istraživanje pokazuje da rana terapija koja traje oko dvije sedmice može dovesti do potpunog povlačenja osipa i spriječiti ozbiljnije komplikacije.

O vrsti i dozi terapije odlučuje isključivo ljekar, na osnovu simptoma i kliničke slike. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da antibiotike nikada ne treba uzimati na svoju ruku.

Najbolja zaštita ipak ostaje prevencija. Prilikom boravka u prirodi preporučuje se svijetla odjeća dugih rukava i nogavica, kao i upotreba repelenata na izloženoj koži.

Krpelji su mali i često neprimjetni, ali posljedice njihovog ujeda mogu biti ozbiljne. Upravo zato je najvažnije reagovati na vrijeme i svaku promjenu na koži shvatiti ozbiljno, prenosi Ona.rs.

Podijeli tekst sa drugima na: