Još nije poznato ni kada će ni za koliko će poskupjeti struja za privredu u Republici Srpskoj, ali je jedno jasno kao dan – ceh će na kraju platiti građani.
U tome su saglasni svi, od ekonomista, preko privrednika i sindikalaca, do potrošača. Iz njihovih izjava može se zaključiti da je sve zabrinulo ono što je u ponedjeljak poručila vlast. Vlast je, podsjetimo, potvrdila da cijena električne energije za stanovništvo neće rasti do marta sljedeće godine, dok će za privredu biti povećana.
Šta godinama bilježi pad?
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, upozorava da prerađivačka industrija, koja je uglavnom izvozno orijentisana, već četiri uzastopne godine bilježi pad.
“Znači, bilježi pad privredne aktivnosti, bilježi pad broja zaposlenih i bilježi pad izvoza, a povećava nam se konstantno uvoz. Zašto nam se povećava uvoz? Zato što imamo konstantnu inflaciju. I suštinski proizvodi iz inostranstva postaju sve zastupljeniji na našem tržištu. Kompanije koje izvoze na inostrana tržišta zbog gubljenja konkurentnosti imaju sve manje izvoza”, upozorio je Škrebić.
Pribojavaju se privrednici, kako navodi Škrebić, velikog rasta cijena električne energije, jer će to dovesti do daljeg gubitka konkurentnosti na zapadnoevropskom i svjetskom tržištu kompanija iz Republike Srpske.
“S druge strane, dovešće, što se tiče stanovništva, da daljeg rasta cijena robe široke potrošnje”, rekao je Škrebić.
Prema njegovim riječima, vrtlog inflacije, podizanjem cijena osnovnog energenta, u koji spada i struja, dovešće do nove inflacije.
“To će dovesti do zahtjeva za veći rast plata. Ukoliko to ne bude praćeno rastom produktivnosti naših kompanija, dovešće nas do daljeg pada konkurentnosti”, rekao je Škrebić.
Ko se igra sa potrošačima?
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kritikuje, kako navodi, igranke sa potrošačima. Te igranke su su, kako poručuje, vrlo neumjesne i nekorektne.
“Stvarno ne znam do koje mjere se standard građana treba spustiti da bi Vlada preduzela nešto. Dakle, odraziće se na standard građana, odraziće se i na samu situaciju među nama u onom smislu međuljudskih odnosa i strahova, šta i kako će se dešavati dalje”, navela je Šešlija, komentarišući najavljeni rast cijena struje za privredu.
Privrednici se, kaže Šešlija, neće odreći nijedne svoje marke, nego će oni ovo poskupljenje fakturisati građanima.
“U krajnjoj liniji, privrednike to neće pogoditi u onom smislu kako će pogoditi građane. Politika cijena kod nas nije zakonom dobro regulisana. Kad se poveća cijena struje, automatski se povećava i cijena proizvoda, bez obzira na to o čemu se radi, da li su cipele u pitanju ili hljeb”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine“.
U kojoj mjeri je moguće poskupljenje?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, takođe očekuje mogućnost da će se povećanje cijena struje za privredu odraziti i na građane, a pojasnio je i u kojoj mjeri.
“U mjeri u kojoj troškovi električne energije participiraju u strukturi proizvodnih troškova, sa jedne strane, i tržišne moći proizvođača da teret rasta troškova prebace na cijene, sa druge strane, kretaće se mogući rast cijena usljed rasta cijena električne energije za privredu. Moguće je da se i ovo iskoristi kao izgovor za povećanja cijena iznad onih opravdanih rastom troškova. To bi se moglo spriječiti inspekcijskim kontrolama”, naglasio je Mlinarević za “Nezavisne novine”.
Kakva je praksa u Republici Srpskoj?
Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kaže da je dugogodišnja praksa u Republici Srpskoj da privredni subjekti bilo kakva poskupljenja odmah prevaljuju na potrošačke cijene, odnosno taj ceh na kraju plaćaju potrošači, tj. građani.
“Ako posmatramo prošlu godinu, privredni subjekti su prijavili povećanje neto ostvarene dobiti za više od 17 odsto. Ako posmatramo, primjera radi, samu trgovinu, taj rast dobiti je bio 21 odsto, što jasno pokazuje tu dugogodišnju praksu”, navela je Radomirova.
