Vrtoglavica nije uvijek bezazlena: Kada se javiti ljekaru

Vrtoglavica pri ustajanju uglavnom nije razlog za brigu.

Dr Donald Grant navodi da vrtoglavica pri ustajanju može da bude uobičajena reakcija na pad krvnog pritiska, zbog čega mozak nakratko dobija manji dotok krvi.

Ortostatska (posturalna) hipotenzija određuje se kao nagli pad krvnog pritiska prilikom ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja. Posebno je izražena poslije dugog stajanja ili sjedenja.

U roku od tri minuta prilikom uspravljanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja dolazi do pada sistolnog (gornjeg) krvnog pritiska za 20 mmHg ili dijastolnog (donjeg) za 10 mmHg.

Zamagljen vid, opšta slabost

Ovaj nagli pad krvnog pritiska praćen je i zamagljenim vidom, opštom slabošću, konfuzijom i mučninom. Britanski NHS navodi da je važno javiti se ljekaru ukoliko se simptomi niskog krvnog pritiska, poput vrtoglavice i nesvjestice, ponavljaju.

Postoje li i drugi uzroci?

“Vrtoglavica može da bude posljedica i dehidratacije, zato je, posebno kada je toplo vrijeme, važno da unosimo dovoljno tečnosti svakog dana – rekao je dr Grant. Kolika bi trebalo da bude količina tečnosti zavisi od godina, zdravstvenog stanja i vremenskih prilika, a generalno se preporučuje šest do osam čaša tečnosti dnevno.

Dr Grant dodaje da do neprijatne vrtoglavice pri ustajanju mogu da dovedu i određeni lijekovi. Zatim i i postojeća zdravstvena stanja, kao što su anemija, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Kada bi trebalo da se javimo ljekaru?

“Ako se vrtoglavica javlja redovno ili se naglo pogorša, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć”,  kaže dr Grant.

Generalno, savjetuje se da se ljekaru obratimo ako se vrtoglavica ili vertigo stalno vraćaju. Ili dugo traju, kao i ako se pojave teškoće sa sluhom ili govorom.

Ljekaru bi trebalo da se javimo i ukoliko imamo tinitus (zujanje u ušima), dupli ili zamagljen vid, utrnulost ili slabost lica, ruku ili nogu. Pregled je potreban i kod promjene pulsa, nesvjestice, glavobolje ili mučnine, navodi britanska zdravstvena služba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ne paničite ako izmjerite visok pritisak: Pogledajte šta treba da uradite

Prema smjernicama organizacije “Blood Pressure UK”, idealan krvni pritisak kreće se u rasponu od 90/60 do 120/80 mmHg.

Vrijednosti između 120/80 i 135/85 mmHg smatraju se povišenim, dok se sve iznad 135/85 mmHg klasifikuje kao visok krvni pritisak koji zahtijeva dalju ljekarsku obradu.

Dr Polin Svift za “Expres” napominje da krvni pritisak varira.

“Na rezultate mogu uticati stres, temperatura, fizička aktivnost, kao i ono što ste nedavno pojeli ili popili. Ako izmjerite neočekivano visoku vrijednost, ostanite mirno da sjedite pet minuta, a zatim ponovite mjerenje”, rekla je ona, prenosi b92.

“Jedno izolovano visoko mjerenje ne znači da imate visok krvni pritisak. Ako su vam vrijednosti trajno povišene, obratite se ljekaru, medicinskoj sestri ili farmaceutu. Nemojte sami postavljati dijagnozu niti se liječiti na svoju ruku”, dodala je.

“Takođe, nikada nemojte prekidati terapiju lijekovima za pritisak samo zato što su se kućna mjerenja poboljšala”.

Na početku kućnog praćenja krvni pritisak trebalo bi mjeriti nedjelju dana, ujutru i uveče.

Sličnu preporuku daje i britanski Nacionalni institut za zdravlje i izvrsnost (NICE), koji za potvrdu dijagnoze hipertenzije preporučuje mjerenje dva puta dnevno tokom sedam dana.

Važnost prevencije

“Pozivam sve, bez obzira na godine, da izdvoje nekoliko minuta za svoje zdravlje”, poručila je dr Svift.

“Naša anketa je pokazala da 83 odsto ispitanika smatra da previše ljudi čeka da se osjeća loše prije nego što provjeri krvni pritisak, a istovremeno se tek polovina njih testirala tokom prethodne godine. To mora da se promijeni”.

“Poznavanje sopstvenih vrijednosti daje vam priliku da reagujete prije nego što visok krvni pritisak izazove ozbiljna i potencijalno nepovratna oštećenja. Provjera traje svega nekoliko minuta. Bez obzira na to koliko godina imate, to bi mogle biti najvažnije minute koje ćete ove godine posvetiti svom zdravlju”.

Podijeli tekst sa drugima na: