Gubitak apetita može biti znak bolesti: Kada se javiti ljekaru?

Povremeni gubitak apetita nije neuobičajena pojava. Stres, umor, virusne infekcije ili određeni lijekovi mogu privremeno da smanje želju za hranom.

Međutim, ako gubitak apetita traje duže, prati ga neobjašnjiv gubitak tjelesne težine ili se javlja uz druge tegobe, važno je obratiti se ljekaru.

Kada gubitak apetita postaje razlog za zabrinutost?

Smanjen apetit najčešće nije znak ozbiljne bolesti. Može da se javiti zbog probavnih smetnji, anksioznosti, depresije, infekcija ili neželjenih dejstava lijekova.

Ipak, ponekad može da bude povezan i sa bolestima organa za varenje, hormonskim poremećajima ili drugim zdravstvenim problemima.

Pregled ljekara preporučuje se ako gubitak apetita traje duže od jedne do dvije sedmice, naročito ako se ne može objasniti promjenama životnih okolnosti ili prolaznom bolešću.

Posebnu pažnju treba obratiti na nenamjerni gubitak tjelesne težine. Zatim izražen umor, učestale bolove u stomaku, dugotrajnu mučninu, promjene u pražnjenju crijeva ili osjećaj sitosti već nakon nekoliko zalogaja.

Ako se uz gubitak apetita pojavi krv u stolici, ne treba odlagati odlazak ljekaru. Crna, katranasta stolica, obilno krvarenje, jak bol u stomaku ili znaci ozbiljne dehidratacije zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu.

Na koje promjene u ishrani treba obratiti pažnju?

Jedan od znakova na koje treba obratiti pažnju jeste i promjena uobičajenih prehrambenih navika. Osoba koja je ranije normalno jela, a sada se brzo zasiti ili redovno preskače obroke jer ne osjeća glad, trebalo bi da razmotri šta je uzrok takve promjene.

Ljekar će, u zavisnosti od simptoma, procijeniti da li su potrebne analize krvi, pregled organa za varenje ili dodatna dijagnostika, prenosi b92.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vrtoglavica nije uvijek bezazlena: Kada se javiti ljekaru

Vrtoglavica pri ustajanju uglavnom nije razlog za brigu.

Dr Donald Grant navodi da vrtoglavica pri ustajanju može da bude uobičajena reakcija na pad krvnog pritiska, zbog čega mozak nakratko dobija manji dotok krvi.

Ortostatska (posturalna) hipotenzija određuje se kao nagli pad krvnog pritiska prilikom ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja. Posebno je izražena poslije dugog stajanja ili sjedenja.

U roku od tri minuta prilikom uspravljanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja dolazi do pada sistolnog (gornjeg) krvnog pritiska za 20 mmHg ili dijastolnog (donjeg) za 10 mmHg.

Zamagljen vid, opšta slabost

Ovaj nagli pad krvnog pritiska praćen je i zamagljenim vidom, opštom slabošću, konfuzijom i mučninom. Britanski NHS navodi da je važno javiti se ljekaru ukoliko se simptomi niskog krvnog pritiska, poput vrtoglavice i nesvjestice, ponavljaju.

Postoje li i drugi uzroci?

“Vrtoglavica može da bude posljedica i dehidratacije, zato je, posebno kada je toplo vrijeme, važno da unosimo dovoljno tečnosti svakog dana – rekao je dr Grant. Kolika bi trebalo da bude količina tečnosti zavisi od godina, zdravstvenog stanja i vremenskih prilika, a generalno se preporučuje šest do osam čaša tečnosti dnevno.

Dr Grant dodaje da do neprijatne vrtoglavice pri ustajanju mogu da dovedu i određeni lijekovi. Zatim i i postojeća zdravstvena stanja, kao što su anemija, dijabetes i kardiovaskularne bolesti.

Kada bi trebalo da se javimo ljekaru?

“Ako se vrtoglavica javlja redovno ili se naglo pogorša, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć”,  kaže dr Grant.

Generalno, savjetuje se da se ljekaru obratimo ako se vrtoglavica ili vertigo stalno vraćaju. Ili dugo traju, kao i ako se pojave teškoće sa sluhom ili govorom.

Ljekaru bi trebalo da se javimo i ukoliko imamo tinitus (zujanje u ušima), dupli ili zamagljen vid, utrnulost ili slabost lica, ruku ili nogu. Pregled je potreban i kod promjene pulsa, nesvjestice, glavobolje ili mučnine, navodi britanska zdravstvena služba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dom zdravlja u Ljubinju nema ljekara, angažuju doktora iz penzije

Zbog nedostatka ljekara, u Domu zdravlja u Ljubinju radi penzionisani doktor. Problem je nastao nakon što je 17. avgusta otkaz dala doktorica koja je radila sama više od godinu dana.

Zbog ovog problema Dom zdravlja Ljubinje spreman je da ponudi platu od 5.000 KM i stan ljekaru specijalisti koji se odluči da živi i radi u ovoj opštini.

“Problem nedostatka ljekara riješen je anglažovanjem ljekara iz penzije. Angažuju se i dva ljekara iz Bolnice Trebinje”, rekla je Isidora Lugonja, v.d direktora ove zdravstvene ustanove.

Ona je navela da su iz Ministarstva zdravlja, kojem se obratila, rekli da će problem biti riješen privremeno bar do Nove godine.

Lugonja smatra da bi jedno od sistemskih rješenja mogli da bude da se zakonski uvede da nakon završetka fakulteta ljekar najmanje dvije godine radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tek onda dobije specijalizaciju.

“Tako bi se riješilo pitanje domova zdravlja u malim lokalnim zajednicama”, rekla je Lugonja.

Ona je istakla da Dom zdravlja nudi veoma dobre uslove i da je bilo zainteresovanih ljekara za dolazak u LJubinje.

“Dajemo najveće koeficijente, uvećane pripravnosti, stimulacije od Doma zdravlja i opštine, stan. Ako dođe ljekar sa porodicom i potpiše ugovor na 10 godina, taj stan prelazi u trajno vlasništvo. Sa pripravnostima, uvećanim koeficijentom i stimulacijama doktor specijalista bi imao oko 5.000 KM platu”, navela je Lugonja.

Ukazala je da pet-šest godina vode borbu sa nedostatkom ljekarskog kadra. Navela je da su do prije godinu i po dana imali dva ljekara u službama porodične i hitne medicinske pomoći.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

U ljetnim mjesecima povećan je broj pacijenata koji se javljaju u domove zdravlja širom Srpske zbog ujeda osa, pčela i stršljenova, a najčešće su to odrasli ljudi koji mnogo vremena provode u prirodi.

Potvrdili su ovo iz nekoliko domova zdravlja, uz objašnjenje da su odrasli često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kažu da je broj pacijenata koji su se javljali u ambulante porodične medicine zbog ovih zdravstvenih problema sličan kao i ranijih godina.

Ko se najčešše javlja ljekaru?

“Sugrađani koji pripadaju prigradskim i seoskim područjima se češće javljaju u ambulante porodične medicine zbog problema sa ujedom insekata usljed veće izloženosti i prisustva insekata u njihovoj okolini”, navode iz DZ Banjaluka.

Tako, pojašnjavaju, pojedine osobe nemaju nikakve tegobe, a kod nekih se jave blage tegobe u vidu otoka, crvenila i bola na mjestu ujeda.

Ljekari se treba javiti što prije

“U slučaju teških alergijskih reakcija, pacijenti se obavezno treba da se jave u prvu ambulantu porodične medicine da bi dobili adekvatnu terapiju. S obzirom na to da ovo spada u hitna stanja, ljekaru se treba javiti što je prije moguće”, dodaju.

Dr Vedrana Avdalović iz Službe hitne medicinske pomoći Trebinje potvrđuju da se tokom ljetnih mjeseci javlja veći broj pacijenata koji se žale na simptome i komplikacije uboda insekata, među kojima i na ubode pčela, osa i stršljenova.

Odrasli često izloženi višestrukim ubodima

“Veći dio pacijenata koji se javlja čine odrasli, koji obavljaju sezonske poslove u prirodi, kose, rade sa pčelama… Odrasli su često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku. Sa druge strane, djeca tokom ljetnih mjeseci dosta vremena provode na otvorenom, u prirodi, na kupalištima. Ubodi insekata kod djece su česti i simptomi su izraženiji zbog osjetljivosti imunog i nervnog sistema djece i tanje kože”, pojašnjava Avdalovićeva.

Slična situacija po pitanju broja pacijenata je i u bijeljinskom domu zdravlja.

Ljudi više vremena provode na otvorenom

“Naročito se u periodima visokih temperatura uočava povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda pčela, osa i stršljenova. Razlog je to što ljudi više vremena provode na otvorenom, u prirodi, baštama i na izletištima, gdje je mogućnost kontakta s ovim insektima veća”, pojašnjavaju iz DZ Bijeljina.

Kako navode, pacijenti svih životnih dobi traže pomoć, ali češće dolaze odrasle osobe radno aktivne dobi, kao i stariji sugrađani koji borave u dvorištima ili rade u baštama, ali dodaju da su i kod djece ujedi takođe česti.

“Kod osoba koje su alergične na ubode insekata mogu se javiti ozbiljne reakcije, poput otoka lica, usana ili jezika, otežanog disanja, gušenja, osipa po cijelom tijelu, vrtoglavice i pada krvnog pritiska. Takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć”, naglašavaju.

Visoke temperature ne čine otrov jačim

Objašnjavaju da visoke temperature ne čine otrov jačim niti znatno ubrzavaju njegovo širenje, ali da zbog pojačane cirkulacije i fizičke aktivnosti lokalni otok može biti izraženiji.

“Takođe, dehidracija i boravak na suncu mogu dodatno pogoršati opšte stanje osobe nakon ujeda”, navode iz DZ Bijeljina.

Milica Ristić, specijalista urgentne medicine i načelnica SHMP Doboj, kaže da je zbog češćeg i dužeg boravka u prirodi povećan broj pacijenata sa ubodom insekata, od krpelja pa do osa, pčela i stršljenova.

Starosna struktura pacijenta šarolika

“Starosna struktura pacijenta je šarolika, od naših najmlađih pacijenata, odnosno beba do seniora. Sama simptomatologija je najčešće benigna i ne radi se o alergijskoj reakciji. Veliki broj pacijenata je bez simptoma i dolazi iz straha”, kaže Ristićeva.

Navodi da se alergijska reakcije može javiti prilikom prvog kontakta sa insektom, ali, kako kaže, prvi kontakt može da prođe bez simptoma sistemske alergijske reakcije.

Možda vas interesuje i ovo:

Kada ubod pčele ili ose postaje opasan: Prepoznajte simptome

Takođe i u Domu zdravlja Prijedor potvrđuju da je u ovom periodu veći broj pacijenata koji traže ljekarsku pomoć.

“Pacijenti koji se javljaju su različite životne dobi, od djece do starijih osoba. Reakcije pacijenata na ubod pčele, ose i stršljena su individualne, pa se i simptomi razlikuju od osobe do osobe. Na pregled se treba javiti u zavisnosti od reakcije organizma na ubod insekta. Nakon uboda preporučuje se ostati smiren, rashladiti mjesto uboda, lokalno ga tretirati i po potrebi uzeti antihistaminik”, kazali su iz DZ Prijedor za “Nezavisne”.

Kada se treba javiti ljekaru

Ljekari objašnjavaju da je neophodno odmah se javiti ljekaru ili pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave otežano disanje, otok jezika ili grla, gubitak svijesti, jaka vrtoglavica ili drugi znakovi teške alergijske reakcije.

“Ljekarski pregled je potreban i kod velikog lokalnog otoka koji se širi, ujeda u predjelu usta, jezika ili vrata, većeg broja uboda, kao i kada je riječ o maloj djeci, starijim osobama ili hroničnim bolesnicima kod kojih postoji povećan rizik od komplikacija”, navode iz DZ Bijeljina.

Podijeli tekst sa drugima na: