Ubodi osa i stršljenova: Kada se treba javiti ljekaru?

U ljetnim mjesecima povećan je broj pacijenata koji se javljaju u domove zdravlja širom Srpske zbog ujeda osa, pčela i stršljenova, a najčešće su to odrasli ljudi koji mnogo vremena provode u prirodi.

Potvrdili su ovo iz nekoliko domova zdravlja, uz objašnjenje da su odrasli često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku.

Iz Doma zdravlja Banjaluka kažu da je broj pacijenata koji su se javljali u ambulante porodične medicine zbog ovih zdravstvenih problema sličan kao i ranijih godina.

Ko se najčešše javlja ljekaru?

“Sugrađani koji pripadaju prigradskim i seoskim područjima se češće javljaju u ambulante porodične medicine zbog problema sa ujedom insekata usljed veće izloženosti i prisustva insekata u njihovoj okolini”, navode iz DZ Banjaluka.

Tako, pojašnjavaju, pojedine osobe nemaju nikakve tegobe, a kod nekih se jave blage tegobe u vidu otoka, crvenila i bola na mjestu ujeda.

Ljekari se treba javiti što prije

“U slučaju teških alergijskih reakcija, pacijenti se obavezno treba da se jave u prvu ambulantu porodične medicine da bi dobili adekvatnu terapiju. S obzirom na to da ovo spada u hitna stanja, ljekaru se treba javiti što je prije moguće”, dodaju.

Dr Vedrana Avdalović iz Službe hitne medicinske pomoći Trebinje potvrđuju da se tokom ljetnih mjeseci javlja veći broj pacijenata koji se žale na simptome i komplikacije uboda insekata, među kojima i na ubode pčela, osa i stršljenova.

Odrasli često izloženi višestrukim ubodima

“Veći dio pacijenata koji se javlja čine odrasli, koji obavljaju sezonske poslove u prirodi, kose, rade sa pčelama… Odrasli su često izloženi višestrukim ubodima, te imaju ozbiljniju kliničku sliku. Sa druge strane, djeca tokom ljetnih mjeseci dosta vremena provode na otvorenom, u prirodi, na kupalištima. Ubodi insekata kod djece su česti i simptomi su izraženiji zbog osjetljivosti imunog i nervnog sistema djece i tanje kože”, pojašnjava Avdalovićeva.

Slična situacija po pitanju broja pacijenata je i u bijeljinskom domu zdravlja.

Ljudi više vremena provode na otvorenom

“Naročito se u periodima visokih temperatura uočava povećan broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda pčela, osa i stršljenova. Razlog je to što ljudi više vremena provode na otvorenom, u prirodi, baštama i na izletištima, gdje je mogućnost kontakta s ovim insektima veća”, pojašnjavaju iz DZ Bijeljina.

Kako navode, pacijenti svih životnih dobi traže pomoć, ali češće dolaze odrasle osobe radno aktivne dobi, kao i stariji sugrađani koji borave u dvorištima ili rade u baštama, ali dodaju da su i kod djece ujedi takođe česti.

“Kod osoba koje su alergične na ubode insekata mogu se javiti ozbiljne reakcije, poput otoka lica, usana ili jezika, otežanog disanja, gušenja, osipa po cijelom tijelu, vrtoglavice i pada krvnog pritiska. Takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć”, naglašavaju.

Visoke temperature ne čine otrov jačim

Objašnjavaju da visoke temperature ne čine otrov jačim niti znatno ubrzavaju njegovo širenje, ali da zbog pojačane cirkulacije i fizičke aktivnosti lokalni otok može biti izraženiji.

“Takođe, dehidracija i boravak na suncu mogu dodatno pogoršati opšte stanje osobe nakon ujeda”, navode iz DZ Bijeljina.

Milica Ristić, specijalista urgentne medicine i načelnica SHMP Doboj, kaže da je zbog češćeg i dužeg boravka u prirodi povećan broj pacijenata sa ubodom insekata, od krpelja pa do osa, pčela i stršljenova.

Starosna struktura pacijenta šarolika

“Starosna struktura pacijenta je šarolika, od naših najmlađih pacijenata, odnosno beba do seniora. Sama simptomatologija je najčešće benigna i ne radi se o alergijskoj reakciji. Veliki broj pacijenata je bez simptoma i dolazi iz straha”, kaže Ristićeva.

Navodi da se alergijska reakcije može javiti prilikom prvog kontakta sa insektom, ali, kako kaže, prvi kontakt može da prođe bez simptoma sistemske alergijske reakcije.

Možda vas interesuje i ovo:

Kada ubod pčele ili ose postaje opasan: Prepoznajte simptome

Takođe i u Domu zdravlja Prijedor potvrđuju da je u ovom periodu veći broj pacijenata koji traže ljekarsku pomoć.

“Pacijenti koji se javljaju su različite životne dobi, od djece do starijih osoba. Reakcije pacijenata na ubod pčele, ose i stršljena su individualne, pa se i simptomi razlikuju od osobe do osobe. Na pregled se treba javiti u zavisnosti od reakcije organizma na ubod insekta. Nakon uboda preporučuje se ostati smiren, rashladiti mjesto uboda, lokalno ga tretirati i po potrebi uzeti antihistaminik”, kazali su iz DZ Prijedor za “Nezavisne”.

Kada se treba javiti ljekaru

Ljekari objašnjavaju da je neophodno odmah se javiti ljekaru ili pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko se pojave otežano disanje, otok jezika ili grla, gubitak svijesti, jaka vrtoglavica ili drugi znakovi teške alergijske reakcije.

“Ljekarski pregled je potreban i kod velikog lokalnog otoka koji se širi, ujeda u predjelu usta, jezika ili vrata, većeg broja uboda, kao i kada je riječ o maloj djeci, starijim osobama ili hroničnim bolesnicima kod kojih postoji povećan rizik od komplikacija”, navode iz DZ Bijeljina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kada ubod pčele ili ose postaje opasan: Prepoznajte simptome

Ubod pčele ili ose u većini slučajeva izaziva samo bol, crvenilo i otok koji prolaze za nekoliko dana. Međutim, kod pojedinih osoba može izazvati tešku alergijsku reakciju koja ugrožava život.

Kada ubod ose postaje hitan slučaj?

U većini slučajeva reakcija nakon uboda je lokalna, kratkotrajna bol, zatim crvenilo, otok veličine oraha i svrab. Takvi simptomi obično traju jedan do dva dana i povlače se sami. Ako otok naraste, riječ je o jakoj lokalnoj reakciji koja može biti neprijatna, ali najčešće nije životno ugrožavajuća.

Međutim, situacija se mijenja kada se simptomi pojave i van mjesta uboda. Tada organizam reaguje na cijelom nivou, što može ukazivati na ozbiljnu alergijsku reakciju anafilaksiju, stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Branislav Lolić, pedijatar, magistar alergologije i kliničke imunologije, objašnjava kako prepoznati kada ubod zahtijeva hitnu reakciju.

Kako razlikovati običnu reakciju na ubod od one koja zahtijeva hitnu pomoć?

“Uobičajena reakcija podrazumijeva manji otok, crvenilo i svrab na mjestu uboda, bez drugih tegoba. Alarmantan znak je burna lokalna reakcija, kada otok postane znatno veći i kada se crvenilo širi dalje od mjesta uboda. Ako se uz to jave slabost, mučnina, otežano disanje ili osjećaj gušenja, postoji sumnja na alergijsku reakciju i potrebno je što prije javiti se ljekaru ili u hitnu službu”, kaže Lolić.

Šta treba uraditi u prvim minutama nakon uboda?

“Najvažnije je mjesto uboda hladiti 10 do 15 minuta, najbolje ledom ili hladnom oblogom. To je najbolja mjera za ublažavanje otoka i bola. Osobe koje su ranije imale izraženije reakcije trebalo bi da kod kuće imaju antihistaminski gel, poput Fenistila, kao i antihistaminik u tabletama ili sirupu, na primjer loratadin. Ako osoba zna da je alergična ili se simptomi pogoršavaju, treba odmah potražiti medicinsku pomoć”, kazao je Lolić.

Koje osobe imaju najveći rizik od anafilaktičke reakcije?

“To je teško unaprijed procijeniti, ali najveći rizik imaju osobe koje već boluju od težih alergijskih bolesti, poput alergijskog rinitisa ili astme, kao i oni koji su ranije imali burne alergijske reakcije na hranu, lijekove ili ubode insekata. Za takve pacijente najvažniji lijek je adrenalin u autoinjektoru, odnosno EpiPen, koji postoji u dozama za djecu i odrasle i može spasiti život u slučaju anafilaksije”, navodi Lolić.

Kada nakon uboda treba posjetiti alergologa?

“Ako je osoba imala burnu alergijsku reakciju nakon uboda preporučuje se pregled alergologa. Danas postoje testiranja kojima se može utvrditi preosjetljivost na otrove različitih insekata, što pomaže u daljem planiranju liječenja i prevenciji budućih reakcija”, kazao je Lolić, a pišu Nezavisne.

Koja je najvažnija preporuka građanima?

“Dobro je pri boravku u prirodi imati mogućnost da mjesto uboda odmah hladite, kao i antihistaminik koji može ublažiti blaže simptome. Međutim, ako se jave otežano disanje, gušenje, vrtoglavica ili širenje osipa po tijelu, ne treba čekati, nego odmah treba potražiti hitnu medicinsku pomoć”, kazao je Lolić.

Preporuke SZO

Prema preporukama međunarodnih alergoloških organizacija, uključujući smjernice koje se oslanjaju na stavove SZO, kod anafilaksije izazvane ubodom insekta adrenalin je terapija prvog izbora. Antihistaminici mogu ublažiti neke simptome, ali ne mogu zaustaviti životno ugrožavajuću reakciju kao što je anafilaksija.

Podijeli tekst sa drugima na: