Evo gdje su najviši troškovi domaćinstva u EU

​Najviši izdaci domaćinstava za potrošnju u EU u 2023. zabilježeni su u Danskoj, gdje su bili 143 odsto od prosjeka EU, a najniži u Bugarskoj i Rumuniji, objavio je danas “Evrostat”.Najveći troškovi domaćinstava su zatim bili u Irskoj 142 odsto i Luksemburgu 135 odsto.

Najniži troškovi domaćinstva zabilježeni su u Bugarskoj i Rumuniji, po 60 odsto u odnosu na prosjek EU i u Poljskoj 66 odsto.

Najveći jaz u cijenama je zabilježen kod alkohola i duvana.

U 2023. godini, nivo cijena alkohola i duvana bio je 3.2 puta veći u Irskoj, gdje je bio najkuplji, nego u Bugarskoj gdje je bio najjeftiniji.

Najniži nivoi cijena alkohola i duvana zabilježeni su u Bugarskoj (66 odsto prosjeka EU), Poljskoj 77 odsto i Rumuniji 85 odsto.

U međuvremenu, najviši nivoi su zabilježeni u Irskoj 211 odsto, Finskoj 170 odsto i Danskoj 133 odsto. Ova velika varijacija u cijeni je uglavnom posljedica razlika u oporezivanju ovih proizvoda, navodi “Evrostat”.

Restorani i hoteli zauzeli su drugo mjesto po razlici u nivou cijena, sa najnižim nivoima cijena registrovanim u Bugarskoj (52 odsto prosjeka EU), Rumuniji (65 odsto) i Mađarskoj (72 odsto), a najvišim u Danskoj (152 odsto), Finska (129 odsto) i Irska (128 odsto).

Odjeća je zauzela treće mjesto po varijaciji nivoa cijena, sa najjeftinijim cijenama odjeće u Španiji (81 odsto), Bugarskoj (82 odsto) i Mađarskoj (88 odsto), dok su najskuplje bile u Danskoj (131 odsto), Češkoj (126 odsto) i Estoniji (118 odsto).

Dispariteti su takođe zabilježeni za hranu i bezalkoholna pića, koja varira od 74 odsto prosjeka EU u Rumuniji do 119 odsto u Luksemburgu, opremu za lični transport koja varira od 90 odsto u Slovačkoj do 129 odsto u Danskoj i potrošačku elektroniku (sa 92 odsto u Italiji na 113 odsto u Francuskoj), prenosi “b92”.

Podijeli tekst sa drugima na:

 Lakši način za otplatu kredita

Svaki kredit je dobar ukoliko se dobro upravlja sa njim, tj. sa novcem koji pozajmimo od banke.

Bez obzira da li je u pitanju keš kredit, kredit za refinansiranje ili stambeni kredit, nijedna od ovih bankarskih pozajmica vam neće praviti problem ukoliko ih uzimate namjenski, tj. ako imate jasan plan za šta vam taj novac treba. Upravo ovaj momenat je često ključan kada je riječ o možda i najvećoj zabludi kada je riječ o kreditima.

A ta najveća zabluda može da se sažme u jednu rečenicu koju često imamo prilike da čujemo:

– Svi uzimaju kredite, pa što da ne uzmem i ja…

Upravo u ovakvom pristupu može da leži korijen kasnijih problema u otplati kredita. Jer, kada je riječ o kreditima, ključna stvar kada ih podižemo u banci često ne mora da bude ni NKS ni ЕKS, niti dodatni i skriveni troškovi, već prije svega jasna ideja zbog čega kupujemo kredit od banke.

Da li je to kupovina stana (stambeni kredit), refinansiranje nekog postojećeg kredita ili drugog bankarskog proizvoda za koji otplaćujemo rate (kredit za refinansiranje) ili jasan cilj zbog koga uzimamo keš kredite – potpuno je svejedno, dok sa sigurnošću znamo tri stvari, a to su:

  • svrha kupovine kredita od banke
  • tačna cifra koja nam treba
  • imamo prihode koji nam obezbjeđuju otplatu kredit,

Kada su ispunjena ova tri uslova, onda je gotovo izvjesno da nećemo imati problema sa otplatom bilo kog kredita. Međutim, još jednom valja istaći da treba izbjegavati podizanje kredita ‘zato što ih svi drugi uzimaju’ ili ako nemate jasnu ideju koliko vam novca tačno treba i za šta vam je potreban taj novac, prenosi Srpskainfo.

Ukoliko ste ispunili makar ova dva ‘uslova’, onda ste dobar dio posla već odradili i lakše ćete otplatiti kredit koji kupujete od banke

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta treba da znate o dozvoljenom minusu u banci?

Dozvoljeni minus, poznat i kao prekoračenje računa ili prekoračenje tekućeg računa, je kreditna usluga koju banke pružaju korisnicima kako bi im omogućile da privremeno potroše više novca nego što imaju na računu.

Evo nekoliko važnih stvari koje trebate znati o dozvoljenom minusu:

Visina dozvoljenog minusa

Banke određuju maksimalni iznos dozvoljenog minusa za svakog korisnika na temelju kreditne sposobnosti i istorije transakcija. Ova granica može varirati od osobe do osobe, a za osbe sa redovnom platom ili penzijom obično se odobri minus u visini jedne mjesečne uplate na račun.

Kamate

Korištenje dozvoljenog minusa obično nosi kamatu, koja može biti visoka. Važno je pažljivo upravljati dozvoljenim minusom i vraćati ga u najkraćem mogućem roku kako bi se izbjegle visoke kamate.

Troškovi

Pored kamata, neke banke takođe naplaćuju naknade za korištenje dozvoljenog minusa. Provjerite svoje ugovorne uslove kako biste bili upoznati s tim troškovima.

Plaćanje

Dozvoljeni minus nije dugoročno rješenje za financijske probleme i trebao bi se koristiti samo kao privremena mjera. Važno je vratiti iznos dozvoljenog minusa što prije kako se ne bi akumulirale visoke kamate.

Prije nego što odlučite koristiti dozvoljeni minus, provjerite uslove i troškove te obratite se banci ako vam je potrebna dodatna pojašnjenja ili savjet.

Podijeli tekst sa drugima na:

Predviđanja pokazuju da se u penziju neće ići sa 65 nego sa 75 godina života

Tradicionalno se u penziju odlazilo s navršenih 65 godina, ali sada se sve više ljudi suočava s idejom da je napuštanje radnog mjesta u šezdesetima nerealno ili čak nerazumno, naročito s obzirom na današnje okolnosti – sve duži životni vijek i povećanje troškova života.

Izvršni direktor investicione firme ,,Blek Rok“, Leri Fink, obraćajući se investitorima, upozorio je na izazove s kojima se suočavaju radnici koji planiraju otići u penziju u šezdesetim godinama.

Fink kaže da rastom globalnog prosječnog životnog vijeka, problema s društvenim sigurnosnim mrežama te povećanjem troškova života penzija od 65. godine neće biti ostvariva za mnoge ljude. On naglašava da je situacija s penzijama puno teža nego što je bila prije 30 godina, a predviđa da će biti još teža za 30 godina, piše BBC.

Prosječni životni vijek

Od 2000. do 2019. globalni prosječni životni vijek povećao se sa 67 na 73 godine. Do 2050. godine UN očekuje da će jedna od šest osoba širom svijeta biti stara 65 ili više godina. A kako populacija stari, mnoge će zemlje uskoro dostići tačku u kojoj će više ljudi napuštati tržište rada nego što će ulaziti na njega: u Velikoj Britaniji ta bi tačka mogla biti dostići do 2029. godine; u Brazilu do 2035. godine; u Indiji do 2048. godine, a u SAD-u do 2053. godine.

Profesor Rebeka Sir, stručnjak za populaciju i zdravlje, ukazuje na činjenicu da se prosječni očekivani životni vijek u Britaniji kontinuirano povećava od sredine 1850-ih godina. Međutim vrijeme za penzionisanje nije se znatno promijenilo tokom tog perioda.

U kontekstu dramatičnih promjena u zdravstvenom i ekonomskom okruženju, postavlja se pitanje je li cilj penzionisanja u 65. godini potpuno nerealan u savremenom svijetu?

Gal Vetštajn, istraživač u Centru za istraživanje penzionisanja Koledža Boston, kaže da nije sasvim jasno zašto su srednje šezdesete godine stavljene u fokus. On smatra da postoji nedostatak jasnoće ili razumijevanja o tome zašto je baš to doba starosti postalo standardno za penzionisanje u mnogim društvima.

Vetštajn sugeriše da je ta starosna granica možda donesena za podsticanje ljudi da napuste tržište rada kako bi se oslobodilo mjesto za nove radnike.

Starost od 65 ili oko 65 godina i dalje se koristi kao globalni standard, uprkos tome što se postavlja pitanje njegove relevantnosti u savremenom društvu.

U SAD-u je program zdravstvenog osiguranja „Mediker“ dostupan samo odraslima koji imaju 65 ili više godina (osim u slučajevima mlađih osoba s invaliditetom). Takođe, Amerikanci mogu početi dobijati pune socijalne nadoknade tek od 67. godine.

Slično tome, u Britaniji građani mogu zatražiti univerzalnu državnu penziju sa 67 godina.

Programi za penziju usvojeni ssredinom 20. vijeka

Mnogi programi za penziju i zdravstveno osiguranje usvojeni su sredinom 20. vijeka, kada je prosječni očekivani životni vijek bio značajno kraći nego danas. Naprimjer, u Velikoj Britaniji prosječna očekivana životna dob iznosila je oko 66 godina za muškarce i 71 godina za žene.

Kris Pari, profesor finansija na Univerzitetu Kardif Metropolitan, sugeriše da savremeni građani imaju tendenciju provesti znatno više vremena u penziji u odnosu na ono što je bilo u vrijeme usvajanja tih programa. Primjećuje da su ljudi sada zdraviji i aktivniji u kasnijim godinama života.

Vladine nadoknade i programi za penzionere bili su dizajnirani da podrže ljude tokom godina penzionisanja, vjerovatno do prosječne očekivane životne dobi u to vrijeme. Međutim, kako su prosječna očekivana životna dob i zdravstveni standardi porasli, ljudi sada žive znatno duže, često do osamdesetih i devedesetih godina.

Problem nastaje jer se ti vladini programi nisu adekvatno prilagodili novoj stvarnosti. To znači da politike i naknade koje su nekada bile namijenjene podršci penzionerima više nisu u skladu s potrebama i stvarnošću savremenog svijeta. Kao rezultat toga, mnogi penzioneri suočavaju se s izazovima finansijske sigurnosti i zdravstvene njege jer sistem nije usklađen s produženim životnim vijekom i promjenama u zdravstvenom stanju starije populacije.

Vladine nadoknade i penzije nisu dovoljni za udoban život

Mnogi od njih oslanjaju se na vladine nadoknade i penzije, ali ti iznosi često nisu dovoljni za udoban život. Neke osobe dodatno štede kroz investicione programe za penziju, ali mnogi nemaju dovoljno ili nikakvu ličnu ušteđevinu. Kao rezultat toga, kada se suoče s rastućim troškovima života u ekonomiji koja doživljava inflaciju, njihova ušteđevina postaje manje vrijedna i ne pruža im dovoljno finansijske sigurnosti.

Drugi aspekt koji se ističe je promjena u dinamici generacijskog bogatstva. Tradicionalno bogatstvo prenošeno je s generacije na generaciju, što je osiguravalo da mlađi imaju neki oblik finansijske podrške svojih starijih članova porodice. Međutim sada se primjećuje promjena u tom trendu te se resursi sve više preusmjeravaju prema starijim generacijama. To znači da mlađe generacije ne mogu uvijek računati na nasljeđivanje bogatstva ili finansijsku podršku od svojih starijih članova porodice, kao što je to nekad bio slučaj.

Mnogi stručnjaci slažu se da je penzija u šezdesetima sada više san nego stvarnost. Kada je u pitanju penzionisanje, ,,mislim da je 75. nova 65. godina“, kaže Pari, a prenosi „Tportal“.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako možete pravilno štedjeti za penziju?

S obzirom na niske plate i nesigurno vrijeme, očekivano je da će vas u budućnosti dočekati mala penzija, zbog čega je potrebno unaprijed razmišljati kako da uštedite nešto novca za penzionerske dane. U nastavku čitajte kako i koliko novca bi trebalo da ostavite “sa strane”.

Kada početi sa štednjom?

Iako je teško predvidjeti šta vas čeka već naredne godine, a kamoli za deset, petnaest ili više godina, ipak je dobro na vrijeme misliti i spremiti se za doba kada više nećete biti u mogućnosti da zaradite novac, a kada će i dalje biti potrebna finansijska podrška.

Zbog toga se preporučuje da na vrijeme počnete sa štednjom, a dobar način za to, pored klasičnih načina štednje i redovne penzije koju ćete dobijati, jeste i štednja u dobrovoljnom penzijskom fondu. Tako ćete biti sigurni da ćete obezbijediti sebi dodatna primanja u kasnijim godinama.

Evo nekoliko savjeta kako da to najbolje učinite:

Odredite ciljeve

Za početak, napravite proračun koliki iznos primanja će vam biti potreban mjesečno kada budete u penziji, ali kada to budete radili, vodite računa o stopi inflacije cijena, plaćanju računa i drugim životnim potrepštinama. Ako odlučite da uplaćujete sredstva u privatni penzijski fond, jedna od prednosti je to što možete sami da odlučujete kojom dinamikom i koji mjesečni iznos želite da dobijate u penziji.

Provjerite postojeću štednju

Trebalo bi da imate u vidu inflaciju, kao i poreze te potencijalnu promjenu u načinu života, ali i uslove korištenja štednih računa. Osim toga, razmotrite i da li biste od trenutne štednje mogli živjeti i u penziji ako nastavite sa istim životnim stilom. Naravno, ne možete očekivati stoprocentnu predvidivost i preciznost, pa u skladu s tim, probajte da predvidite sva moguća iznenađenja i promjene. Uvijek je dobro da imate i dodatnu finansijsku sigurnost u slučaju nepredviđenih okolnosti i zdravstvenih problema, a za to je često najbolji izbor životno osiguranje.

Provjerite penzioni račun

S vremena na vrijeme provjerite da li poslodavac za vas uplaćuje penziono i invalidsko osiguranje, jer je to prvi korak prema penziji.

Otplatite dugove

Ukoliko želite da povećate doprinose za penziju, možda bi trebalo da promijenite nešto u načinu života, a prva stvar je svakako otplata dugova. Ako ste zaduženi, imajte u vidu da što ih duže otplaćujete, to ćete imati manje novca za penzioni fond, a ono što je sigurno je da u penziji sigurno ne želite da otplaćujete dugovanja od prije 25 godina.

Promijenite navike

Ako i dalje ne možete da premostite određene ciljeve, možda bi trebalo da promijenite dosadašnje navike. Kako biste uštedjeli malo više, možete promijeniti životni stil, tako da vam ni u penziji neće biti potrebno mnogo prihoda. Ili, na primjer, možete isplanirati da u penziji radite sa nepunim radnim vremenom kako biste dopunili kućni budžet.

Fond za “crne dane”

Kao i svaka druga administrativna aktivnost, i isplata penzije može biti malo sporija, pa se savjetuje da pokušate sa strane odvojiti tromjesečnu zaradu, a kako biste nadomjestili tu pauzu dok vam ne stigne prva uplata penzije.

Koliko bi novca trebalo da štedite za penziju, a ugodno živite

Osnovno pravilo iz upravljanja ličnim finansijama je da uštedite 20 odsto od svake plate. Ovo je u stvari popularno pravilo budžetiranja, koje se naziva strategija 50-30-20, što znači da 50 odsto svoje plate opredjeljujete za stvari koje su vam potrebne, 30 odsto na stvari koje želite, a 20 odsto na štednju i investicije.

Još jedna metoda uključuje podjelu 80-20, pri čemu 20 odsto plate izdvajate za ušteđevinu, a preostalih 80 odsto na potrošnju koja se odnosi na vaše potrebe i želje. U svakom slučaju, ideja je da alokacija od 20 odsto ostane konstantna u oba pristupa.

Bez obzira na to koje pravilo odlučite slijediti, pronađite ravnotežu između štednje i potrošnje.

No, ako ne možete toliko uštedjeti, a ako okolnosti dopuštaju, vaša stopa štednje trebalo bi da iznosi dvocifreni procenat vašeg neto prihoda, tj. najmanje 10 odsto.

Tih 10 odsto je razumno, ali naravno 15 ili 20 odsto je još bolje. Ipak, ako zaista uspijete razumno da uložite prosječno 10 odsto svog prihoda, svakako bi trebalo da budete u dobroj situaciji i u starosti.

U svakom slučaju, što prije počnete štedjeti, manje ćete biti finansijski opterećeni, jer se odlaganjem uvećava i mjesečna rata za penzijsku štednju.

(Izvor: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Banke ili Mikrokreditna društva? Istražili smo gdje su bolji uslovi za penzionere!

Veliki broj penzionera u Republici Srpskoj jedva spaja kraj sa krajem. Bez pomoći porodice ili nekih drugih teško da mogu da prežive mjesec.

Naime, prosječna penzija iznosi 592 KM i čini 45,13 odsto prosječne plate koja je u januaru 2024. godine iznosila 1.312 KM u Republici Srpskoj.

Ako se zna da je sindikalna potrošačka korpa za mjesec januar 2024. godine iznosila 2.577,29 KM i da je prosječna plata pokriva sa  svega 50,91 odsto, onda je sasvim jasno kako se u svemu oveme kotiraju penzioneri.

U nekim situacijama penzioneri su prinuđeni da pozajme novac, a često za to moraju da posjete banku ili mikrokreditnu organizaciju.

Mogu postojati različite prednosti i nedostaci u ponudi kredita u banci ili mikrokreditnoj organizaciji, u zavisnosti od ponuđenih uslova.

Banke obično nude veće iznose kredita i duže rokove otplate, ali mogu zahtjevati detaljniju provjeru kreditne sposobnosti i imati strože uslove za odobravanje kredita.

Odnosno, veliki broj građana Srpske koji prima minimalnu penziju teško da može ostvariti uslove za neki veći kredit u banci.

Sa druge strane, mikrokreditne organizacije su poznate po pružanju finansijske pomoći osobama koje možda ne ispunjavaju standarde tradicionalnih banaka. One često imaju fleksibilnije uslove i brži proces odobravanja.

Postoje i mikrokredite organizacije koje najstarijoj populaciji nude i besplatne kredite, odnosno kredite bez kamata i dodatnih troškova, na princupi koliko podigneš toliko vratiš.

Jedna od njih je Prvo penzionersko mikrokreditno društvo, gdje je u toku akcija besplatnih kredita za penzionere koji penziju primaju preko Fonda PIO RS.

Iznos koji možete da podignete je 500 KM, a sa vrlo malo dokumentacije lako žete doži do novca za nepredviđene troškove.

Razlika između banke i mikrokreditnih organizacija – šta je za koga?

banke ili mikrokreditne

Uporedili smo tri banke sa mikrokreditnim organizacijama: Koji su uslovi i rate za kredit od 1000 KM 

Prema statistici penzioneri najčećše traže kredite sa manjim iznosima, pa smo za ovaj tekst izabrali tri banke i tri mikrokreditne institucije koje na svojim sajtovima imaju sve informacije za kredit od 1000 KM sa rokom otplate do 12 mjeseci.

U nastavku smo vam izračunali kolika bi bila mjesečna rata za takav kredit i koliki ukupan iznos morate vratiti.

Banke

Ako ispunjavate uslove i već niste zaduženi, prema našem istraživanju (koristili smo informacije sa njihovog sajta) najpovoljnije je uzeti kredit za penzionere kod Atos Banke.

Moramo Vas napomenuti da u većini banaka postoje dodatni troškovi, kao što su obrade kredita, polise osiguranja, mjenice i slično, što varira od iznosa i roka otplate.

Mikrokreditna društva

Kod mikrokreditnih organizacija sutacija je malo drugačija. Mjesečna rata je viša za oko šest KM nego kod banke, a najnižu mjesečnu ratu ima PPMKD – Prvo penzionersko mikrokreditno društvo, koje i radi samo sa penzionerima.

mikrokreditne krediti za penzionere

Prvo penzionersko mikrokreditno društvo u svojoj ponudi izdvaja i kredit Lojalni klijent.

Svi penzioneri Fonda PIO RS koji su trenutno aktivni ili su bivši korisnici kreditnih usluga PPMKD imaju mogućnost dizanja lojalnog kredita sa iznosom do 1.000 KM i rokom otplate do 6 mjeseci.

Kredit Lojalan klijent nudi penzionerima mogućnost dizanja kredita za različite namjene s nižim mjesečnim ratama usklađenim prema mogućnostima penzionera.

Ukoliko postanete klijent Prvog penzionerskog mikrokreditnog društva, odnosno dio zajednice Lojalni klijent, možete da iskoristite pogodnosti, mogućnost dizanja kredita do 1000 KM bez kamate, samo uz trošak obrade i osiguranja kredita.

Pored toga što su najpovoljniji od ostalih mikrokreditnih društava koje smo istražili, PPMKD ima akciju za sve nove klijente da im daju kredit do 500 KM bez ikakvih troškova, koliko podignete toliko i vratite, rok otplate je 3 mjeseca, a mjesečna rata iznosi 166.67 KM.

Više informacija možete saznati ovdje.

Zaključak

Ukoliko želite kredit na duži period i veći iznos banke su definitivno bolji izbor. Za manje iznose, ukoliko vam nije hitno, i ako ispunjavate uslove koje banke zahtjevaju takođe su uslovi povoljniji.

Mikroreditne organizacije su svakako za one penzionere sa manjim primanjima, ili koji već imaju zaduženja, a novac im treba hitno.

Podijeli tekst sa drugima na:

Donosimo vam par korisnih savjeta za odabir banke

Kada penzioneri biraju banku, trebali bi obratiti pažnju na nekoliko ključnih faktora kako bi pronašli najbolju opciju za svoje potrebe.

Evo nekoliko savjeta:

Troškovi: Provjerite da li banka ima visoke naknade za održavanje računa ili transakcije. Odaberite banku koja nudi povoljne ili besplatne usluge za penzionere.

Uslovi štednje: Ako planirate da štedite novac, provjerite kakve uslove nudi banka za štednju. Pogledajte visinu kamata i minimalni iznos potreban za otvaranje računa.

Lokacija: Razmislite o lokaciji banke i dostupnosti bankomata. Važno je da banka bude blizu vaše kuće ili da ima mrežu bankomata na udobnoj udaljenosti.

Usluge za penzionere: Neke banke nude posebne usluge za penzionere, kao što su niže naknade, besplatne transakcije ili dodatne pogodnosti. Obratite pažnju na takve ponude prilikom izbora banke.

Korisnička podrška: Važno je da banka pruža kvalitetnu korisničku podršku kako biste mogli riješiti sve nedoumice ili probleme koji se pojave.

Uvijek je dobro razgovarati sa predstavnicima banke kako biste dobili više informacija o njihovim uslugama i uslovima.

Nadam se da će vam ovi saveti pomoći pri izboru banke koja najbolje odgovara vašim potrebama.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta raditi ako bankomat ne isplati novac ili povuče karticu?

Iako se ne dešava tako često, nekada možete doći u situaciju da vam bankomat ne isplati novac ili čak povuče karticu, ali ne treba da brinete, već je bitno da odmah reagujete.

U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta šta možete uraditi u takvoj situaciji.

Bankomat nije isplatio novac, kako reagovati?

Ako vam bankomat nije isplatio novac, te je na ekranu ispisano da je došlo do neke greške, ali vam je na telefon stigla poruka da je skinut novac sa vašeg računa, potrebno je da odmah reagujete.

Za početak, najbolje bi bilo da što prije odete u poslovnicu banke u okviru koje je i bankomat na kojem ste pokušali podići novac.

Sljedeći korak je da podnesete prigovor za neodobrenu, neizvršenu ili nepravilno izvršenu platnu transakciju.

U skladu s tim koja banka je u pitanju, te na osnovu njihovih pravila poslovanja, novac će vam najvjerovatnije biti isplaćen u roku od nekoliko dana.

Šta ako vam bankomat povuče karticu?

Još jedna situacija u kojoj se možete naći, iako su to rjeđi slučajevi, jeste da vam bankomat proguta karticu. Međutim, ni u tom slučaju ne treba da paničite, jer za sve postoji rješenje.

Bankomat može zadržati karticu iz različitih razloga, i to, na primjer, ako je korisnik triput pogrešno ukucao PIN, ako je kartica povučena ili je istekla, ali i ako je oštećena.

To se dešava jer je bankomat programiran tako da, iz bezbjednosnih razloga, u slučaju da je kartica ukradena, spriječi neovlašćeno podizanje novca ili ako nakon podizanja gotovine u predviđenom roku (obično je to 30 sekundi), ne preuzmete vašu karticu iz bankomata.

U tom slučaju većina banaka savjetuje da, ako je bankomat zadržao karticu, pozovete Call centar ili posjetite najbližu filijalu, gdje će se obaviti proces vraćanja kartice.

Ako se bankomat nalazi u okviru filijale ili ekspoziture banke, najbolje je da se obratite direktno zaposlenima u banci s molbom da vam se kartica vrati.

Ukoliko to nije moguće, jer ste, recimo, došli nakon završetka radnog vremena ili ako se bankomat ne nalazi u okviru banke, potrebno je da se javite svom izdavaocu kartice i prijavite slučaj. Postoji procedura po kojoj se zadržane kartice vraćaju korisnicima.

Inače, bankomat nakon desetak sekundi uvuče karticu koju neko nije uzeo, pa je ponovo izbaci uz zvučni signal, a ako je ni tada ne uzme – tada je spremi.

Bankomat će nakon 20 sekundi uvući i novac koji neko nije uzeo, ali njega neće ponovo izbaciti.

U nekim bankama bankomati imaju pretinac u koji odlazi zaboravljeni novac, pa vlasnik kartice ne mora prijaviti da mu je novac ostao u bankomatu i automatski će mu ga vratiti na račun. Osim toga, ostale banke će višak novca utvrditi pražnjenjem bankomata.

(Izvor: nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li koliko traje vaša bankovna kartica?

Većina građana kada dobije kartice u bankama, bilo da su to Visa ili neke druge kartice, obično su one debitne i imaju rok trajanja od tri do pet godina, , ali to može varirati zavisno o banci i vrsti kartice koju imate.

Savjetujem vam da se obratite vašoj banci kako biste provjerili rok vaše debitne kartice, a svakako je i na kartici napisano do kad ona važi.

Debitna kartica može se koristiti za različite transakcije i plaćanja.

Evo nekoliko primjera:

Plaćanje u trgovinama i restoranima: Možete koristiti debitnu karticu za kupovinu robe i usluga na prodajnim mjestima koja podržavaju kartično plaćanje.

Podizanje gotovine: Debitnu karticu možete koristiti za podizanje gotovine s bankomata.

Online plaćanja: Većina internetskih trgovina prihvaća debitne kartice za online kupnju proizvoda i usluga.

Plaćanje računa: Možete koristiti debitnu karticu za plaćanje računa za usluge poput telefona, električne energije, vode i drugih.

Internacionalna putovanja: Debitnom karticom možete plaćati i podizati gotovinu tijekom međunarodnih putovanja.

Sve zavisi od vrste kartice i uslugama koje pruža vaša banka, stoga je najbolje da se obratite banci ili provjerite uslove korištenja svoje debitne kartice.

Podijeli tekst sa drugima na:

Znate li razliku između kreditne i debitne platne kartice?

Da bismo na neki način otklonili dilemu, prvo ćemo da objasnimo koja je razlika između ova dva bankarska proizvoda.

Debitne kartice služe za plaćanje dobara ili usluga, a koriste se i za podizanje novca sa bankomata. U slučaju korišćenja debitnih kartica, novac se automatski skida sa vašeg tekućeg računa i da bi debitna kartica “radila”, morate da imate dovoljno novca na računu.

Ovdje bi valjalo napomenuti da banke mogu da odobre i dozvoljeni minus, koji može da pokrije nedostatak sredstava pri plaćanju debitnom karticom. Ipak, sa dozvoljenim minusom treba biti oprezan, pošto je riječ o najskupljem bankarskom proizvodu.

Što se tiče kreditne kartice, ona nije povezana sa vašim tekućim računom, već je riječ o kartici koja se ponaša kao izvor zasebnih, tj. pozajmljenih sredstava od banke. Ova kartica vam omogućava da nešto kupite sada i da platite kasnije. Trošak kupovine se dodaje na vaš trošak za kreditnu karticu.

Kod kreditnih kartica obično imate opciju da platite račun u cjelosti do određenog datuma bez kamate. Također, često postoji i mogućnost da platite minimalni iznos svoje kupovine i da potom rasporedite isplate tokom određenog vremenskog perioda. Vodite računa da za drugu opciju morate da platite i kamatu.

Prednost debitne kartice jeste što vam omogućava da “elegantnije” vršite neko plaćanje. Kada kažemo elegantnije, mislimo na to da ne morate sa sobom da nosite keš, a vaš novac je bezbjedniji, čak i ako, daleko bilo, izgubite novčanik ili vam ga neko ukrade.

Ipak, i sa debitnom karticom treba biti oprezan, a za nju važe standardne mjere opreza za svaku karticu. Banci što prije treba da prijavite ukoliko primijetite bilo kakve nelogičnosti u plaćanju vašom karticom ili ako primetite da vam je kartica nestala, prenosi Kamatica.

Podijeli tekst sa drugima na: