Šezdesetpetogodišnji Mirsad iz Zenice nije mogao ni slutiti da bi ga oglas za prodaju sinove gitare, koji je prije dvije godine postavio na web stranicu za prodaju OLX.ba, mogao koštati ozbiljnih problema.
Kupac koji mu se javio putem WhatsAppa djelovao je ljubazno i zainteresovano te mu je Mirsad, ne sluteći opasnost, poslao broj žiro računa, iako na stranici OLX piše da se komunikacija treba voditi isključivo unutar nje.
No, kada je kupac zatražio i broj bankomat kartice, Mirsad je posumnjao da nešto nije u redu i obratio se banci, gdje su mu potvrdili da je riječ o pokušaju prevare.
“Osjetio sam se poniženim shvativši da je taj neko ustvari htio da me prevari”, kaže Mirsad.
Online prostor, koji bi trebao služiti kao alat za informisanje, povezivanje i olakšavanje svakodnevice, za mnoge starije postaje izvor nepovjerenja i nesigurnosti.
Digitalni jaz kao zajednički izazov
Starije generacije češće postaju žrtve online prevara i dezinformacija na globalnom nivou, pokazuju istraživanja.
To je rezultat niže digitalne pismenosti, slabijeg razumijevanja savremenih taktika prevara i većeg nivoa povjerenja prema tradicionalnim izvorima informacija.
U Evropskoj uniji, na primjer, nivo digitalnih vještina ukazuje da je on snažno uslovljen sociodemografskim faktorima, prema podacima Eurostata iz 2023. godine:
“Samo 28% osoba starosti između 65 i 74 godine posjedovalo je barem osnovne digitalne vještine, dok je taj postotak iznosio 70% među tzv. ‘digital natives’ uzrasta od 16 do 24 godine, kao i u starosnoj grupi od 25 do 34 godine.”
Iako starije osobe često pokazuju veću skepsu prema vijestima na koje nailaze na internetu, oni su skloniji dijeljenju dezinformacija, što može biti rezultat manjka digitalnih vještina i ograničene izloženosti novim izvorima informacija.
U Bosni i Hercegovini starije osobe (65+) znatno rjeđe od mladih kažu da znaju prepoznati dezinformacije – samo 12% u poređenju sa 29% mladih.
Teže razlikuju i komercijalne sadržaje, bilo da su u pitanju tradicionalni ili online mediji. Takođe, stariji više vjeruju informacijama koje vide na televiziji i internetu, ali rjeđe provjeravaju činjenice online.
Ovo su rezultati istraživanja o medijskim navikama odraslih u Bosni i Hercegovini, koje je 2021. godine provela Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) Bosne i Hercegovine uz podršku Vijeća Evrope.
Zvanični podaci u Bosni i Hercegovini fragmentirani između različitih nivoa vlasti i teško ih je objediniti u jasan trend na nacionalnom nivou.
Ipak, policijske uprave i udruženja potrošača sve češće apeluju na građane i građanke da budu oprezni u digitalnoj komunikaciji, jer je broj prijava online prevara u porastu.
Mediacentar Sarajevo mapirao je u studiji “Između slobode izražavanja i štete po demokatiju” iz 2022. godine glavne tipove štetnog sadržaja, mete i posljedice, te analizirao efikasnost zakonodavnog, regulatornog i samoregulatornog okvira u Bosni i Hercegovini.
Posebno je naglašena potreba za usklađivanjem s međunarodnim standardima i jačanjem medijske i informacijske pismenosti građana
Obrazovanje i podrška: rijetki, ali važni resursi
U zapadnoevropskim zemljama postoji niz programa i inicijativa usmjerenih na poboljšanje digitalnih vještina i medijske pismenosti starijih osoba.
Ovi programi nude praktične obuke, tj, treninge i radionice, kao i tzv. e-learning platforme za samostalno učenje putem interneta, kao i peer-to-peer pristupe, gdje stariji uče jedni od drugih ili uz podršku mlađih volontera i volonterki.
Cilj je osnažiti starije osobe da samostalno koriste digitalne alate, pristupaju javnim servisima, kritički analiziraju online informacije i prepoznaju dezinformacije i propagandu, čime se značajno smanjuje njihova ranjivost na online manipulacije.
Radionica Naš most, Zenica, BiH
“Generacija kojoj ja pripadam je, tako da kažem, zakinuta za edukaciju o ovim temama. Neki bi rekli da smo malo zakasnili, ali ima ona stara narodna poslovica koja kaže da nikad nije kasno”, kaže Mirsad iz Zenice, osvrćući se na potrebu za većim angažmanom u digitalnoj edukaciji starijih osoba.
S Mirsadom se slažu i u organizaciji za razvoj medija Mediacentar Sarajevo, koja kroz projekat “Naši mediji” nastoji pomoći starijim osobama i drugim ranjivim grupama da razviju kritički odnos prema internetskim sadržajima i smanje rizik od dezinformacija.
U sklopu ovog projekta, novinar Tahir Žustra održao je u Tuzli radionicu medijske pismenosti s grupom starijih žena u februaru ove godine.
Reakcije su bile jako pozitivne, a aktivnost je uspjela probuditi znatiželju učesnica, navodi on.
“Radionice ovog tipa jako su važne za sve članove društva, naročito za starije osobe koje su u našoj zemlji uglavnom prepuštene same sebi, bez jasnih smjernica, upozorenja i upustava za rukovođenje i tehnologijom, ali i onim što tehnologija nudi, poput društvenih mreža, pretraživanja, provjeravanja i slično”, kaže Žustra.
Nedostatak strateškog pristupa
Iako su ovakve inicijative važan korak naprijed, Bosna i Hercegovina i nema sistem institucionalne podrške za digitalno opismenjavanje starijih osoba.
Postojeći edukativni programi uglavnom su kratkoročni, projektnog karaktera i teško dostupni osobama koje žive van urbanih sredina.
(Izvor vijesti: media.ba)
