Kategorija: Život

Penzionerski centar prije nekoliko dana krenuo je da objavljuje emisiju “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”, koja će biti ključni izvor informacija o zdravlju i dobrobiti penzionera.

U prvoj emisiji, koja se bavila temom gojaznosti, dr Đorđević je najavio i da ćemo na našem portalu objaviti kalorijsku tablicu.

Nadamo se da će vam ona pomoći da organizujete svoje obroke i da izračunate koliko vam je kalorija potrebno da unesete.

Svakako, preporučujemo vam da i sledeći utorak budete uz dr Veljku Đorđevića, poznatog specijalistu psihijatrije, profesora na Univerzitet u Zagrebu i voditelja i urednika brojnih emisija upravo o zdravlju.

 

VOĆE

Namirnica (100g) – kalorijska vrijednost (kcal)

ANANAS – konzerviran: 95, sušeni: 260 svjež: 51

AVOKADO – svež: 160

BANANA – svježa: 92, sušena: 87

BRAZILSKI ORAH: 656

BRUSNICA – svježa: 23, sušena: 308

DUNJA – cijela: 68, mesnati dio: 25

GREJPFRUT – žuti: 28, crveni: 42

GROŽĐE – bijelo: 60, crno: 54, sušeno: 246

JAGODA – svježa: 36

KAJSIJA – svježa: 51, sušena: 300

KESTEN – pečen: 245

KIVI – 40

KOMPOT – borovnica: 126

KOMPOT – kajsija: 88

KOMPOT – šljiva: 70

KOMPOT – ananas: 77

KOMPOT – breskva: 87

KOMPOT – kruška: 77

KOMPOT – od trešanja ili višanja 78

LIMUN – 20

LUBENICA – 21

MALINA – 25

MANGO – mesnati dio: 59, sušen: 295

MASLINA – crna: 156, zelena: 216

MUŠMULA – cijela: 28, mesnati dio 42

NARANDŽA – crvena: 41

ORAH – suvi: 649

PAPAJA – suva: 215

RIBIZLA – bijela: 26, crvena: 21

SJEME SUNCOKRETA: 560

VOĆE SUVO, prosječno: 287

BADEM– sirov: 650, pečen: 597, oljušten suvi: 565

BOROVNICA – svježa: 35

BRESKVA – svježa: 37

BRESKVA – nektarina: 50

BUNDEVA/DINJA- svježa: 24

BUNDEVINO SJEME: 554

DUD – 36

JABUKA – svježa prosječno: 40 suva: 280

KIKIRIKI – sirovi: 547, prženi: 570

KOKOSOVO BRAŠNO – sa šećerom: 659

KOKOSOV ORAH – 351

KRUŠKA – svježa: 29

KUPINA -29

NARANDŽA – 35

ORAH – sirov: 529

PAPAJA – svježa: 32

PISTAĆI – slani: 568

RIBIZLA – crna: 28

ROGAČ – mljeveni: 323

SJEME SUSAMA – 596

MAK – sušen: 547

MANDARINA – 36

NAR – 75

LIMETA: 30

VIŠNJA: 41

URMA – 284

SMOKVA – 41, sušena: 213

ŠLJIVA – svježa: 50, suva: 268

ŠIPAK – 129, sušeni mljeveni: 170

TREŠNJA – 48

 

POVRĆE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BLITVA – 12

MAHUNA – zelena: 18, žuta: 28

BROKOLI – sirov: 34

BUNDEVA – 33

CELER – korjen: 23, list: 12

CVEKLA – 32, konzervisana: 36

FEFERONI – 28

GRAŠAK – mladi: 67, smrznuti: 53, suvi: 339

KARFIOL – 25, kuvan: 32

KELJ – lisnati: 41

KRASTAVAC – kiseli: 10, svjež: 14

KROMPIR – mladi: 71, mladi pečen: 99, pečen: 146, pomfrit: 220, pire: 100, restovan: 101

KUPUS – crveni: 20, bijeli: 22, kiseli: 12

LUK – bijeli: 136, crveni: 33, mladi: 35

PAPRIKA – crvena: 28, kisela: 15, zelena: 20, žuta, slatka: 22

PARADAJZ – svjež: 19, kuvan: 39, pire: 43

PASULJ – bijeli: 260, mladi: 110, šareni: 273

PATLIDŽAN – 16

PEČURKE – svježe, prosečno 33, sušene: 147

PERŠUN – 20

PRAZILUK – bijeli dio: 32; cijeli: 28

PROKELJ: 33

REN – ribani, sa sirćetom: 60, sirovi: 20

ROTKVA – prosječno 21

SALATA – endvija: 18, puterica: 12, zelena, iceberg: 14

ŠPINAT – svjež: 12, kuvan: 24

MRKVA – 36, kuvana: 41, konzervirana: 31

TIKVA/TIKVICA – 15

KOMORAČ – list: 27

KELERABA – 24

ARTIČOKA – jestivi dio: 34, mladi cvjetovi: 17

AJVAR – slatki: 100, ljuti: 102

BOB – svjež: 23, suv: 343

 

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Namirnica (100g): kalorijska vrednost (kcal)

JOGURT – 2%mm: 53, 0,5% mm: 34, 1,5%mm: 45, 3,2% mm: 62

JOGURT – 3,2 % mm voćni: 99

KAJMAK – zreli: 572, mladi: 255

KEFIR – 44

KISELO MLIJEKO – kravlje: 64, ovčije: 121

MILERAM – 21,5% mm: 217

MLIJEKO – čokoladno 1% mm: 64, čokoladno 3,2% mm: 92

MLIJEKO – kobilje: 48, kozije: 73, ovčije: 99

MLIJEKO – kravlje 0.9% mm: 39, kravlje 1,5% mm: 46, kravlje 2,8% mm: 58,

MLIJEKO – kravlje 1,8% mm: 50, kravlje 3,2%mm: 62, kravlje kondenzovano: 161

MLIJEKO – kravlje obrano: 33, kravlje punomasno: 64

MLIJEKO – kravlje sveže pomuženo: 67

MLIJEKO – sojino: 528, u prahu obrano: 362, u prahu punomasno: 490

MLIJEKO – majčino: 69

PAVLAKA KISELA – 10% mm: 119, 12% mm: 126, 20% mm: 210, 30% mm: 293

PAVLAKA SLATKA – 15%mm: 300, 15%mm umućena: 316

SIR – TOPLJENI: 355

SIR – 20% mm: 352

SIR – BILJNI (tipa kačkavalja i sl.): 370

SIR – brie: 263

SIR – camembert: 284

SIR – cheddar: 401

SIR – edamer 40%mm: 345

SIR – ementaler: 386

SIR – feta, kravlja: 370

SIR – feta, ovčija: 380

SIR – gauda punomasni: 392

SIR – gervais 60%mm: 422

SIR – gorgonzola: 346

SIR – kačkavalj: 390

SIR – koziji: 320

SIR – kravlji svjež: 97, kravlji svjež 20%mm: 110, kravlji svjež 50%mm: 389

SIR – mozzarella: 224

SIR – namaz 20%mm : 174, 30% mm: 223

SIR – TOFU (tipa kačkavalja i sl.): 250

SIR – parmezan: 392

SIR – punomasni: 371

SIR – trapist: 322

SIR – zreli: 428

SURUTKA – 26, u prahu: 349

 

MESO I MESNE PRERAĐEVINE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BUBREZI – goveđi: 86, jagnjeći, svinjski: 90, pileći: 118

ČVARCI: 713, presovani: 524

ĆURETINA – bijelo meso: 136, prosječno: 143, crno meso, batak: 190

GOVEDINA – but: 179, filet: 106, masna: 410, nemasna: 131, prsa: 252

GOVEDINA – sa 25% kosti: 143, srednje masna: 218, u konzervi: 223

HAMBURGER – ispečen bez peciva: 360

JAGNJETINA – grudi: 245, kotleti: 163, masna: 279, file: 124, srednje masna: 211

JETRA – goveđa: 163, guščija: 180, kokošija :131

JETRA – svinjska :154, teleća: 153, pileća: 128

JEZIK – goveđi, teleći,svinjski: 228

JUNETINA – manje masna: 155, srednjemasna: 202

KOBASICA – čajna: 491, goveđa : 232, kulen: 530, lovačka : 346, svinjska: 364

KOBASICA – govedina i svinjetina: 394, prosječno: 401

PILETINA – bijelo meso: 118, cijela, prosečno: 186, crno meso (batak): 128

KOZIJE MESO: 165

MESNI NAREZAK – od svinjskog mesa: 345, svinjsko + goveđe: 338

MLJEVENO MESO – mješano: 316

MOZAK – teleći / jagnjeći: 110

OVČETINA – prosječno: 299

PAŠTETA – jetrena, svinjska: 332, pileća: 128

PATKA: 322

PRASETINA/PEČENICA: 291

PRŠUTA: 380

SALAMA – mortadela: 415, goveđa trajna: 417, parizer: 253, mortadela: 265

SALAMA – pileća, ćureća: 197, prosečno: 564, šunkarica: 408

SLANINA – bez mišićnog tkiva: 875, mesnata kuvana: 575, polumasna: 622

SLANINA – suva: 713

SUVI VRAT – 450

SVINJETINA – but: 168, file: 176, kare: 330

SVINJETINA – pečenica: 140, plećka: 395, rebarca pečena: 423

ŠUNKA – prosječno: 395

TELETINA – srednje masna: 163, nemasna: 115

VIRŠLE – od mešanog mesa: 327, od pilećeg mesa: 258

 

JAJA

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

JAJE ćureće: 170

JAJE omlet (jaja,slanina,sir): 285

JAJE guščije: 175

JAJE kokošje: 162

JAJE pačije: 164

JAJE prepelice: 155

JAJE u prahu: 592

 

RIBA I MORSKI PLODOVI

Namirnica (100g): kalorijska vrednost (kcal)

BAKALAR: 69

BAKALAR – pljeskavica panirana: 203, štapići panirani: 212

BAKALAR – suvi: 338

BIJELE RIBE – prosječno: 154

GIRICE – pečene: 325, pržene: 350

GRGEČ: 75

HARINGA: 234

HOBOTNICA: 73

INĆUN: 89, konzervisani: 175

JASTOG: 86

JEGULJA: 237 dimljena: 328

KAVIJAR – 281

LIGNJA – 77

LIGNJA – pljeskavice sa sirom panirane na ulju: 255, štapići panirani: 203

LOSOS: 202, u konzervi: 168

LUBIN – brancin: 64

MLADICA: 76

MORSKI PAS: 80

MRENA: 84

OSLIĆ: 71

PASTRMKA – kalifornijska: 195, potočna: 86

PLAVA RIBA: 124

PUŽ: 76

RAK – morski: 76, morski u konzervi: 85, riječni: 74

SARDELA: 98

SARDINA – svježa: 174, konzervisane bez ulja: 207, konzervisani u ulju: 334

SIPA – 72

SKUŠA – 184, dimljena: 238

SOM – 174

SRDELA – 167

ŠARAN – 149

ŠKAMPI – 91

ŠKOLJKA – kuvana: 47, 72

ŠTUKA – 85

TUNA: 226, pašteta: 122, u konzervi: 284

ZUBATAC – 77

ŽABLJI BATACI – 69

 

ŽITARICE I PROIZVODI OD ŽITARICA

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BRAŠNO GRAHAM: 355

BRAŠNO HELJDINO: 348

BRAŠNO JEČMENO: 353

BRAŠNO KROMPIROVO: 349

BRAŠNO KUKURUZNO: 362

BRAŠNO OVSENO : 353

BRAŠNO PIRINČANO: 360

BRAŠNO PŠENIČNO – bijelo: 350, crno: 327, polubijelo :337

BRAŠNO PŠENIČNO – tip 1100: 364, tip 400: 363, tip 600: 363, integralno: 339

BRAŠNO RAŽANO – bijelo: 356, crno: 350

BRAŠNO SOJINO: 455

BRAŠNO ZOBENO: 353

BUREK –263

SIRNICA – 246

DVOPEK – 374

GRIZ KUKURUZNI: 368

GRIZ PŠENIČNI: 333

GRIZ PŠENIČNI – kuvani: 122

HLEB – crni: 257, graham: 206, heljda: 234

HLEB – ječmeni: 246, kukuruzni: 227, mješani (pšenica+raž): 230

HLEB – polubeli 70%: 235, ražani: 241

KLICE – ječmene: 369, kukuruzne: 407, pšenične: 287

KOKICE – 376

KORE ZA PITU – 245

KORNFLEKS – 368

KROFNE – 354

KUKURUZ – šećerac 127

LAN – seme: 492

MAKARONE – 373

MUSLI – prosečno: 314

PREZLE – 320

PAHULJICE integralne: 363, kukuruzne (kornfleks): 368, ovsene: 390

PAHULJICE – pirinčane: 375, zobene: 347

PIRINAČ – glazirani kuvan: 116, glazirani sirov: 357, neljušten: 352

PIZZA – parče (salama,kačkavalj,kečap): 338

PROJA – 282

PROSO -362

SOJA – cijele sjemenke sušene: 423, klica: 57

SUNCOKRET – semenka: 575

ŠPAGETI, MAKARONI – kuvani: 141, prosječno: 390

TESTENINA – bez jaja, prosječno: 336

TESTENINA – sa jajima, prosječno: 368

TIJESTO – kuvana tijesta: 148

TESTO – lisnato, pečeno: 547

TESTO – mješano, pečeno: 410

TORTILJA – 260

TOST -297

UŠTIPCI -285

 

ULJA I MASTI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

LOJ – goveđi: 891, ovčiji: 892

MAJONEZ: 732

MARGARIN: 750

MAST – ćureća: 885, guščija: 906, kokos: 804

MAST – kokošija: 885, pačija: 885, svinjska: 891

PUTER: 903

PUTER – od kikirikija: 886

TARTAR SOS – 480

ULJE riblje/bakalar : 900

ULJE – kikirikijevo: 900, kokosovo: 900, kukuruzno: 900

ULJE – maslinovo: 896, od kukuruznih klica: 900, pšenicnih klica: 900

ULJE – repino: 900, sojino: 900, suncokretovo: 900, susamovo: 900

 

ZAČINI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BIBER: 279

CIMET: 307

KEČAP: 140

KOCKA ZA SUPU: 362

KVASAC – pekarski: 158

KVASAC – suvi: 295

ORIGANO: 330

PAPRIKA – crvena mlevena: 300

PERŠUNOV LIST – sušeni: 400

PRAŠAK ZA PECIVO: 76

PRELIV ZA ŠPAGETE: 76

SENF: 106

SIRĆE – alkoholno: 12, jabukovo: 13, vinsko: 14

SOJA SOS: 400

SUPA GOVEĐA: 22

SUPA KOKOŠIJA BISTRA : 22

SUPA KREM OD GLJIVA: 21

SUPA KREM PARADAJZ: 27

SUPA POSNA: 20

 

SLATKIŠI I POSLASTICE

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BAKLAVA: 360

BANANICA ČOKOLADNA: 360

BISKVIT – masni :462, nemasni: 351

BOMBONI – prosječno : 381

BONŽITA – prosječno: 471

ČIPS – prosječno: 544

ČOKOLADA – prosječno: 512

DŽEM: 261

JAFFA KEKS: 398

KAKAO – prah: 230

KEKS – prosječno: 421

KOLAČI – prosječno: 282

KOMPOTI – prosječno: 111

KREKERI – slani sa susamom: 415

LENJA PITA SA VIŠNJAMA: 245

MUNCHMALLOW: 426

MARMELADA – prosječno: 274

MED – vrcani: 320

MEDENJACI: 407

NAPOLITANKE : 484

PALAČINKE: 162

PERECE – slane: 299

PIŠKOTE: 391

PRALINE: 563

RAFAELO KUGLICE: 389

RATLUK: 345

SLADOLED – prosječno: 207

SMOKI : 548

ŠEĆER – kristal: 400

ŠEĆER – smeđi : 380

TORTA – čokoladna: 282

ŽELE – prosečno: 261

 

ALKOHOLNA I BEZALKOHOLNA PIĆA I NAPICI

Namirnica (100g) – kalorijska vrednost (kcal)

BRANDY, 40 vol% alkohola: 231

COCA COLA: 40

ČAJ – indijski: 108

FANTA: 40

KAFA – 2u1 : 58

KAFA – ”nescafe”: 55

KAFA – ”nescafe strong” 3u1: 70

KAFA – sa mlijekom 2.8 % mm: 28

KAFA – u zrnu: 287

KAKAO – u prahu: 230

KONJAK – 38 vol % alkohola: 228

KONJAK – 50 vol % alkohola: 375

LIKERI: 242

MIRINDA: 43

PIVO: 43

PEPSI: 40

RAKIJA – 25 vol % alkohola: 175

RAKIJA – 33 vol % alkohola: 193

RAKIJA – 50 vol % alkohola: 350

RUM – 40 vol % alkohola: 280

SIRUP – voćni, prosečno: 296

SOK – ananas: 53

SOK – borovnica: 45

SOK – breskva: 48

SOK – cvekla: 36

SOK – grejpfrut: 48

SOK – grožđe: 63

SOK – jabuka: 47

SOK – jagoda : 44

SOK – kajsija : 45

SOK – kruška: 50

SOK – narandža: 51

SOK – paradajz (koncentrat 30%): 68

SCHWEPES bitter lemon: 52

SPRITE: 40

ŠAMPANJAC: 84

VINO – belo, stono: 85

VINO – crveno, stono: 80

VINJAK: 250

VITAMINSKI instant napitak “Cedevita”: 370

Električni trotineti su prenosivi električni uređaji za lični prevoz koji se koriste kao alternativa tradicionalnim oblicima transporta poput bicikala ili pješačenja.

Trotineti imaju integrisan električni motor smešten u prednjem ili zadnjem točku. Motor pokreće točak uz pomoć baterije.

Električni trotineti koriste ugrađene baterije za napajanje motora. Baterija se puni preko električnog utikača i može da pruži autonomiju vožnje od nekoliko kilometara do nekoliko desetina kilometara, zavisno o modelu trotineta.

Električni trotineti za iznajmljivanje, njih 200, postavljeni su prije nekoliko mjeseci na 13 lokacija u Banja Luci.

Da bi ih koristili, sugrađani i svi posjetici grada potrebno je da putem postojećih platformi Play store i App store, instaliraju aplikaciju “BinBin”, te skeniraju QR kod.

U aplikaciji se nalazi opcija za plaćanje, koje se vrši putem kartice. Takođe, unutar aplikacije nalazi se mapa koja pokazuje na kojim lokacijama možete iznajmiti trotinete, ali i gdje ih parkirati.

Takođe, na kioscima se može kupiti i dopuna “BinCards”, pomoću kojih se može dopuniti kredit na aplikaciji.

Nordijski radijatori su vrsta električnih radijatora koji se često koriste za grijanje prostora. Oni su dizajnirani da pruže ugodnu toplinu i ravnomjerno zagrijavanje prostorije.

Radijatori na struju koriste električnu energiju kako bi genrisali toplinu. Oni mogu biti odlična opcija za grijanje prostora koji nije povezan s centralnim grijanjem ili za dodatno grijanje određenih područja u domu.

Prednosti korištenja radijatora na struju uključuju jednostavnu instalaciju, fleksibilnost u postavljanju, jer nisu vezani za cijevi ili dimnjake, te mogućnost individualnog podešavanja temperature za svaku prostoriju.

Važno je istaknuti da pravilno korištenje radijatora na struju može biti ekonomično i energetski učinkovito. Možete optimizovati potrošnju energije tako da koristite termostate za regulisanje temperature i izbjegavate pregrijavanje prostora.

Nordijski radijatori posebno nude visoku učinkovitost i brzo zagrijavanje prostora. Njihov dizajn omogućuje bolji prenos topline, što rezultira uštedom energije.

Pri odabiru radijatora na struju važno je uzeti u obzir veličinu prostorije koju želite zagrijati, kao i ostale faktore kao što su izolacija prostora i osjetljivost na alergene ili prašinu.

Uz pravilno održavanje i upotrebu, radijatori na struju mogu biti dugotrajni i pouzdani uređaji za grijanje. Preporučljivo je slijediti upustva proizvođača i redovno održavati radijatore kako bi se osigurala njihova ispravna funkcionalnost.

Indukciona ploča za kuhinju je vrsta kuhinjskog aparata koji koristi električnu energiju da generiše magnetno polje. Kada se postavi posuda na indukcionu ploču, ovo magnetno polje stvara električnu struju unutar posude, koja zatim generiše toplotu i zagrijava hranu.

Jedna od prednosti indukcionih ploča je brže zagrijavanje u poređenju sa drugim vrstama ploča. Takođe, indukcione ploče se brzo hlade nakon što se isključe, što može biti korisno prilikom spremanja hrane.

Važno je napomenuti da za upotrebu indukcionih ploča neophodne su posude sa feromagnetnim dnom, kao što su posude od livenog gvožđa ili neke posebno dizajnirane posude od nerđajućeg čelika. Ove posude moraju imati magnetnu osobinu kako bi mogle da reaguju na magnetno polje i generišu toplotu.

Indukcione ploče su energetski efikasne jer direktno prenose toplotu na posudu, a ne na samu ploču. Ovo takođe znači da površina ploče ostaje hladna na dodir tokom kuvanja, smanjujući rizik od opekotina ili nezgoda.

Indukcione ploče za kuhinju su sve popularniji izbor među kuvarima zbog svoje brzine, preciznosti i energetske efikasnosti.

Hibridna auta su vozila koja kombinuju dva ili više izvora energije radi vožnje.

Najčešći tip hibridnih automobila koristi kombinaciju benzinskog motora i elektromotora kako bi postigao bolju efikasnost goriva i smanjio emisiju štetnih gasova.

Hibridna vozila koriste elektromotor za pomoć pri ubrzanju i vožnji na nižim brzinama, dok se benzinski motor koristi za punjenje baterija i pružanje dodatne snage na zahtjev.

Ova kombinacija omogućava manju potrošnju goriva i smanjenu emisiju zagađujućih materija u odnosu na konvencionalna vozila sa samo benzinskim ili dizel motorom.

Hibridna vozila takođe imaju funkcije regenerativnog kočenja koje koriste energiju koja se obično gubi tokom običnog kočenja kako bi dopunili baterije.

Zahvaljujući napredovanju tehnologije, postoji raznovrsna ponuda hibridnih vozila na tržištu koja omogućuje vozačima da odaberu vozilo koje zadovoljava njihove potrebe u pogledu performansi i ekološke svijesti.

Razlika između obične sijalice i LED sijalice leži u tehnologiji koja se koristi za generisanje svjetlosti. Obična sijalica koristi žarulju sa tankom nitnom žicom koja se zagrijava kada električna struja prolazi kroz nju.

Ta toplota zatim stvara svetlost. Međutim, ova tehnologija ima nekoliko nedostataka. Obične sijalice troše više električne energije i brzo se troše, što dovodi do češće zamjene.

Sa druge strane, LED (Light Emitting Diode) sijalice koriste diode koje emituju svjetlost kao rezultat električne struje koja prolazi kroz njih. LED sijalice su efikasnije jer proizvode više svjetlosti sa manjom potrošnjom energije. One takođe traju duže od običnih sijalica i otpornije su na udarce i vibracije.

Kada birate između obične i LED sijalice, važno je uzeti u obzir nekoliko faktora.

Prvo, LED sijalice su početno skuplje od običnih sijalica, ali se dugoročno isplati jer ćete uštedjeti na računu za struju i nećete ih morati tako često menjati. Takođe, LED sijalice dolaze u različitim bojama i jačinama svjetlosti, pa možete izabrati onu koja najbolje odgovara vašim potrebama.

Ukratko, preporučujemo da odaberete LED sijalicu zbog njenih prednosti u pogledu energetske efikasnosti, trajnosti i manje potrebe za zamenskim sijalicama.

Alko-test je testiranje koje se koristi za merenje koncentracije alkohola u krvi osobe. Ovaj test se obično sprovodi kako bi se utvrdila sposobnost nekoga da upravlja vozilom ili obavlja druge aktivnosti koje zahtjevaju jasnoću uma i koordinaciju.

Alko-test se najčešće radi koristeći alkometar, uređaj koji može detektovati prisustvo alkohola u izdahnutom vazduhu. Osoba duva u alkometar, a uređaj mjeri koliko alkohola ima u njihovom izdahnutom vazduhu. Rezultati se obično izražavaju kao promile (g/dL) ili u promilima (mg/L).

Izgled alkometra može biti različit, ali većina modernih alkometara ima malu, prenosivu jedinicu sa ekranom za prikaz rezultata. Neki alkometri takođe imaju funkcije poput memorije rezultata i alarmnih sistema ako je koncentracija alkohola previsoka.

Važno je napomenuti da alko-test nije apsolutno precizan i može dati samo procenu koncentracije alkohola u krvi. Za tačnije rezultate, potrebno je uraditi laboratorijske analize krvi.

Joga je prastara disciplina koja potiče iz drevne Indije. To je svjetski poznata praksa koja kombinuje tjelesne vježbe, disanje, meditaciju i filozofiju kako bi se postigla cjelovita ravnoteža uma, tijela i duha.

Joga ima mnoge koristi za fizičko zdravlje. Kroz različite položaje tijela, jača se mišićna snaga, fleksibilnost i ravnoteža. Redovno praktikovanje joge može poboljšati držanje tijela, izdržljivost i opštu fizičku kondiciju. Takođe može smanjiti stres, potaknuti cirkulaciju krvi i pomoći u održavanju zdravog disanja.

Joga može biti izvrsna aktivnost za starije ljude. Njene blage i prilagodljive vježbe mogu donijeti mnoge koristi za starije osobe, uključujući poboljšanje fleksibilnosti, snage, ravnoteže i opšteg zdravlja.

Jedna od prednosti joge za starije ljude je to što se vježbe mogu prilagoditi individualnim potrebama i sposobnostima. Važno je raditi s kvalifikovanim instruktorom koji ima iskustvo u radu s starijim osobama i može pružiti prilagođene vježbe.

Joga takođe može imati pozitivan uticaj na mentalno zdravlje starijih ljudi. Meditacija i disanje, koje su sastavni dijelovi joge, mogu pomoći u smanjenju stresa, anksioznosti i depresije te poboljšanju mentalne jasnoće i emocionalne stabilnosti.

Važno je da starije osobe prije početka bilo kakve nove tjelesne aktivnosti razgovaraju sa svojim doktorom kako bi se osiguralo da su sposobne za vježbanje joge ili bilo kojeg drugog oblika tjelovježbe. Doktor će im dati smjernice i preporuke temeljene na individualnom zdravstvenom stanju.

 

Zdrava ishrana je ključna za održavanje zdravlja srca i tijela, posebno u starijoj dobi. Evo nekoliko savjeta za penzionere:

Više voća i povrća

Uključite raznovrsno voće i povrće u svoju ishranu. Ovo će vam obezbjediti potrebne vitamine, minerale i vlakna. Pokušajte da konzumirate najmanje pet porcija voća i povrća svakog dana.

Integralne žitarice

Zamenite bijelo brašno integralnim žitaricama poput integralnog hljeba, pirinča ili tjestenine. Integralne žitarice su bogate vlaknima i mogu pomoći u regulaciji krvnog pritiska i holesterola.

Masne ribe

Jedite masne ribe poput lososa, skuše ili sardina, koje su bogate omega-3 masnim kiselinama. Ove masne kiseline imaju protivupalno dejstvo i mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Smanjite unos soli

Prekomjeran unos soli može povećati rizik od visokog krvnog pritiska. Pokušajte da smanjite unos soli tako što ćete izbjegavati prerađene namirnice, soljenje hrane i konzumiranje slanih grickalica.

Kontrolišite unos masti

Izaberite zdrave masti poput maslinovog ulja, avokada i orašastih plodova umjesto zasićenih masti koje se nalaze u prženoj hrani ili brzoj hrani.

Ograničite unos šećera

Prekomeran unos šećera može dovesti do gojaznosti i dijabetesa tipa 2. Pokušajte da smanjite konzumiranje gaziranih pića, slatkiša i slatkih grickalica.

Redovni obroci

Važno je da redovno jedete i da se pridržavate rasporeda obroka. Pokušajte da izbegavate preskakanje obroka i da se držite obroka koji su balansirani i nutritivno bogati.

Hidrirajte se

Ne zaboravite da pijete dovoljno vode tokom dana. Voda pomaže u održavanju hidratacije organizma i normalnog funkcionisanja srca.

Neka ishrana bude šarenilo

Pokušajte da unesete raznovrsnost u svoju ishranu. Eksperimentišite sa novim receptima, koristite različite začine i začinsko bilje kako biste obroke učinili ukusnim i zanimljivim.

Konsultujte se sa stručnjakom za ishranu

Ako imate bilo kakve specifične potrebe ili zdravstvene probleme, konsultacija sa stručnjakom za ishranu može biti od velike pomoći. Oni će vam pomoći da napravite plan ishrane koji je prilagođen vašim individualnim potrebama.

Pletenje je sjajna veština koja vam omogućava da stvorite lijepe i tople poklone za svoje voljene. Za početnike, preporučujemo da započnete sa jednostavnim projektima kako biste stekli osnovne veštine.

Evo nekoliko ideja za tople poklone koje možete napraviti pomoću pletenja:

Šalovi

Šal je klasičan poklon koji je uvijek dobrodošao tokom hladnih mjeseci. Možete odabrati jednostavan dezen, kao što je ravnina ili prugasti dezen, i koristiti meke i tople pređe poput merino vune ili akrilne pređe.

Kapa

Kape su takođe praktični i topli pokloni. Možete se odlučiti za jednostavan dizajn bez previše detalja kako biste se lakše izborili sa ovim projektom. Ako želite dodati malo kreativnosti, možete napraviti ukrasne pomponče ili pletenim uzorkom dekorisati kapu.

Rukavice

Rukavice su još jedan koristan poklon za hladne zimske dane. Odaberite jednostavan dizajn sa elastičnom manžetnom kako bi rukavice bile čvrsto pripijene za ruku. Preporučljivo je koristiti posebno pređu za rukavice kako biste obezbjedili toplotu i izdržljivost.

Jastuci

Pleteni jastuci su odličan način da dodate toplinu i udobnost svakom domu. Možete kombinovati različite boje i teksture vune kako biste dobili interesantne obrasce i detalje. Jastuci mogu biti i lijep dekorativni dodatak za dnevnu sobu ili spavaću sobu.

Čarape

Pletene čarape su savršen poklon za odrasle i djecu. Izaberite jednostavan dezen sa običnom petom i prstima kako biste olakšali izradu. Koristite meku i toplu pređu, idealno mješavinu vune, koja će pružiti dodatnu toplotu tokom hladnih zimskih dana.

Kada započinjete sa pletenjem, imajte na umu da će praksa biti ključna. Počnite sa jednostavnim projektima i postepeno napredujte kako biste stekli samopouzdanje i vještine. Takođe, postoje mnoge knjige, tutorijali i video materijali dostupni na internetu koji pružaju korisne informacije i uputstva za pletenje.

Uvijek je lijepo imati personalizovan poklon koji je napravljen sa ljubavlju.