Kategorija: Život

​Ekstremne vrućine značajno utiču na dijelove tijela. Rastuće temperature ne uzrokuju samo bolesti povezane s vrućinom, već i oštećuju rad mozga.

Nedavni komentar međunarodnih istraživača u “The Lancet Neurology” naglašava da povećanje temperature dovodi u pitanje sposobnost tijela da reguliše toplotu i remeti funkcije nervnog sistema. Očekuje se da će klimatske promjene pogoršati neurološka i psihijatrijska stanja kao što su Alchajmerova bolest i šizofrenija.

Istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti počinju opadati na 26°C. Neki stručnjaci vjeruju da više temperature mogu smanjiti aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema i nivoa kiseonika u krvi, što dovodi do smanjene kognitivne funkcije.

Naš nervni sistem funkcioniše poput mreže električnih kabela, a toplota može uticati na električnu vodljivost, objasnio je Bekelis. Naglasio je važnost praćenja mentalnog zdravlja tokom toplotnih valova jer se stanja poput depresije i tjeskobe mogu pogoršati.

Dugotrajno izlaganje toploti može dovesti do toplotnog udara, što ima posljedice za fizičko i mentalno zdravlje.

Tokom toplotnih valova ključno je boraviti na klimatizovanim mjestima i hidrirati se. Onima koji imaju problema s regulacijom toplote rashladni prsluci mogu pomoći u snižavanju tjelesne temperature.

Bekelis je primijetio da, iako su rasprave o sigurnim temperaturnim rasponima za rad mozga u toku, ne postoji konačan siguran prag za sve. Ljudi koji žive u toplijim klimama, poput Floride, često se prilagođavaju višim prosječnim temperaturama, iako su ekstremne temperature i dalje izazovne.

Jun Vu, profesor okoline i zdravlja na radu na Univerzitetu Kalifornia-Irvin, istakao je ograničenu dostupnost rashladnih skloništa i njihovu neadekvatnu distribuciju. Mnoga skloništa rade u ograničeno vrijeme, što možda neće zadovoljiti potrebe onih najugroženijih.

Vu je naglasio potrebu za promjenama politike i infrastrukture kako bi se ublažili zdravstveni rizici povezani s vrućinom. Lokalne vlasti mogu pomoći sadnjom drveća, bojenjem krovova i cesta u svjetlije boje te sprovođenjem zelenog planiranja za smanjenje toplote i pročišćenja vazduha, prenosi “KreniZdravo”.

Kupanje u moru može donijeti brojne zdravstvene koristi zahvaljujući kombinaciji fizičke aktivnosti, izlaganja suncu i morskoj vodi.

Plivanje i kretanje u vodi predstavljaju odličan oblik fizičke aktivnosti. Aktiviranje različitih mišićnih grupa pomaže u jačanju mišića, poboljšanju cirkulacije i kardiovaskularnog sistema i jačanju kondicije.

Smanjuje stres – Voda ima smirujući efekat i može pomoći u smanjenju stresa i napetosti. Zvuk talasa i osjećaj vode mogu imati opuštajući efekat na tijelo i um.

Izlaganje suncu – Umjereno izlaganje suncu pomaže tijelu da proizvodi vitamin D, koji je važan za zdrave kosti, imuni sistem i opšte zdravlje.

Koža – Morska voda i so mogu blagotvorno uticati na kožu. So pomaže u pilingu kože, uklanjanju mrtvih ćelija i podstiče obnavljanje kože. Međutim, nakon kupanja, važno je isprati so sa kože kako ne bi izazvala suvoću ili iritaciju.

Disanje i pluća – Plivanje u moru može pomoći u poboljšanju kapaciteta pluća i jačanju respiratornog sistema. Tijelo mora da prilagodi svoje disanje da bi preživelo u vodi, što može biti od koristi za pluća.

Cirkulacija – Hladna voda može da stimuliše cirkulaciju jer tijelo reaguje na nagle promene temperature povećanjem protoka krvi na površini tela. Ovo može poboljšati protok kiseonika i hranljivih materija do ćelija.

Zabava i opuštanje – Aktivnosti na vodi, kao što su plivanje, skakanje talasa ili ronjenje, mogu pružiti osećaj zabave i avanture, što može doprinijeti emocionalnom blagostanju i opuštanju.

Ko treba da bude pažljiv?

Važno je napomenuti da osobe sa određenim zdravstvenim stanjima ili alergijama mogu biti osetljive na morsku vodu, so i sunce i treba da se konsultuju sa svojim ljekarom prije nego što se upuste u duže i intenzivnije kupanje u moru. Takođe, važno je poštovati bezbjednosna pravila na plaži i u vodi kako biste izbjegli povrede ili opasnost.

(B92)

Konzumiranje vode je veoma važno za različite procese u organizmu, a u posljednje vrijeme posebno se ističe važnost ispijanja čaše vode čim se probudite.

Nutricionistica i viša direktorka globalnog kliničkog istraživanja i ishrane na “WeightWatchers”, Mišel Kardel, ističe da je određena količina vode ključna za zdravlje cijelog organizma, jer pomaže vašem tijelu da pravilno funkcioniše regulisanjem tjelesne temperature, podržavanjem probave, smanjenjem opterećenja bubrega i jetre ispiranjem otpadnih stvari i optimiziranjem snage mozga.

Čak i samo neznatna dehidracija do dva posto može dovesti do simptoma kao što su glavobolje, vrtoglavice, razdražljivost, poteškoće sa koncentracijom i umor.

Zbog toga su se pojavile razne teorije o važnosti vode.

Neki tvrde da je pitka voda prva stvar ujutro koja im pomaže da poboljšaju svoje zdravlje, izgube težinu i dožive još neke zdravstvene benefite. Ali, da li je to zaista neophodno?

Naime, održavanje hidratacije tokom dana važno je za vaše cjelokupno zdravlje, tako da unos vode čim se probudite može pomoći da postignete svoj dnevni unos vode, ali, kako navodi Mišel Kardel, ne postoji čarobna količina vode koja nam je potrebna pre nego počnete dan.

Držanje flaše sa vodom na noćnom ormariću može delovati kao suptilan podsetnik da pristupite danu sa načinom razmišljanja o jačanju zdravlja. Takođe, može vam pomoći da što prije “razbudite”. Ako uz vodu dodate hranu, to takođe može pomoći u povećanju nivoa energije.

Iako je voda važna za zdravlje, ona neće pomoći da izgubite kilograme i napravite detoks organizma.

Stoga, umjesto da vjerujete da ispijanje vode ujutro povećava osjećaj sitosti, moraćete da budete svjesni da ne postoji dovoljno dokaza koji bi povezali unos tečnosti sa povećanim osjećajem sitosti ili gubitkom težine, prenose mediji.

​Kako je počelo toplo vrijeme, to znači da su nastali i problemi sa komarcima. Idu tamo gdje je toplo, a posebno vole da nas “muče” kada smo na otvorenom i blizu drveća i izletišta.

Da li ste se ikad zapitali zašto ovi insekti napadaju neke ljude, dok drugima ne prilaze i prosto nemaju problem sa njima?

Prema pisanju “Huff posta”, odgovor leži u tome da su komarci selektivni insekti, pa je zato vjerovatnije da će neke osobe imati više uboda od nekih drugih.

Po jednoj studiji, insekti su slijetali na ljude sa O krvnom grupom gotovo dvostruko više nego na osobe koje imaju A krvnu grupu. Istraživači su primjetili da to ima veze sa sekretima koje tijela proizvode, zbog čega su ljudi sa određenim krvnim grupama zanimljiviji ovim insektima. Istina, potrebno je još istraživanja da bi se ove tvrdnje utvrdile.

S druge strane, mnogo zavisi i šta nosimo na sebi od odjeće. Na primjer, ako nosite tamnu odjeću, privući ćete više komaraca jer ćete se isticati s horizonta, pošto komarci imaju izvrstan vid, dok oni koji nose svijetle boje, neće biti toliko uočljivi insektima.

Komarac prima i “taktilne” znake pošto sleti na vas. To znači da oni koji imaju višu temperaturu, koji vježbaju, kreću se ili piju alkohol imaju veće šanse da ih komarac ubode, za razliku od onih koji su “hladniji”, prenosi “Ona”.

(Foto ilustracija: Pixnio)

Američki naučnici otkrili su da se određene vrste bakterija, uključujući ešerihiju koli, hrane ljudskom krvlju, a taj fenomen nazvali su “bakterijskim vampirizmom”.

Naučnici ističu da bi njihovi nalazi mogli da omoguće efikasnije liječenje pacijenata koji imaju inflamatorne bolesti crijeva, prenio je Miror.

Američki tim, predvođen naučnicima sa Vašingtonskog državnog univerziteta otkrio je da bakterije privlači tečni dio krvi ili serum koji sadrži hranljive materije koje mogu da koriste kao hranu. Jedna od hemikalija kojima su bakterije posebno privučene je serin, aminokiselina koja se nalazi u ljudskoj krvi, a takođe je i čest sastojak proteinskih napitaka.

Rezultati istraživanja, koji su objavljeni u časopisu “eLife”, pružaju nove uvide u to kako nastaju infekcije krvotoka i kako bi se potencijalno mogle liječiti.

Autor studije, profesor Arden Bejlink sa Vašingtonskog državnog univerziteta rekao je da bakterije koje inficiraju krvotok mogu biti smrtonosne.

Studija je otkrila da se najmanje tri vrste bakterija – Salmonella enterica, Escherichia coli i Citrobacter koseri – hrane krvnim serumom. Naučnici navode da su te bakterije vodeći uzrok smrti pacijenata koji imaju inflamatorne bolesti crijeva.

(Izvor: B92; foto ilustracija: Pixabay)

Iako se do sada smatralo da je idealna telesna temperatura 36,6 stepeni Celzijusa, poslednja istraživanja naučnika pokazala su da to uopšte nije tako.

Štaviše, ova temperatura može govoriti o mnogim zdravstvenim stanjima – od fizičkih bolesti do poteškoća sa mentalnim zdravljem koji na kraju krajeva mogu rezultirati i kraćim životnim vijekom.

Naš organizam je veoma složen sistem, a da bi on pravilno radio potrebno je da postoji sinergija između svih njegovih elemenata. “Glatko” funkcionisanje organizma ometaju brojni faktori – od stresa, preko neredovne i nepravilne ishrane, pa sve do fizičkih i mentalnih oboljenja, a jedan od načina na koji nam tijelo govori da nešto nije baš kako treba jeste i podizanje temperature.

Dugo godina se vjerovalo da je “normalna” temperatura tijela 36,6 stepeni Celzijusa. Međutim, početkom 20. vijeka ustanovljeno je da tjelesna temperatura ljudi postepeno opada iz godine u godinu. Ovakav trend naučnici objašnjavaju manjim brojem upalnih procesa zahvaljujući češćem korišćenju antibiotika i zdravijem načinu života. Po današnjim standardima, tjelesna temperatura je idealna ukoliko tek malo premašuje 35 podeljak Celzijusove skale.

Međutim, povišenu temperaturu ne izazivaju samo upalni procesi u organizmu ili neka fizička oboljenja, već i problemi sa mentalnim zdravljem, a konkretno – depresija, ustanovili su naučnici Kalifornijskog univerziteta u San Francisku, a prenio je ruski portal Argumenti i Fakti.

“To znači da depresija nije samo u glavi, već da je treba posmatrati kao sistemsko oboljenje koje je propraćeno upalnim procesom”, pojašnjava biolog Džordža Mejsona Anča Baranova.

Što je temperatura tijela niža, to će čovjek duže živjeti.

Oslanjajući se na ove nalaze, naučnici su došli do veoma jasnog zaključka, a to je da je dužina životnog vijeka usko povezana sa tjelesnom temperaturom: što je ona niža, to će čovjek duže živjeti.

(B92)

Iako mnogi ljudi vole ovo doba godine, ono za penzionere može predstavljati dodatni izazov zbog visokih temperatura.

Prvo pravilo je izbjegavanje izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana. Preporučljivo je obavljati aktivnosti rano ujutro ili kasno poslijepodne kada su temperature niže.

Za održavanje hidratacije, preporučljivo je piti dovoljno vode tokom cijelog dana.

A uz ove jednostavne preporuke, penzioneri mogu ugodno provesti vruće ljetne dane i uživati u svim blagodatima godišnjeg doba.

1. Šetnja u ranim jutarnjim satima ili kasno poslijepodne kada su temperature niže.
2. Vježbe istezanja ili lagane vježbe poput tai chija ili joge u zatvorenom prostoru.
3. Čitanje omiljene knjige ili gledanje filma kod kuće kako bi izbjegli vrućinu vani.
4. Kreativne aktivnosti poput slikanja, pletenja ili izrade rukotvorina.
5. Sjedenje na terasi ili balkonu u hladu sa osvježavajućim napitkom i uživanje u prirodi.

Na kraju, važno je slušati svoje tijelo i po potrebi uzeti odmor. Ako se osjećate umorno ili dehidrirano, odmorite se u hladu ili unutar klimatizirane prostorije dok se ne osjećate bolje.