Gotovo 10.000 penzionera dobilo kartice za doživotno besplatan javni prevoz

Gradonačelnik najavio i skoru podjelu kartica za kupovinu sa popustima.

Gradonačelnik Banjaluke uručio je danas kartice za besplatan javni prevoz za više desetina penzionera.

-Uz karticu za doživotno besplatan prevoz naši penzioneri na godišnjem nivou ostvariće uštede najmanje u visini jedne penzije. Izvršili smo danas uručenje novih kartica čime smo se dodatno približili brojci od 10 000 kartica za doživotno besplatan javni prevoz. – istakao je on i dodao:

-Uskoro krećemo sa podjelom “Kartica prijateljstva” koje će našim penzionerima omogućiti znatno povoljniju kupovinu i dodatne uštede.

Podijeli tekst sa drugima na:

U RS nema porodičnih doktora, traži se angažovanje penzionera

Građane Republike Srpske, u domovima zdravlja, liječi ukupno 321 ljekar porodične medicine. Samo u banjalučkom Domu zdravlja, koji je nadležan za najveći broj zdravstvenih osiguranika, usluge pruža 129 doktora. Njihova neto plata je od 1.811 do 2.266 KM.

Po podacima koje je Fena dobila od Instituta za javno zdravstvo RS, u domovima zdravlja tokom prošle godine od ukupnog broja specijalista porodične medicine, četiri su starosti do 34 godine, njih 78 je u starosnoj grupi 35-44, 129 u grupi 45-54 i 110 je starijih od 55 godina.

Iza ove statistike kriju se mnogi problemi zbog kojih je prijedorski Dom zdravlja zatražio od resornog ministra u Vladi RS zakonske izmjene po kojima bi, u određenim okolnostima, mogli biti angažovani doktori koji su u penziji. Takođe, zatražena je i izmjena podzakonskih akata u cilju rješavanja problema koji se zove nedostatak doktora porodične medicine. Zato, po ocjeni samih ljekara, prijeti veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine.

Primjera radi, banjalučki Dom zdravlja je uspio da zaposli jedva dva nova doktora i to na raspisana dva konkursa na kojima je traženo ukupno 12 ljekara. Zapravo, zaposlena su oba doktora koja su se prijavila na konkurse.

Upravo zbog nedostatka kadra, postoji mogućnost da će tokom praznika i korištenja godišnjih odmora, rad u pojedinim ambulantama biti redukovan. Banjalučki Dom zdravlja ima 34 ambulante porodične medicine u 33 mjesne zajednice u kojima se poslovi svakodnevno obavljaju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija za hiljadu penzionera

Ove godine na banjsku rehabilitaciju besplatno će 1.000 penzionera Srpske.

Troškove njihovog oporavka snosiće Vlada, za šta je budžetom predviđeno 680.000 KM.

Penzioneri u banje odlaze i preko lokalnih udruženja , ali i u vlastitoj režiji i najbrojniji su gosti u banjama Srpske.
Više je razloga zbog kojih penzioneri biraju banjsku rehabilitaciju, ali su zdravstveni na prvom mjestu.
Ništa manje važni nisu druženje i socijalna interakcija .

U teslićku banju penzioneri dolaze najčešće zbog liječenja kardiovasularnih bolesti, fizijatrijsko-rematološke, ali i pulmološke rehabilitacije.

Aleksandar Radošević, iz ZTC Banja Vrućica Teslić, rekao je da imaju odličnu saradnju sa Udruženjem penzionera RS, te da svi penzioneri iz Srpske ostvaruju popust od 10 odsto na sve zdravstvene programe i mogućnost plaćanja na šest mjesečnih rata.

(Izvor: rtrs; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Stotinu ili više godina u Bosni i Hercegovini ima 2.805 građana, a među populacijom koja je proživjela cijeli vijek, a i više od toga, dominiraju žene.

“Najviše ljudi sa 100 ili više godina živi na području opštine Sarajevo – 439. Najstarija osoba u Bosni i Hercegovini je ženskog pola, ima 119 godina i živi u opštini Lukavac, mjesto Šikulje”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Aleksandar Čavić, demograf, ističe da postoje dvije pravilnosti koje su empirijski utvrđene. Kako navodi, prva pravilnost je da se muškarci češće rađaju od žena, dok je druga pravilnost da žene žive duže od muškaraca.

“Očekivano trajanje života žena je duže od života muškaraca za nekoliko godina. U našoj populaciji to je između pet i šest godina, u zavisnosti od godine u kojoj se utvrđuje. Ovo je pravilnost po kojoj mi odgovaramo prosjeku svjetske populacije u običajnim mirnim okolnostima. U ratnim okolnostima život muškaraca dodatno se skraćuje”, ističe on za “Nezavisne novine” i podsjeća da muškarci češće obavljaju rizična zanimanja kao što su vojne, policijske ili vatrogasne službe, odnosno poslove koji dovode do većeg stepena trošenja organizma, što, takođe, dovodi do toga da muškarci žive kraće.

“I životne navike su kod muškaraca nešto što dovodi do kraćeg života”, ističe on.

Da 100 ili više godina ima više žena nego muškaraca ne čudi ni demografa Aleksandra Majića, koji ističe da se ovi podaci poklapaju sa svim relevantnim podacima u svijetu, Evropi i zemljama okruženja.

“Ako uzmemo samo prostor Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, vidjećemo da je očekivano trajanje života za žene duže za otprilike šest godina nego za muškarce. U svim starosnim kontingentima iznad 50 godina dominiraju žene zato što je vjerovatnoća smrtnosti muškaraca mnogo veća u odnosu na smrtnost žena”, kaže Majić za “Nezavisne novine”.

U prilog brojkama da u BiH ima više stogodišnjaka među ženama nego muškarcima, govore i podaci Republičkog zavoda za statistiku Srpske, prema kojima je utvrđeno da muškarci u Srpskoj žive kraće od žena.

“Prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u 2023. godini iznosila je 72 godine, a za žene 78 godina. U odnosu na 2022. godinu, prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u blagom je padu, dok je prosječna starost prilikom umiranja za žene u blagom porastu”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku Srpske.

Sa najmilijima nedavno je 110. rođendan proslavila i najdugovječnija stanovnica sarajevske opštine Stari grad, Ajka Lokmić, a tim povodom ju je posjetio i načelnik ove opštine.

Zanimljivo je da je broj osoba koje imaju 100 ili više godina u Bosni i Hercegovini u porastu, barem ako je vjerovati podacima IDDEEA. Tako su “Nezavisne novine” početkom 2021. godine pisale da u BiH živi 1.149 osoba koje su dočekale novi životni vijek. Tada je sa 100 i više godina bilo 329 muškaraca i 820 žena.

Tadašnji podaci pokazali su da je najviše stogodišnjaka, njih 195, živjelo na teritoriji grada Sarajeva, gdje je živjela 131 osoba ženskog, te 64 muškog pola.

Da je porast broja stogodišnjaka prisutan, vidi se i kada se u razmatranje uzmu podaci iz proljeća 2019. godine, kada je bilo 850 takvih građana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u FBiH u srijedu, 5. juna

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec maj biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u srijedu 5. juna 2024. godine.

Najniža penzija za maj iznosi 573,53 KM, garantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 365.151, iznosi 722,56 KM.

Penziju za maj primiće 447.389 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 290 milijuna KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH svake godine dobije 2.536 novih penzionera

Bosna i Hercegovina svake godine bilježi prosječno povećanje broja penzionera za 2.536 osoba. Kako bi penzijski sistem jedne države ili entiteta optimalno funkcionisao, potrebno je da na jednog penzionera budu najmanje tri osiguranika.

Međutim, u BiH je omjer radnika i penzionera već odavno ispod tog standarda. Službeni podaci pokazuju da je taj omjer dosegnuo minimum, odnosno da na jednog penzionera dolazi manje od 1,2 radnika, a prema podacima zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, situacija bi mogla postati još lošija.

Trend je već godinama isti – broj penzionera konstantno raste, dok poslodavci ističu da radnike sve teže pronalaze.

Prema podacima Federalnog zavoda MIO, ukupno apsolutno povećanje broja penzionera u Federaciji BiH za razdoblje od 2014. do 2023. godine iznosi 22.822 penzionera ili relativno povećanje od 6,77 posto, što predstavlja prosječno godišnje povećanje broja umirovljenika za 2536 ili relativno prosječno godišnje povećanje broja penzionera za oko 0,75 posto.

Uz isplate u Federaciji BiH, vrše se i one u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko i inozemstvu. Za razdoblje od 2014. do 2023. godine, najveće povećanje zabilježeno je u Republici Srpskoj i inozemstvu, gdje je broj penzionera porastao čak 49 posto, uz prosječni godišnji rast od 5,44 posto.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Opština Istočno Novo Sarajevo penzionerima sufinansira banjsko liječenje

Načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Jovan Katić potpisao je sa penzionerima sa područja opštine ugovore o dodjeli banjsko-klimatskog liječenja.

Usluge liječenja u trajanju od deset dana u toku kalendarske godine koristiće 91 penzioner iz Istočnog Novog Sarajeva. Ugovorom je definisano da Opštinska uprava sufinansira 50% troškova.

“Nadam se da će navedena pomoć biti od koristi za naše sugrađane, te da će doprinijeti dobrom zdravlju. Srećan sam što imamo priliku i na ovaj način pokazati im da mislimo na njih i zahvaliti se za mukotrpan rad i zalaganje u godinama u kojim su radili i gradili za buduće naraštaje”, poručio je Katić.

(Izvor i foto: citajfilter.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Gradonačelnik uručio nove kartice za besplatan javni prevoz penzionerima

Nastavljena je podjela doživotnih besplatnih kartica za javni prevoz za penzionere i lica starija od 65 godina.

Kartice je ovim kategorijama naših sugrađana uručio gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima.

– Radimo i ne stajemo. Još jedna podjela kartica za besplatan doživotni javni prevoz za naše penzionere. Banja Luka je tu za svakog čovjeka – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković, tokom današnje podjele kartica.

Podsjećamo, krajem aprila je počela podjela karata za besplatan prevoz za penzionere i lica starija od 65 godina.

Svi sugrađani koji pripadaju ovim kategorijama stanovništva zahtjev za dobijanje svoje doživotne besplatne karte za javni prevoz mogu da predaju u prostorijama bivšeg Vojnog odsjeka, Udruženja penzionera grada Banja Luka u Grčkoj ulici, ali i u prostorijama svih mjesnih zajednica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako u penziju prije 65 godine života i s manje od 40 godina staža? 

Za odlazak starosnu penziju u Federaciji Bosne i Hercegovine mora biti ispunjen jedan od dva uslova, a to je da imate 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža ili da imate 40 godina radnog staža bez obzira na godine života.

Redakciji portala Radiosarajevo.ba obratilo se nekoliko čitatelja s upitom da li se može penzionisati s manje staža i godina života te za koliko se umanjuje penzija u tom slučaju.

Iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje su za portal Radiosarajevo.ba pojasnili su u kojem slučaju je ovo moguće.

“Muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

  • 2018. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2019. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
  • 2020. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2021. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
  • 2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
  • 2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
  • 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja”, pojašnjeno je.
  • Dakle, u ovoj godini, u prijevremenu penziju mogu muškarci koji imaju 63 godine života i 38 godina staža osiguranja.

Za žene važe drugačiji propisi. Osiguranica ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u:

  • 2018. godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2019. godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja,
  • 2020. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2021. godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja,
  • 2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja.

Poznato je i koliko žene moraju imati godina života i radnog staža do 2036. godine.

  • 2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja,
  • 2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja,
  • 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja,
  • 2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja,
  • 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja,
  • 2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja,
  • 2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja,
  • 2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Prema Zakonu o MIO/PIO, koji regulira pitanje izuzetne prijevremene starosne penzije, propisano je i umanjenje penzije.

“Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 posto”, pojasnili su iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za portal Radiosarajevo.ba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u FBiH sada imaju pravo zasnovati radni odnos

Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojili su dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) kojima je brisan član Zakona, u skladu s Presudom Ustavnog suda Federacije BiH.

Član Zakona o PIO, koji je predviđao obustavu isplate penzije korisnicima koji steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev izuzetaka je izbrisan. Time se omogućava korisnicima penzije u Federaciji BiH da istovremeno ostvaruju pravo na starosnu penziju i zasnivaju radni odnos, bez obzira na to da li su ostvarili pravo na punu ili prijevremenu starosnu penziju.

U skladu s tim, izvršena je i dopuna člana Zakona o PIO. Prema ovoj dopuni, isplata penzije se obustavlja u slučaju kada osoba koja ostvaruje porodičnu ili invalidsku penziju zasnuje radni odnos. Razlog za ovu obustavu leži u činjenici da pravo na invalidsku penziju stiče osiguranik kod kojeg je utvrđena I kategorija invalidnosti, odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti.

Zakon o PIO propisuje da potpuni gubitak radne sposobnosti (I kategorija invalidnosti) postoji kada se utvrdi da osiguranik nije sposoban za rad na svom radnom mjestu, niti se može osposobiti za druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.

Omogućavanje korisniku invalidske penzije da stiče status osiguranika u obaveznom osiguranju bilo bi u suprotnosti s ovim principom, te bi stvorilo prostor za zloupotrebe i dovelo do povećanja udjela invalidskih penzija u penzijskom sistemu Federacije BiH.

Slični razlozi dovode do obustave isplate porodične penzije u slučaju zasnivanja radnog odnosa. Porodična penzija je izvedeno pravo koje služi kao zaštita članova porodice umrlog korisnika penzije, ali samo ukoliko oni nisu u obaveznom osiguranju i ne ostvaruju prihode po osnovu radnog odnosa.

Ovim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, štitimo temeljne principe na kojima je postavljen penzijski i invalidski sistem osiguranja u Federaciji BiH, te ispunjavamo obavezu shodno presudi Ustavnog suda, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Podijeli tekst sa drugima na: