Kategorija: Društvo

Stanovništvo nam je u prosjeku sve starije, i sve je više ljudi u trećem životnom dobu kojim je potrebna tuđa njega i pomoć. Zato ne treba da čudi što za smještaj u domove za stara lica postoje liste čekanja, a sa povećanjem opštih troškova, rastu i cijene smještaja u gerontološkim ustanovama.

Neki domovi za stara lica već od prvog januara imaju nove cijene. U svakom slučaju , sa prosječnom penzijom koja u Srpskoj iznosi 541 KM, bez subvencija, nije moguće platiti ni onaj najjeftijiji smještaj u staračkom domu, čija cijena u prosjeku iznosi između 800 i 900 maraka.

“Ove cijene su na snazi od maja prošle godine, međutim ukoliko ovako nastavi, moraćemo ih povećati da zaštitimo i naše radnike”, rekao je direktor ЈU Dom penzionera Trebinje Rajko Ćapin.
Korisnici usluga kažu da za novac kojim plate dom imaju dobre uslove i adekvatnu njegu.

“Zadovoljni smo, mislim da je kvalitet usluga dobar”- rekla je korisnica Doma penzionera u Trebinju Anđelija Đurđević.

Povećanje opštih troškova, ali i rast najnižih plata, razlozi su zbog kojih od prvog januara u jednom od privatnih domova za stare u Prijedoru imaju nove, veće cijene.

– Grijanje, voda, režije sve je poskupilo. Tako da smo morali i mi korigovati cijene – izjavio je direktor Doma za stara lica “Drinić” Prijedor Aleksandar Drinić.

Na isti korak odlučili su se i u Bijeljini. Dugo su se cijene održavale na istom novou, ali inflacija i opšta poskupljenja dovela su do toga da su u posljenjih godinu dana cijene povećavali dva puta.

– Od 1. januara smo morali da poskupimo usluge, sa 1.000 pa do 1.300 maraka – navela je upravnica Doma za stara lica “Lenkom” Bijeljina Dragan Vidaković.
Korisnicima je najvažnije da se zadrži kvalitet usluga, i da u ugodnom okruženju provode starost. Oni domovi koji već nisu podigli cijene, najavljuju poskupljenje već od prvog marta. Kažu, na to su primorani kako bi sačuvali stabilnost poslovanja, ali i ispunili obaveze prema radnicima.

(Izvor i foto: RTRS)

Liste čekanja u domovima za starije i nemoćne na području Federacije BiH sve su duže, a smještajni kapaciteti ne mogu zadovoljiti potrebe brojnih korisnika. Da imaju duge liste čekanja, potvrdili su nam iz gotovo svih javnih domova, odnosno onih čiji su osnivači općine, gradovi i županije. U svim tim ustanovama su, uslijed inflatornih skokova i poskupljenja, još ljetos povećali cijene usluga, piše Avaz.

Iako se u većini domova, usprkos većim rashodima, “drže” te cijene, korisnike Staračkog doma Ljubuški, jedine takve ustanove iz djelokruga socijalne zaštite čiji je osnivač FBiH, od 1. februara dočekaće novi cjenovnik.

Međutim, kako su kazali Avazu iz ove ustanove, riječ je o povećanju od 10 odsto, na što su bili primorani zbog poskupljenja energenata, ali i hrane. Nove cijene će se tako kretati od 1.050 do 1.500 KM.

Inače, njihov kapacitet od 100 korisnika je popunjen, a osim korisnika iz BiH, u ljubuškom domu borave i oni iz susjedne Hrvatske. Pri tome, liste čekanja su im ogromne, baš kao i u Gerontološkom centru Sarajevo, gdje na mjesečnoj razini imaju po 80 zahtjeva.

”U našem centru je 345 korisnika i s godinama su liste čekanja sve duže. Što se tiče cijena, one se kreću u rasponu od 700 KM za pokretne, 850 KM nepokretne, a 1.000 KM je smještaj u jednokrevetnim sobama. Pratili smo cijene i u drugim ustanovama i mislimo da smo s našim cijenama najjeftiniji u cijeloj BiH”, rekao je direktor Mirza Musa.

Zajedničko svim listama čekanja jest to da se radi o nepokretnim i dementnim osobama, pa čak i onima mlađim od 65 godina. U Domu penzionera Tuzla pokretni korisnici u dvokrevetnoj sobi plaćaju smještaj 820 KM, a polupokretni i nepokretni 1.100 KM, dok ta usluga za one koji boluju od svih oblika demencije, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti košta 1.150 KM. U Penzionerskom domu sa stacionarom ZDŽ u Zenici imaju 170 korisnika, a njihove usluge koštaju od 1.200 do 1.240 KM.

I Centar za stare i iznemogle osobe Mostar se ubraja među najjeftinije u BiH, a u toj ustanovi su jesenas povećali cijene za 17 posto. Za pokretne korisnike cijena smještaja je sada 750 KM, a za nepokretne 900 KM.

Iako su cijene u javnim domovima u pravilu niže, posebno jer su njihove usluge subvencionirane, onaj u Ravnom, koji ima kapacitet od 54 osobe, ubraja se među skuplje. Pokretne osobe plaćaju 1.000 KM, polupokretne 1.100 KM, nepokretne 1.300 KM, a osobe koje boluju od demencije 1.800 KM.

Nedostatak smještajnih kapaciteta u javnim ustanovama godinama nadomještaju privatni domovi, gdje su cijene znatno više i u prosjeku kreću se od 1.500 KM pa naviše. No, u većini privatnih ustanova usluga za korisnike je mnogo bolja i raznovrsnija, piše Avaz.

Međutim, iz Centra „Miran san“, koji svoje objekte ima na području Mostara, Sarajeva i Posušja, kazali su kako se njihova cijena smještaja okvirno kreće 1.200 KM.

”Vjerujem da smo među jeftinijima kada je riječ o privatnim domovima, a to pokazuje činjenica da su nam kapaciteti u svim objektima popunjeni. Trenutno imamo 120 korisnika i, naravno, liste čekanja. Uskoro ćemo imati još jedan objekt u Sarajevu, a planiramo i novi na području Mostara”, rekao je direktor Centra Jure Bašić.

U registru ustanova kojima su osnivači gradovi, opštine i županije nalazi se njih devet, dok je pet onih koje su osnovale NVO. Prema nepotpunim podacima, samo na području FBiH je više od 30 privatnih domova za stare i iznemogle osobe.

Gerontološki centar u Sarajevu od prošle srijede zabranio je sve posjete korisnicima zbog porasta oboljelih od sezonske gripe u Kantonu Sarajevo.

“Obavještavamo srodnike, prijatelje i rodbinu da se od sutra zabranjuje posjeta u Gerontološkom centru, shodno preporukama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, a imajući u vidu da se bilježi porast oboljelih od sezonske gripe u Kantonu Sarajevo, te da je zabilježeno cirkuliranje virusa influence, i to tipovi A (H3), B i Covid -19”, naveli su.

Pored preporuke za uvođenje zabrane posjeta u Gerontološkom centru, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo preporučuje i druge mjere kojih se osoblje Gerontološkom centra u potpunosti pridržava.

“Odluka o zabrani posjeta biće na snazi do poboljšanja epidemiološke situacije i donošenja novih preporuka ZZJKS, o čemu ćemo Vas blagovremeno obavijestiti. Molimo srodnike, prijatelje i rodbinu za razumjevanje, te da se pridržavaju preventivnih mjera koje prepoučuje Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.”

Iako je ljetni period mnogi građani, a naročito penzioneri, već uveliko nabavljaju ogrev za narednu grejnu sezonu.

Mnogi su požurili sa nabavkom i kupovinom ogreva smatrajući da će cijene prije početka zimske sezone sigurno porasti. Iz Udruženje penzionera/umirovljenika Opštine Kakanj ističu da za sada nemaju problema kada je u pitanju nabavka ogreva za njihove članove.

Cijene drva, uglja i peleta u BIH ne razlikuju se mnogo od prošlogodišnjih. Ipak, mnogim domaćinstvima ovaj izdatak predstavlja veliki udar na kućni budžet. Udruženje penzionera/umirovljenika Opštine Kakanj i ove godine ugovor je potpisalo sa firmom „Drvosječa“ Srajevo.

“Jedini ponuđač koji nam je odgovarao je firma „Drvosječa“ d.o.o Sarajevo. Najviše se traži iscjepano drvo čija cijena po metru je 165 KM,” istakao je Irfan Imamović, predsjednik Udruženja penzionera Opštine Kakanj.

Penzioneri imaju mogućnost da ogrev plaćaju u ratama što im omogućava planiranje troškova u njihovim budžetima.

Na ovaj način oko 1.000 članova Udruženja obezbjeđuje ogrev za zimu. Iako nije isplativo, za pojedine penzionere, naročito one sa minimalnim penzijama, ovaj način plaćanja predstavlja jedini izbor.

“Kada ne bi davali na deset rata na šta je pomenuto preduzeće pristalo, mali je broj ljudi, naših penzionera koji bi na drugačiji način mogli da nabave ogrevno drvo. Svako od njih uzima negdje oko 10 m što je 1.650 KM, te pare penzioneri nemaju. Cijene se stalno mijenjaju”, istakao je Imamović.

Udruženje u saradnji sa kantonalnim predstavnicima Udruženja penzionera trenutno razmatra mogućnost i o ukljičivanju još nekih šumskih privrednih društava, a sve s ciljem da svi njihovi članovi ogrjev dobiju prije zime odnoso da pokušaju izbjeći problem sa kojima se svake godine susreću kada je u pitanju nabavka i snabdijevanje ogrevom za ovu, jednu od najugroženijih kategorija društva.