Kategorija: Vijesti

Štefanija i Uroš Opačić iz Zagreba odlučili su starost provesti u Domu za stara lica u Gradišci. U Hrvatskoj imaju kuću koju su ostavili djeci. Sa 1.600 eura penzije, koliko zajedno imaju, ne mogu platiti dom u Njemačkoj, u kojoj su živjeli i radili.

I nisu jedini, u domove za stare u Bosni i Hercegovini dolaze penzioneri iz komšiluka, ali i iz cijele Evropske unije. Računica je jasna, cijene su niže.

Dom je na granici sa Hrvatskom i primamljiv je za strance, tako da ih je sve više tu, kažu u Rezidenciji Bakić

– Sve više starijih osoba u BiH želi boraviti u domu, jer tu imaju svu medicinsku njegu i brigu, te socijalnu podršku. Penzioneri se odlučuju za boravak u našim domovima jer su domarine u zemljama gdje su stekli svoje penzije, Njemačkoj, Austriji…, izuzetno visoke. Oni sebi ne mogu priuštiti boravak u tim domovima. Također, naš dom je na samoj granici sa Hrvatskom i izuzetno je primamljiv za strane državljane, tako da su i oni sve više korisnici naših usluga, kažu nam u Domu za starija lica Rezidencija Bakić, u kojem boravak za pokretne, samostalne starije osobe košta 1.200 KM.

U Domu Sentivo u Sarajevu skreću nam pažnju na to da se kod nas odlazak u dom još smatra sramotom.

– Rijetko, ali bude i korisnika koji su samostalno donijeli odluku za smještaj u dom iako posjeduju vlastitu nekretninu i imaju djecu koja bi eventualno mogla brinuti o njima. Međutim, najčešće se starije osobe smještaju u dom kada se iscrpe sve druge mogućnosti, kada im zbog zdravstvenih razloga porodica nije u mogućnosti pružiti neophodnu njegu i pomoć. Nažalost, u BiH je malo penzionera koji sebi mogu priuštiti smještaj u privatnom domu. Tu, uglavnom, borave oni čija djeca žive u dijaspori, kažu nam u ovom domu, napominjući da, s obzirom na to kako cijene svega rastu, tako rastu i u staračkim domovima.

– Mjesečna cijena smještaja za pokretnu osobu očuvanog fizičkog i mentalnog zdravlja u jednokrevetnoj sobi je 1.800 KM, dok je cijena u dvokrevetnoj sobi 1.490 KM. Neki kažu kako su cijene smještaja visoke, a neki opet da ih smještaj u vlastitom stanu ili kući uz angažman samo jedne osobe košta više. Ljudi iz inostranstva dolaze u naše staračke domove iz različitih razloga. To može biti želja da budu bliže porodici, zbog toga što su troškovi brige o starijima ovdje niži ili zbog kulturoloških faktora koji BiH čine poželjnom za provođenje zlatnih godina, kažu u domu Sentivo.

Sve više penzionera žive u domovima u BiH

U mostarskom Centru za stare i iznemogle osobe potvrđuju da naši sugrađani starije dobi bez pomoći djece ili rodbine ne mogu sebi plaćati dom.

– Cijena smještaja za pokretne i samostalne korisnike u višekrevetnim sobama je 750 KM, a u jednokrevetnoj sobi za istu kategoriju je 850 KM. Za nepokretne i one koji trebaju tuđu pomoć i njegu u višekrevetnim sobama cijena je 900 KM. Oni koji su proveli radni vijek u inostranstvu odlučuju se za smještaj u domove u našoj zemlji, jer su finansijski prihvatljiviji, više traže smještaj u privatnim domovima, ali ima zahtjeva i u našem centru, kažu.

Miran san je dom za stare i nemoćne, a kapaciteti su im popunjeni i u Sarajevu i u Mostaru i u Posušju.

– Naši najstariji sugrađani dom plaćaju mirovinom i invalidninom. Sigurno u 80 posto slučajeva djeca ili netko drugi nadoplaćuje dom. U domu imamo i štićenika koji su zaradili mirovine u inostranstvu i koji su imali potrebu vratiti se u domovinu. Sve je više takvih primjera, a i zahtjeva kako iz Hrvatske, tako i iz Srbije, kažu.

(Izvor i foto: oslobodjenje.ba)

Vlada Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde je na jučerašnjoj sjednici usvojila odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 50.000 KM za podršku projektu Udruženja penzionera grada Goražde o subvencionisanju ogrevnog drveta penzionerima sa područja tog kantona za predstojeću sezonu.

Sredstva su namijenjena za subvencioniranje nabavke 5.000 prostornih metara ogrevnog drveta za potrebe penzionera, na način da će jedan metar biti subvencionisan sa 10,00 KM od Vlade BPK Goražde, a ugovor o korištenu i namjenskom utrošku sredstava potpisaće kantonalni premijer.

Država smo s najvišim postotkom inflacije u regiji. Inflatorni talas troškove života povećao je za 100 %. Litar mlijeka za godinu dana poskupio je za 0,60 KM, ulje za 2,00 KM, kilogram kafe za gotovo 3,00KM. I dok su cijene osnovnih životnih namirnica stalno rasle mjesečni prihodi su stagnirali ili su tek simbolično povećani..

– Pompezno najavljivano povećanje penzija, nije imalo značajnog efekta, jer su i cijene osnovnih životnih namirnica svakodnevno rasle. Ukupna povećanja “pojeli” su inflacija i troškovi života – kaže za Buku prof. dr Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

U bijeljinskom Centru za socijalni rad, rekli su za Buku da je iz godine u godinu sve veći broj ljudi koji su na ivici siromaštva. Pretežno je riječ o starijim licima koji su, nerijetko, sami i u potrebi za tuđom njegom.

Ogromna razlika između najniže i najviše penzije

Osiguranici iz RS koji su ostvarili 15 godina radnog staža, od januara ove godine primaju penziju u visini od 300,6 KM. Istovremeno, iznos najviše penzije dostiže čak 3.228,6 maraka.

U Fondu PIO RS kažu da su proteklu, 2023. godinu, završili sa 282.500 korisnika prava a prosječna samostalna penzija iznosila je 540,50 KM i bila je veća za 17,3% u odnosu na isti period prošle godine.

– Prosječna penzija za 40 i više godina staža u prošloj 2023. godini, iznosila je 808 KM i veća je za 14,7% u odnosu na 2022. godinu kada je iznosila 704,7 KM”. Bitno je istaći i da je 88,7 miliona KM iznosilo je namirenje na svih pet nivoa najniže penzije ,odnosno zagarantovane penzije: do 15 godina staža, od 15 do 20, 20 do 30, 30 do 40 i peti, najveći nivo 40 i više godina staža osiguranja. Takvih korisnika na kraju prošle godine je bilo 73.000 – kaže za Buku Mladen Milić direktor Fonda PIO.

Udruženje penzionera u Rogatici lani je raspolagalo sa 113.000 maraka, od čega je skoro 90 odsto prikupljenog novca izdvojeno za pomoć najugroženijim članovima.

Udruženje okuplja oko 2.100 članova koji plaćaju četiri marke mjesečno, a ovih dana na održanoj godišnjoj skupštini rečeno je da je po tom osnovu lani prikupljeno 91.000 KM.

– Tu je 20.000 KM iz budžeta opštine, razne donacije 2.000 i “ostali” prihodi u iznosu od 1.440 KM – rekao je predsjednik Udruženja Tomislav Hršum.

Dodao je da je u raspodjeli novca Udruženja, koje je u neku ruku kuća spasa za najugroženije, najviše sredstava, odnosno oko 34.500 maraka otišlo na naknade troškova sahrana 83 člana i šest članova porodica penzionera.

– Za pomoć 138 penzionera tokom liječenja u bolnicama i kupovinu lijekova isplaćeno je 11.000 maraka. Organizovano je i sedam posjeta bolesnim i porodicama umrlih penzionera. Po tom osnovu isplaćeno je skromnih 157 maraka, ali je zato Udruženje kod Šumskog gazdinstva “Sjemeć” posredovalo da 225 penzionera dobije ogrevno drvo za zimu po povoljnijim uslovima i na rate – naveo je

Hršum dodajući da je posredstvom Udruženja, deset penzionera bilo na banjskom liječenju o trošku Vlade Srpske, a 73 ih je koristilo banje uz popust i plaćanje na rate.

I prošle godine, dodao je Hršum, organizovan je izlet “u nepoznato” za penzionere, a ovoga puta 48 penzionera išlo je do Starog Broda.

(Izvor i foto: Glas Srpske)

Javne zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj duguju Fondu penzijskog osiguranja /PIO/ 174 miliona KM, što ih svrstava u najveće dužnike, a slijede ih privatna preduzeća sa 120 miliona KM duga, rekao je direktor Fonda Mladen Milić.

Milić je naveo da preduzeća u stečajnom ili likvidacionom postupku duguju 89 miliona, kao i da enormno visok dug i dalje imaju samostalni preduzetnici i zanatlije, i to gotovo 92 miliona KM.

Na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen izvještaj o radu za prošlu godinu, Milić je naveo da su u 2023. godini imali do sada najveće prihode po osnovu doprinosa od 1,362 milijarde KM.

“To je za 15,08 odsto više odnosu na 2022. godinu. Na drugoj strani, rashodi su iznosili milijardu i 641 milion KM, odnosno rasli su za 18,56 odsto u odnosu na 2022. godinu“, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, ukupno nedostajuća sredstva koja su obezbjeđena iz budžeta, u skladu sa Zakonom o PIO, iznose 279.000.000 KM, što je za 41,62 odsto više u odnosu na 2022. godinu kada je nedostajalo 197.000.000 KM.
Milić je rekao da su 2023. godinu završili sa 282.500 korisnika prava, da je prosječna samostalna penzija iznosila 540,50 KM i da je bila veća za 17,33 odsto u odnosu godinu prije.

Prosječna penzija za 40 i više godina staža u 2023. godini iznosila je 808 KM i veća je za 14,7 odsto u odnosu na 2022, a najniža penzija za 40 i više godina staža bila je 550 KM i veća je za 13,5 odsto u odnosu na penziju u 2022. godini.

Kada su u pitanju rashodi, Milić je naveo da se 88,7 miliona KM odnosilo na namirenje na svih pet nivoa najniže penzije, odnosno zagarantovane penzije. Takvih korisnika na kraju prošle godine bilo je 73.000, dodao je Milić.
Ukazao je da se u strukturi prava povećava procenat starosnih penzija koji je na kraju prošle godine iznosio 62,17 i veći je za 1,17 odsto u odnosu na kraj 2022. godine.

On je dodao da u 29.000 zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju spada ponovni obračun penzije za korisnike koji su imali prijavu na osiguranje u toku 2022. godine.

“U odnosu na 2022. godinu zabilježen je rast od čak 16,5 odsto više ovih zahjeva”, rekao je Milić i dodao da je ključni razlog u tome što veliki broj osiguranika koji su u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu imali između 30-35 do 40 godina, sada ispunjava uslove za ostvarivanje prava za starosnu penziju.

On je naveo i da su na dan 31. decembar u nekoj vrsti radnog angažmana imali 8.053 penzionera, korisnika prava na starosnu ili invalidsku penziju koji su bili prijavljeni na obavezno osiguranje po osnovu Zakona o PIO i za koje su plaćeni doprinosi za PIO.

Kada je riječ o rješavanje prava od ino-nosilaca osiguranja, Milić je naveo da potražuju ukupno 1.836 potvrda o stažu, od čega se 649 odnosi na uslov za dalje postupanje kada je riječ o Fondu PIO.

“Mi u tom slučaju ništa ne možemo da radimo niti možemo donijeti rješenje o ostvarivanju prava sve dok ne dobijemo tu potvrdu”, rekao je Milić.

Za 2024. godinu Milić je rekao da se nastavlja štednja na svim poljima kao i unapređenje i poboljšanje svih procesa.

On je naglasio da je Glavna lužba za reviziju javnog sektora je u januaru zaključno sa jučerašnjim danom vršila reviziju usklađenosti i aktivnosti finasijskih trasakcija i informacija iskazanih u finansijskim izvještajima i iskazala pozitivno mišljenje o radu i poslovanju Fonda PIO.