Kategorija: Zabava

Hrvatski penzioneri će u 2024. godini moći da besplatno i neograničeno putuju vozom kroz svoju zemlju.

Vlada Hrvatske je za ovaj pilot projekat izdvojila dva miliona evra iz državnog budžeta.

Za godinu dana besplatne vožnje je potrebno platiti 2,65 evra za takozvanu pametnu karticu, prenosi hrvatski portal Poslovni.

“Procedura je veoma jednostavna, penzioner treba da popuni zahtev, priloži lični dokument i potvrdu o primanju penzije i preda sve na blagajni ili eventualno pošalje putem mejla. Na osnovu ovih dokumenata će dobiti pametnu karticu koju će koristiti za besplatna putovanja”, izjavila je predstavnica Hrvatskih železnica, Mihaela Tomurad Sušac.

Brojke govore da oko 40.000 penzionera u Hrvatskoj koristi željeznički saobraćaj, a ovaj pilot projekat može da bude produžen nakon godinu dana ako se pokaže da je donio željene rezultate.

Američki neurolog Hauard Taker rođen je 1922. godine, a medicinom se bavi od 1947. Ima 101 godinu i prema Ginisovoj knjizi rekorda, on je najstariji ljekar u praksi. Oženjen je doktorkom Sarom, psihijatrom, koja se sa 89 godina bavi psihoanalizom. Doktora Takera mnogi pitaju za tajnu dugovječnosti, a on otkriva kojih pet pravila se pridržava čitavog života:

Ne budite besposleni u penziji

“Ako ste dovoljno srećni da imate karijeru u kojoj uživate i još uvijek možete da radite, razmislite o odlaganju penzionisanja”, kaže dr Taker i dodaje da primjećuje da mnogo ljudi koji odu u penziju, postanu neaktivni i na taj način povećavaju rizik od pada kognitivnih sposobnosti. Inače, dr Taker je tokom pandemije korona virusa sam liječio pacijente šest dana u nedjelji. “Kad ne radim, uživam da provodim vrijeme sa četvoro djece i desetoro unučadi i gledam sportski program”, dodaje dr Taker.

Održavajte formu i budite fizički aktivni

Iako Dr Hauard Taker ne može da bude aktivan kao prije, na traci za trčanje pređe oko pet kilometara, većinu dana u nedjelji. “Plivanje, trčanje, hodanje i skijanje u mojim 80-im održali su me jakim i zdravim. Studije su pokazale da nešto tako jednostavno, poput 15-minutne šetnje na svježem vazduhu, može da smanji rizik od prerane smrti za skoro 25 odsto”, kaže doktor.

Ostavite cigarete

“Zašto bi neko želio da udahne nešto osim svježeg vazduha u svoja pluća kad je život već kratak?”, kaže doktor i dodaje da se sjeća da je prisustvovao sastancima na kojima su ljekari, sa cigaretama u ustima, savjetovali pacijentima da prestanu da puše. “Danas znamo da pušenje cigareta povećava rizik od nastanka mnogih bolesti, moždanog udara, bolesti perifernih arterija, koronarne bolesti srca i drugih plućnih i kardiovaskularnih bolesti”, kaže neurolog.

Superstogodišnjak Jovan Jovanović i dalje drži rekord kao najstarija osoba koja je ikada umrla u BiH – u 110. godini.

Gerontološki centar Sarajevo saopštio je danas da Jovanović, koji je bio korisnik ove ustanove, drži i dalje ovaj rekord.

Rođen je 16. septembra 1906. godine u selu Donji Brčeli u Crnoj Gori.

Na njegov 110. rođendan u 2016. godini postao je prvi superstogodišnjak koji je ikada živio u BiH. Samo 15 dana nakon 110. rođendana Jovanović je preminuo.

Osim toga što je bio najstarija osoba u BiH, poznat je po tome da je objavio više od 200 naučnih članaka. Čak mu je iste godine kada je umro objavljen članak u “Sarajevskim sveskama” 2016. godine.

Gerontološka istraživačka grupa je 13. oktobra ove godine zvanično potvrdila njegove godine na osnovu dokumentacije koju je Gerontološki centar Sarajevo ima i većim dijelom je dobio iz arhive.

Jovanović, o kojem su pisali domaći, regionalni, pa i svjetski mediji, posthumno proglašen za najstariju živuću osobu u BiH.

U decembru 1943. godine oženio je Zagorku sa kojom nikada nije imao djecu i preselio se u BiH 1944. godine. Postao je profesor ruskog jezika i filozofije. Od 1957. radio je u univerzitetskoj biblioteci, gdje je ostao do penzije. Nažalost, Zagorka je preminula 1973. godine.

On još drži rekord kao najstarija osoba koja je ikada umrla u BiH, a njegov rekord bi sredinom 2024. godine mogla oboriti Ajka Lokmić iz Sarajeva, rođena 4. maja 1914. godine, koja je još živa.

(Izvor: Srna)

Doživjeti stotu i nije toliko teško ako živite u takozvanim plavim zonama, regijama s najvećom koncentracijom stogodišnjaka.

Ikarija u Grčkoj, Okinanja u Japanu, Sardinija u Italiji, Loma Linda u Kaliforniji i poluostrvo Nicoya u Kostariki, lokacije su na kojima ljudi najduže žive i ubrajaju se među najsretnije na svijetu.

Njihova dugovječnost proučava se godinama i bili su predmet brojnih istraživanja. Uočeno je da većina slijedi jednostavnu jutarnju rutinu od četiri koraka. Dobra vijest je da je svi možemo početi prakticirati već od sutra.

Zdravo doručkujte

Većina ljudi koji žive u plavim zonama konzumira bogatu i raznoliku biljnu prehranu. Uopšteno, jedu više cjelovite hrane, voća i povrća, a manje crvenog ili prerađenog mesa, šećera i skrobnih ugljenih hidrata. Takav oblik prehrane naziva se mediteranskom dijetom, a istraživanja su potvrdila da može pomoći u smanjenju rizika od niza bolesti.

To uključuje Alzheimerovu bolest, bolesti srca, moždani udar i razne vrste raka. Ljudi koji žive u Loma Lindi, u Kaliforniji, obično doručkuju zdjelicu zobene kaše, ponekad dodajući orašaste plodove ili voće kako bi dobili više vlakana. Zamjena kravljeg mlijeka za biljnu alternativu, poput zobenog mlijeka, takođe može smanjiti rizik od raka.

Šoljica kafe

Kafa je ključni dio prehrane većine ljudi koji žive u plavim zonama. Popiju dvije do tri šoljice kafe dnevno, a istraživanja su potvrdila da to pomaže u smanjenju rizika od dijabetesa i pretilosti.

Polifenoli, prirodni antioksidansi u kafi, takođe se povezuju s manjim rizikom od razvoja demencije.

Pronaći svoju svrhu

Svi ljudi u plavim zonama pokušavaju pronaći svoju svrhu, odnosno razlog za ustajanje iz kreveta. To se na japanskom kaže ikigai. Ken Mogi, neuronaučnik iz Tokija, za Well+Good je rekao da proces počinje sa četiri stepena: prihvatanjem sebe, povezivanjem s drugima i planetom, pronalaženjem radosti u malim stvarima te prisutnošću.

Lijepa riječ

Način na koji se ponašate prema ljudima može podstaći vašu sreću. Istraživač Dan Buettner, koji je osmislio pojam plave zone, rekao je da dugovječni ljudi svako jutro kažu nešto lijepo prvoj osobi koju vide. Uz to, dobro je započeti dan s malo fizičke vježbe. Buettner vozi bicikl do posla ili vježba jogu te ističe da to pozitivno djeluje na njegovo zdravlje.

Američka konsultantska kuća izdaje godišnji izvještaj koji analizira 47 različitih sistema dohotka za penzije širom svijeta, pri čemu su evropske nacije često na vrhu.

U stvari, tri zemlje su dominirale globalnim indeksom Mercer CFA Instituta od 2021. Naime, Island (prosjek 84,6), Holandija (84,4 prosjek) i Danska (prosjek 81,8) smatraju se zemljama koje imaju najbolje penzijske sisteme u odnosu na ove protekle tri godine.

“Sva tri imaju velike industrijske fondove sa definisanim doprinosima radnika i poslodavaca. Imaju obavezne ili kvazi-obavezne šeme. Ove zemlje imaju koristi od dobre ekonomije obima u odnosu na fragmentiranija tržišta kao što je UK za profesionalne penzije”, rekao je za CNBC Eimear Valsh, Mercerov šef za investicije i bogatstvo.

Holandija je ove godine dobila najveću ukupnu vrijednost indeksa (85) zahvaljujući dobrim beneficijama, snažnoj bazi sredstava i dobroj regulativi, dok su se popularne evropske destinacije poput Španije, Italije i Hrvatske suočile sa nekim nedostacima.

Mercer indeks se sastoji od tri potkategorije u kojima se ocjenjuje penzioni sistem: adekvatnost, održivost i integritet.

Gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Zijad Nišić juče je u prostorijama Udruženja penzionera Brčko prvim potezom otvorio „I Revijalni ekipni turnir u šahu“.

Povodom obilježavanja deset godina postojanja šahovskog kluba „Velemajstor“ na današnjem turniru takmičili su se učesnici škole šaha ovog kluba i penzioneri tri udruženja.

Gradonačelnik Nišić pohvalio je organizaciju turnira kazavši da ovaj turnir predstavlja spoj mladosti i iskustva.

„Šah kao igra predstavlja sublimaciju sporta, nauke i umjetnosti. Vlada Brčko distrikta BiH razmatra mogućnost da se šah uvede u program nastave kao disciplina koja će imati odgojnu i obrazovnu funkciju, a što je praksa u mnogim zemljama“, istakao je gradonačelnik.

Organizatori su se ovom prilikom zahvalili gradonačelniku na dolasku te izrazili nadu da će se kvalitetna saradnja sa Vladom Distrikta i dalje nastaviti.

Rijetko šta nas oduševi kao dobrodušnost i pozitivnost koju pojedini ljudi šire. A ove dvije žene iz Sarajeva su kupile svu ljubav regiona zahvaljujući svom stilu i zlata vrijednim savjetima.

Naime, Samku i Hatidžu nemoguće je ne primjetiti na ulici, a ove penzionisane gospođe postale su svojevrsne modne ikone Sarajeva zbog svojih upečatljivih modnih izdanja. Nedavno su otvorile Instagram profil kako bi inspirisale druge.

Samka Cerić (70) i Hatidža Čolaković (81) prepoznatljive su sarajevske gospođe koje se ističu unikatnim stilom i modnim kombinacijama, a napravile su i zajednički Instagram profil gdje objavljuju fotografije svojih svakodnevnih izdanja.

Žele da budu inspiracija svojoj generaciji, ali i generalno ženama u BiH, a ovaj i te kako upečatljivi dvojac tim povodom govorio je o modi, inspiraciji, Sarajkama, dijelio savjete o odjevanju uz po koju životnu mudrost.

– Upoznale smo se u Donjem Vakufu na Vrbasu i od tad se više nismo razdvajale u smislu da jedna sa drugom kontaktiramo i kad smo daleko – kažu na samom početku razgovora ističući da je Samka iz Sarajeva, dok je Hatidža iz Dervente stigla u Sarajevo na studije te je tu i ostala, navodi Klix.

Samka je otišla u SAD, a vrijeme je provodila na relaciji Feniks – Los Anđeles gdje joj žive kćerke. Nakon penzionisanja odlučila je da se vrati u Bosnu i Hercegovinu, a ističe da ju je razočaralo to kako danas žene, pogotovo u Sarajevu, izgledaju.

– Ne mogu da vjerujem da su žene toliko izgubile volju. Moraju se malo trgnuti. Prije rata je važilo da su Sarajke najljepše i najdotjeranije žene bile i uvijek je bilo takmičenje Sarajevo-Split. Međutim, to nije isto nakon rata. Da tadašnje Sarajke danas šetaju Ferhadijom, ja i gospođa Hatidža ne bi bile primjećene.

Kako je Samku i Hatidžu nemoguće ne primjetiti pri šetnji ulicom, ove gospođe smatraju da nije uvijek ono što nose zaslužno da se ističu, već da tu ima i do njihovog držanja. Takođe, napominju da stil ne znači skupe stvari.

– Ne treba ni novac za to, samo malo smisla. I ta žena će se bolje osjećati kad se sredi, to je moje mišljenje. Uvijek kažem, žena nije rođena da bi bila za šporetom i da čisti. Mora voditi računa o sebi. Čim volite sebe, volite i ljude oko sebe, kaže Samka.

(Izvor: Klix; foto: Instagram/samka_i_hatidza)

Do sada smo često puta čuli i čitali o različitim negativni aspektima upotrebe Interneta, kada je u pitanju zdravlje korisnika. Sada stižu rezultati jednog novog istraživanja, koje je sproveo Atlas VPN, sa potpuno drugačijim zaključkom. Naime, ovo istraživanje ukazuje da korisnici interneta stariji od 50 godina, imaju za 33 procenta manji rizik od ozbiljnih oboljenja, od osoba istih godina koje ne koriste blagodeti mreže.

Naime, takvi korisnici imaju za 19 procenata niži rizik od dobijanja infarkta, kao i za 17 procenata manji rizik od dijabetesa.

Internet korisnici u Americi za čak 42 procenta smanjuju rizik od prijevremene smrti, dok je kod Evropljana za nijansu niži (40 procenata). Razlog za to je što korisnici Interneta imaju mogućnost (koju aktivno koriste) da se na vebu bolje informišu o rutinama raznih skrininga, dijetama, kao i da sveukupno bolje nadgledaju svoje zdravstveno stanje.

Ipak, mora se naglasiti da rezultati istraživanja dosta variraju od regiona do regiona. Na primjer, stariji korisnici Interneta u Kini smanjuju za 30 procenata rizik od dijabetesa u odnosu na vršnjake koji ga ne koriste. Takođe, kod njih se za 44 procenta smanjuje rizik od prijevremene smrti.

S druge strane, Meksikanci stariji od 50 godina koji koriste internet imaju samo osam procenata manji rizik dobijanja dijabetesa, tek jedan procenat smanjenja rizika od infarkta i devet procenata smanjenja rizika od prijevremene smrti.

Rezultati studije jesu interesantni, ali ne mogu da se gledaju odvojeno od drugih faktora. Jer, osim upotrebe interneta, na pomenute rizike utiču i mnogi drugi objektivni faktori, kao što su ishrana, način života, razvijenost tržišta.