Gljive, iako su jednostavne po sastavu, sadrže značajne nutritivne vrijednosti koje ih čine odličnim izborom u svakodnevnoj ishrani.
Većinom se sastoje od vode, imaju malo kalorija, a bogate su vlaknima, proteinima, mineralima i vitaminima. Posebno su važni vitamini B grupe, vitamini C i D, kao i minerali poput kalcija, željeza, mangana i selena.
Redovna konzumacija gljiva može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine, jer zbog visokog udjela proteina i vlakana pružaju dugotrajan osjećaj sitosti. Osim toga, gljive pomažu u regulaciji probave i potiču rad crijeva, dok kalij i voda u njihovom sastavu pospješuju izlučivanje suvišne tekućine iz tijela.
Njihov nizak glikemijski indeks čini ih pogodnim za dijabetičare, a prisustvo esencijalnih aminokiselina i betaglukana doprinosi jačanju imuniteta i zaštiti organizma.
Gljive sadrže sastojke koji mogu smanjiti holesterol i šećer u krvi te djelovati pozitivno na zdravlje srca i krvnih žila. Također, zahvaljujući vitaminu B6 i triptofanu, doprinose zdravlju mozga i boljem raspoloženju, a mogu imati i blagotvoran učinak na kvalitetu sna. Za muškarce su gljive korisne zbog sadržaja selena i cinka koji pomažu reproduktivnom zdravlju, prenosi klix.ba.
Pri pripremi gljiva važno je poštovati nekoliko pravila: svježe gljive treba birati čvrste i bez mrlja, ne prati ih u vodi, već obrisati vlažnom krpom. čuvati ih u frižideru u papirnatoj vrećici i ne predugo kuhati ili peći, kako bi zadržale aromu i strukturu. Jela od gljiva najbolje je konzumirati odmah, a ostatke čuvati u frižideru do najviše 48 sati.
Konzumiranje gljiva pruža brojne zdravstvene dobrobiti i može biti vrijedan dodatak svakodnevnoj ishrani, kako zbog nutritivne vrijednosti, tako i zbog pozitivnog utjecaja na zdravlje, metabolizam i raspoloženje.
