Na koji način penzionerska udruženja troše novac, ko ima pravo na pomoć, banjsko liječenje?

Više do 200.000 penzionera članovi su penzionerskih udruženja u Federaciji BiH i mjesečno im se od penzija odbijaju marka, dvije, tri i više kao članovima, pa se postavlja pitanje gdje ide taj novac.

Na koji način, pored isplate posmrtnina rodbini nakon smrti penzionera, udruženja pomažu svojim članovima za života?

“Mi imamo više od 6.000 članova. Kod nas se dodjeljuje jednokratna pomoć jednom godišnje teško oboljelim od karcinoma u iznosu od 100 KM. Tu su i porodični paketi koji se jednom godišnje dijele za oko deset posto članstva, prema mogućnostima. Mi smo jedino udruženje na kantonu koje se samofinansira, bez pomoći općine, kantona. Naša članarina je dvije i po KM”, govori Marko Mijić, predsjednik Udruženja penzionera Travnik.

Kada dijele pakete gledaju da ih podijele u prave ruke.

“Dajemo najugroženijima, sa najnižim penzijama. Primjera radi, ako je neko dobio paket pomoći 2022. godine, ponovo može dobiti tek 2025. godine”, kazao nam je Mijić.

Udruženje penzionera Konjic trenutno broji 2.343 člana.

“Pomoć članovima se ogleda i u poklon bonu. Ove godine je iznosio 30 KM i bio je za članove koji su godište rođenja 1941-1945. Oni dobiju poklon bon koji mogu potrošiti u prodavnici sa kojom imamo ugovor. Na taj način mogu kupiti sebi ono najpotrebnije. Pomažemo i na način da im osiguramo ogrjevno drvo na osam rata bez kamata. Mogu jeftinije ići na banjsko liječenje, organiziramo izlete”, ističe Edo Hajduk, predsjednik Udruženja.

Dodaje da onima koji su bili na bolničkom liječenju u toku godine, možemo dati poklon bon za kupovinu hrane ili higijenskih potrepština.

“Članarina kod nas je od jedne do tri KM mjesečno s tim da smo 17. marta ove godine donijeli odluku da novi članovi striktno izdvajaju po tri KM mjesečno”, kazao je Hajduk.

Ahmetom Bešićem, predsjednikom Udruženja penzionera Novi Grad iz Sarajeva kaže da njihovo Udruženje broji 13.500 članova, a opština ima oko 23.120 penzionera, međutim nisu svi članovi.

“Što se tiče pomoći, mi svaki mjesec po mjesnim organizacijama dajemo određeni iznos da se podijeli najsiromašnijim, onima koji su oboljeli, koji imaju minimalnu penziju… To je jedan vid pomoći”, kaže Bešić.

“Kada dobijemo donaciju od Općine Novi Grad, a dobijamo svake godine, podijelimo našim članovima po istom principu, onima koji su sa minimalnom penzijom i narušenog zdravlja. Pomoć iznosi od 30 do 50 KM od općinske donacije. Od redovne članarine dajemo po 20 KM-30 KM, zavisi od priliva sredstava. Vodi se stroga evidencija, svaki mjesni odbor u mjesenoj zajednici ima popis penzionera sa svim tim podacima koliko je čija članarina i kakvo je njegovo zdravstveno stanje” – priča Bešić.

Dodaje da neko može u toku godine da dobije dva i tri puta pomoć, a isto tako ovi koji su materijalno dobrostojeći da u godini dana dobiju jedanput ili u dvije godine. Ima i takvih ljudi koji iako su naši članovi, kada im se ponudi 20 KM-30 KM, zahvale se i kažu kako ima neko preči.

Osvrnuo se i na banjsko liječenje.

“Svake godine od Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje dobijemo određeni broj da možemo poslati u banje Fojnica, Olovo ili Gradačac besplatno. Postoje kriteriji, zdravstveno stanje, određen cenzus do kojeg se može neko poslati u banje. Strogo se vodi računa koje kriterije treba ispuniti neko da bi dobio banjsko liječenje. Ove godine smo poslali oko 75 članova gratis na liječenje u Fojnicu i Olovo”, govori Bešić.

(Izvor: Faktor)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *