Onaj ko ne zavoli pčelu i rad sa pčelama ne može biti pčelar, rekao je predsjednik Društva pčelara iz Novog Grada Miloš Odžić.
Odžić se pčelarstvom bavi više od 30 godina, a svemu tome ga je privuklo počelo jer je bio fasciniran organizacijom pčelinjih društava.
“Jednostavno sam se zaljubio i baviću se pčelarstvom sve dok budem mogao”, rekao je Odžić i dodao da bez ljubavi prema pčelama i spremnosti da se o njima brine nema ni pčelara.
Prema njegovim riječima, pčele su ljudima, osim meda, podarile i polenov prah, propolis, matičnu mliječ, vosak.
Za med je rekao da su naučne diskusije ukazale da nema rok trajanja, ukoliko je pravilno uzet, a to je ako se vrca iz košnica kada bude zreo, da mu je vlažnost veća od 17 odsto.
“Uzeti med treba da se skladišti u odgovarajuće posude, čuva na odgovarajućoj temperaturi u adekvatnoj prostoriji”, objasnio je Odžić.
Bagrem prva ispaša
On je ukazao i da su trenutno vremenske prilike zbog niske temperature vazduha, posebno tokom noći, nepovoljne za pčelinja društva.
“U maju pčelari očekuju prvu ozbiljniju pčelinju pašu bagremovu. Međutim, posljednjih godina, zbog vremenskih prilika mala je korist od bagrema. Ove godine i ono što je iscvjetalo zbog niske temperature ne medi”, rekao je Odžić.
Pčelarima je preporučio da u ovoj situaciji kontrolišu pčelinja društva i spriječe rojenje koje se javlja kad su pčelinje zajednice u punom razvoju, a nemaju dovoljno hrane.
Istakao je da je to težak i kompleksan posao jer je danas pčelarstvo drugačije nego prije petnaestak godina, te članovima uvijek sugeriše da se edukuju, da se mijenja tehnologija pčelarstva zbog promjene vremenskih prilika.
Komercijalno tek preko 100 košnica
Odžić je dodao da je u nekoliko proteklih godina zbog vremenskih prilika nepovoljnih za pčelarstvo rentabilnost došla na najniži nivo.
Za ekonomsku dobit pčelari treba da imaju više od 100 košnica i da se samo time bave, a sve ostalo je, kaže Odžić, hobi.
Ocić od prije nekoliko godina u pčelinjaku ima i api komoru za inhalaciju vazduhom iz pčelinje košnice. U ovaj posao se upustio iz znatiželje.
“Od api komore ne očekujem materijalnu korist. Vazduh koji udišemo u api komori obogaćen je sastojcima koji pčele donose direktno iz prirode i veoma je koristan”, rekao je Odžić.
Društvo pčelara u Novom Gradu radi duže od 20 godina i trenutno ima 40 članova, uglavnom starijih, a Odžić nastoji da animira mlade.
“Ako ima dobrog mentora, onaj ko se odluči baviti pčelarstvom može mnogo naučiti. Uporan rad, edukacija i komunikacija sa pčelarima daju rezultate”, poručio je Odžić.
