Poslanici zbog Zakona o PIO uputili inicijativu Ustavnom sudu FBiH

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH podnijeli su Ustavnom sudu FBiH zahtjev za ocjenu ustavnosti spornih odredbi Zakona o PIO u FBiH.

Od Suda je zatraženo i hitno donošenje privremene mjere kako bi se spriječila nepopravljiva šteta po penzionere. Ocjenu ustavnosti inicirali su federalni poslanici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić. Podršku su im pružili i poslanic Alma Kratina te DF i SDA, kao i poslanik HRS-a.

Inicijatori ocjene ustavnosti su istakli da posebnu zahvalnost duguju advokatima koji su, kako kažu, odvojili dragocjeno vrijeme kako bi izradili ovaj zahtjev.

“Ustavnom sudu FBiH podnijeli smo zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO, kao i člana 13. Zakona o izmjenama i dopunama tog zakona. Smatramo da su sporne odredbe protivne Ustavu FBiH. Smatramo da zagarantovana penzija predstavlja egzistencijalni minimum koji država mora osigurati kako bi penzioneri mogli zadovoljiti osnovne životne potrebe i živjeti dostojanstveno. Uskraćivanje tog prava starosnim penzionerima sa manje od 40 godina staža znači njihovo svjesno ostavljanje na minimalnim primanjima koja u praksi ne omogućavaju ni osnovne uslove za život, čime se ova kategorija dodatno dovodi u stanje trajne socijalne ugroženosti”, naveli su zastupnici.

Suština problema je, dodaju, u tome što se izmjenama zakona retroaktivno mijenjaju pravila za ostvarivanje prava iz PIO.

Građani u neravnopravnom položaju

Time se građani koji su godinama bili u jednom pravnom režimu sada dovode u neravnopravan i pravno nesiguran položaj.

“Posebno je neprihvatljivo da se naknadno, izmjenom zakona, mijenjaju uslovi na štetu ljudi. Osporene odredbe direktno pogađaju osobe koje su navršile 65 godina života, a nemaju 40 godina penzijskog staža. Jer ih dovode u situaciju da izgube mogućnost ostvarivanja prava koja su prema ranijem pravnom okviru mogli očekivati. Na taj način se narušavaju načela jednakosti pred zakonom, pravne sigurnosti i zaštite stečenih, odnosno legitimno očekivanih prava građana”, smatraju.

Dalje navode da su zbog opasnosti od teških i teško popravljivih posljedica zatražili i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud, do konačne odluke u ovom predmetu, obustavio primjenu spornih odredbi.

“Smatramo da postoji hitna potreba za takvom mjerom. Nastavak primjene zakona mogao bi proizvesti nepopravljivu štetu za veliki broj ljudi, posebno starijih građana čija egzistencija direktno zavisi od prava iz penzijskog sistema. Privremena mjera je nužna kako bi se spriječilo da građani ostanu bez mogućnosti ostvarivanja zagarantovane penzije. Ako bi se zakon nastavio primjenjivati, a kasnije bio proglašen neustavnim, posljedice po pogođene građane u velikom broju slučajeva ne bi se mogle u potpunosti otkloniti”, stava su poslanici.

Na kraju su poručili da shodno svemu navedenom očekuju da Ustavni sud FBiH hitno postupi.

“Najprije donošenjem privremene mjere, a potom i konačne odluke kojom će zaštititi ustavnost, pravnu sigurnost i prava građana Federacije BiH. Država mora štititi dostojanstvo penzionera, a ne ih dovoditi u situaciju da ostanu bez minimuma za život”, poručili su poslanici.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Donosimo detalje: Šta se sve mijenja u penzionom sistemu FBiH

U Federaciji BiH počela je primjena novog Zakona o PIO. Najveće novine odnose se na usklađivanje penzija i to dva puta godišnje. Takođe, najveće novine odnose se na buduće penzionere.

Pročitajte ključne informacije koje se odnose na izmjene Zakona o PIO, a koje je saoštio Fond PIO FBiH. 

Starosna penzija

Zakona propisuje da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se kao procenat od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava.

U praksi to znači:

Prosječna penzija isplaćena u decembru prethodne godine iznosi 651,05KM, a usklađenja iznose 11,2%. Koeficijent 0,6 odnosi se na broj penzijskog staža (što imate više staža, koeficijent je veći).

To izgleda ovako:

PROSJENČNA PENZIJA ISPLAĆENA U DECEMBRU PRETHODNE GODINE + USKLAĐENJA = REZULTAT x KOEFICIJENT STAŽA = KONAČNA PENZIJA

To znači, da bi u stvarnosti, penzije izgledale ovako:

  • za manje od 20 godina penzijskog staža ne može biti niža od 60 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,6 = 434,38 KM)
  • za 20 i više, a manje od 25 godina penzijskog staža ne može biti niža od 65 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,65 = 470,58 KM)
  •  za 25 i više, a manje od 30 godina penzijskog staža ne može biti niža od 70 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,7 = 506,78 KM)
  • za 30 i više, a manje od 35 godina penzijskog staža ne može biti niža od 75 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,75 = 542,98 KM)
  • za 35 i više, a manje od 40 godina penzijskog staža ne može biti niža od 85 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,85 = 615,37 KM)
  • za 40 i više godina penzijskog staža ne može biti niža od 95 %
    (651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,95 = 687,77 KM)

Pravo na najniži iznos starosne penzije imaju osiguranici kojima je obračunata penzija manja od zakonom utvrđenog najnižeg iznosa.

Uvođenjem najnižeg iznosa penzije zakon nastoji osigurati minimalnu materijalnu i egzistencijalnu zaštitu za određene grupe korisnika čiji izračunati iznos penzije ne dostiže garantovani minimum.

Ovakvo rješenje uvodi pravedniji sistem isplate jer povezuje najniži iznos penzije s dužinom staža i visinom uplaćenih doprinosa, pa oni s kraćim stažem i manjim uplatama ostvaruju i niži garantovani minimum.

Namjera zakonodavca je da podstakne duži radni vijek i nagradi osiguranike koji su duže uplaćivali doprinose.

Garantovana penzija

Zakonom je uređeno i pravo na garantovani iznos penzije, najniži iznos porodične i invalidske penzije, kao i najviši iznos penzije.

Garantovana penzija je zakonski zaštićen minimalni iznos penzije za osiguranike koji imaju najmanje 40 godina penzijskog staža, ali im je redovnim obračunom (na osnovu plata i doprinosa) izračunata penzija manja od tog praga. U tom slučaju im se ne isplaćuje obračunati, niži iznos, nego garantovana penzija.

Osnovica je prosječna samostalna penzija isplaćena za decembar 2024. godine, a zatim se na taj iznos dodaju sva redovna zakonska usklađivanja koja su stupila na snagu do dana kada osoba ostvaruje pravo.

Ono izgleda ovako:

PROSJEČNA SAMOSTALNA PENZIJA DECEMBAR 2025. + REDOVNO USKLAĐIVANJE + AKONTACIONO USKLAĐIVANJE

Garantovana penzija pripada osiguraniku s najmanje 40 godina staža osiguranja, ako mu je obračunata penzija manja od garantovanog iznosa. Ona odgovara prosječnoj samostalnoj penziji isplaćenoj za decembar 2024. godine, uvećanoj za sva pripadajuća usklađivanja na dan ostvarivanja prava, te se dalje usklađuje prema članu 79 Zakona.

(724,64 + 4,49 % + 11,2 % = 841,98 KM)

Porodična i/ili invalidska penzija

Ova odredba objašnjava kako se štite korisnici porodične i invalidske penzije ako im redovni obračun penzije ispadne prenizak. Suština je da zakon postavlja donju granicu isplate, da te penzije ne mogu pasti ispod određenog minimuma.

Prevedeno, to znači da ako je nekome obračunata porodična ili invalidska penzija i taj iznos je manji od zakonom utvrđene najniže penzije, tada mu se ne isplaćuje taj manji obračun, nego najniža dozvoljena penzija.

Taj najniži iznos za porodične i invalidske penzije definisan je kao:

Najmanje 90 posto prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, uz sva usklađivanja u godini kada se pravo ostvaruje.

Ono izgleda ovako:

PROSJEČNA PENZIJA DECEMBAR + USKLAĐIVANJE = REZULTAT x 90% = KONAČNA PRIMANJA

U praksi, to znači ovako:

(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 90 % = 651,57 KM)

Napomena: Ovaj iznos se osigurava korisnicima invalidske i porodične penzije iza aktivnog osiguranika ako je obračunati iznos niži od najniže penzije. Korisniku porodične penzije iza preminulog penzionera koji je primao najniži iznos, osigurava se isti taj najniži iznos. Ako je preminuli primao više od najniže penzije, porodična penzija se određuje prema zakonu, u zavisnosti od broja članova porodice.

Primjer: ako je penzija preminulog iznosila 1.250 KM, porodična penzija za jednog člana iznosi 70 %, za dva člana 80 %, za tri 90 %, a za četiri i više 100 % tog iznosa.

  • (1.250 x 70 % = 875 KM)
  • (1.250 x 80 % = 1000 KM)
  • (1.250 x 90 % = 1125 KM)
  • (1.250 x 100 % = 1250 KM)

Najviša penzija

Najviši iznos penzije iznosi pet najnižih penzija iz decembra 2024. godine, uvećanih za sva usklađivanja na dan ostvarivanja prava, i dalje se usklađuje prema članu 79 Zakona.

(599,28 + 11,2 % = 666,40 x 5 = 3.332 KM)

Stečena prava

Odredbe člana 81 izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ne zadiru u već stečena prava korisnika.

Obračun penzije prema godinama staža i prosječnoj plati

Ako je osiguranik tokom 15 godina rada imao prosječnu platu od 1.500 KM, očekivana penzija iznosila bi 368 KM. Za 20 godina rada oko 493 KM, za 25 godina 614 KM, za 30 godina 737 KM, za 35 godina 860 KM, a za 40 godina staža oko 983 KM.

Obračun visine/iznosa penzije za korisnike koji pravo ostvaruju u 2026.

Takođe je važno naglasiti da navedenim izmjenama i dopunama Zakona nije promijenjen način obračuna penzija. Budućim penzionerima penzije će se obračunavati na dosadašnji način. S tim da će se za njih, umjesto propisanog usklađivanja penzija koje počinje od 01.01.2026. godine, a kojim su izuzete penzije ostvarene u godini u kojoj se vrši usklađivanje, visina penzije akumulirati kroz vrijednost opšteg boda, koji prati rast prosječne bruto plate u FBiH.

Posebni propisi

Parlament FBiH je u januaru 2026. usvojio zakone koji određenim kategorijama, posebno dobitnicima ratnih priznanja i odličja, omogućavaju povoljnije uslove za odlazak u penziju. Zakoni važe od 1. januara 2026. godine.

Dobitnici ratnih priznanja mogu ostvariti starosnu penziju ako imaju 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života. Ili sa 55 godina života i najmanje 20 godina staža.

Penzija se računa po redovnim pravilima, ali ako je obračunati iznos manji od najniže penzije, isplaćuje se najniža garantovana penzija sa svim povećanjima.

Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po ovom propisu, počev od 01.01.2026. godine, iznosi 666,40 KM (573,53 + 4,49 % + 11,2 % = 666,40 KM).

Izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca

Pripadnici OS BiH koji imaju najmanje tri godine priznatog učešća u ratu i najmanje 20 godina penzijskog staža mogu u starosnu penziju i prije 65. godine.

Granica se spušta za onoliko godina koliko im je priznato vrijeme učešća u odbrani. Iznos im je najmanje na nivou najniže penzije, koja od 1. januara 2026. iznosi 666,40 KM. Više nije potreban dokaz da su godinu prije zahtjeva bili na evidenciji službe za zapošljavanje.

Ratni vojni invalidi sa najmanje 60 posto invaliditeta od ranjavanja također mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije.

Ako nedostaje staža do punih 40 godina, penzija se umanjuje 2 posto po godini, najviše do 30 posto, ali ne može pasti ispod najniže penzije.

Od 2026. korisnici ove prijevremene povoljnije penzije mogu raditi i istovremeno primati penziju.  Oni kojima je ranije bila obustavljena mogu tražiti ponovnu isplatu.

Takođe je izmijenjen koeficijent za čin kapetana kod pripadnika MUP-a, sa 1,5 na 1,8.

Izmjene Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica

Izmjenama ovog Zakona propisano je da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života ili sa 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine, usklađene za sva povećanja.

Ratni vojni invalidi sa utvrđenim statusom od najmanje 20 posto invaliditeta imaju pravo na starosnu penziju ako ispunjavaju uslove u pogledu staža ili godina života i staža, i to u iznosu najniže penzije.

Najniža penzija za ove korisnike, počev od 01.01.2026. godine, iznosi 666,40 KM.

Svu potrebnu stručnu pravnu pomoć u vezi s ovim i drugim pitanjima moguće je dobiti u administrativnim službama Zavoda.

Podijeli tekst sa drugima na: