Geni su krivi za hronični umor

Stalno ste umorni i već dugo pokušavate da otkrijete razlog za ovakvo stanje, a nikad niste posumnjali da razlog možda leži u genima.

Baš ovakvu tvrdnju iznijeli su nedavno eksperti s Univerziteta u Edinburgu, jer su došli do čvrstih dokaza da geni utiču na to da li će se kod neke osobe razviti sindrom hroničnog umora ili, stručno, mijalgični encefalomijelitis, tajanstvena bolest koja decenijama nije priznata u medicinskim krugovima.

Prema najnovijem, nedavno objavljenom istraživanju, nekoliko varijanti čestih gena povećavaju rizik od razvoja pomenutog oboljenja, prenio je „Gardijan”.

„Ovo je poziv za buđenje koji pokazuje da genetika može da preokrene ravnotežu i odredi da li će neko oboljeti od sindroma hroničnog umora”, rekao je Kris Pointing, profesor Univerziteta u Edinburgu i član istraživačkog tima.

Međutim, naučnici tvrde da posjedovanje ovih varijanti gena ne znači i razvoj pomenutog sindroma, jer ima osoba s ovom genetskom strukturom koje nikad ne obole.

Razviti dijagnostičke testove

Potrebno je, smatraju eksperti, da se steknu uslovi, odnosno poklope svi elementi koji dovode do razvoja hroničnog umora.

Neophodno je, smatraju eksperti, da se sprovede čitav niz istraživanja kako bi se razvili dijagnostički testovi ili skrining za otkrivanje osoba s visokim rizikom od obolijevanja.

Ipak, ova studija, kako tvrde, prekretnica je u daljem ispitivanju oboljenja i može dati smjernice u kojem pravcu treba da se rade dalja ispitivanja.

„Ovo doprinosi kredibilitetu kad je riječ o ljudima koji pate od sindroma hroničnog umora”, izjavila je naučnica Sonija Čauderi.

Naučnici znaju vrlo malo o uzrocima

Mnogi oboljeli, po njenim riječima, kad potraže savjet ljekara dobijaju odgovor da nije riječ o pravoj bolesti. Činjenica je da naučnici znaju vrlo malo o uzrocima ovog sindroma, iako je većina pacijenata prijavila da je prije prvih simptoma imala neku infekciju.

Prema nekim procjenama eksperata, od sindroma hroničnog umora pati 67 miliona ljudi na planeti.

„Za sada ne postoji lijek ni test za dijagnozu ove bolesti”, naveo je britanski list.

Većina ne nalazi razumijevanje za probleme

Zbog toga će rezultati studije, po mišljenju jednog od ispitivača, Endija Deveroa Kuka, imati veliki značaj za oboljele.

„Ogromna većina ovih pacijenata ne nalazi razumijevanje za svoje probleme ni kod poslodavca, ni od države, a ni u vlastitom domu, među članovima porodice. Iako studija ne pruža odgovore ni praktičnu pomoć, ona je dobrodošla kap u moru kako bi se način razmišljanja u vezi sa sindromom hroničnog umora promijenio i kako bi se konačno shvatilo da je riječ o bolesti”, istakao je Kuk.

(Izvor vijesti: Politika)

Podijeli tekst sa drugima na:

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *