Nakon šezdesete godine života, mnogi misle da je kasno da mijenjaju navike koje imaju decenijama. To se odnosi i na one loše, poput svakodnevnog konzumiranja gaziranih pića ili dodavanja soli u gotovo svako jelo. Ipak, naučna istraživanja pokazuju da se zdravlje može poboljšati u bilo kom životnom dobu. Početak redovnog vježbanja poslije 60. rođendana, na primjer, donosi koristi za mozak, srce i cjelokupni organizam.
Posebno je važno paziti na zdravlje srca, jer je prosječna starost za prvi srčani udar 65 godina kod muškaraca i 72 kod žena. Ljekari ističu da upravo svakodnevne navike mogu da naprave veliku razliku, a tu spada čak i ono što jedemo za doručak.
Zbog toga kardiolozi upozoravaju na popularne opcije za doručak koje svakodnevno opterećuju srce: kobasice i slaninu. Prema njihovim riječima, redovno konzumiranje ovih prerađenih mesnih proizvoda ima negativan učinak i kratkoročno i dugoročno.
Ključ je u ravnoteži
“Redovno doručkovanje kobasica ili slanine može da povisi krvni pritisak i holesterol zbog visoke količine natrijuma i zasićenih masti”, objašnjava dr Lars Sondergard za portal Parade. On dodaje da se pritom povećava pritisak na srce i krvne sudove, što otvara put problemima poput hipertenzije i loših vrijednosti holesterola, često bez ikakvih simptoma.
Kardiolog dr Estel Džin naglašava da obilan i mastima bogat doručak, kratkoročno, može da izazove upalu u tijelu i da podstakne gomilanje kilograma, a istovremeno uskraćuje unos važnih hranljivih materija iz drugih, zdravijih namirnica. Dugoročno, upozorava kardiolog dr Dženifer Vang, rizici postaju ozbiljniji i uključuju srčani udar, moždani udar, bubrežnu insuficijenciju i demenciju.
Kardiolozi savjetuju da se konzumiranje prerađenog mesa svede na minimum, ali upozoravaju i na druge manje poželjne vrste doručka, poput peciva, kolača i krofni, koji su bogati zasićenim mastima i šećerima. Umjesto toga preporučuju namirnice poput grčkog jogurta, jaja, svježeg sira, dimljenog lososa, tofua i putera od orašastih plodova.
„Ključ je u ravnoteži. Birati proteine koji pogoduju srcu i kombinovati ih sa voćem, povrćem i integralnim žitaricama može da doprinese zdravijem načinu života”, zaključuje dr Sondergard.
(Izvor vijesti: Politika)
