Prema posljednjim anketnim podacima Agencije za statistiku BiH, 65,8 posto građana u BiH nema dovoljno vlastitih sredstava da podnese iznenadni trošak u iznosu od 400 KM, a 54 posto njih ne može priuštiti godišnji odmor u trajanju od jedne sedmice za cijelu porodicu.
Anketa o potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini posljednji put je urađena za 2021/2022. godinu. Ustanovljeno je da stopa siromašnih domaćinstava iznosi 13,3 posto, dok stopa siromašnih pojedinaca iznosi 13,5 posto.
Jaz siromaštva utvrđen je u iznosu od 19,6 posto.
S obzirom da ovi podaci datiraju iz perioda od prije tri do četiri godine, upitno je koliko su navedeni procenti aktuelni i danas. Jedno je, pak, sigurno, a to je da vlasti BiH na svim nivoima do danas nisu uspjeli uspostaviti socijalnu kartu, zvaničan sistem koji obuhvata sve socio-ekonomske podatke stanovništva.
Ovaj sistem, što je još važnije, služi za adekvatno planiranje akcija države, koje nisu samo vezane za socijalnu pomoć ugroženima već za socijalnu politiku u cjelini.
Projekat EU4CS
Zahvaljujući Evropskoj uniji, u oba entiteta, koji su uglavnom nadležni za oblast socijalne politike, stvari po pitanju socijalne karte pokrenute su s mrtve tačke. U Narodnoj skupštini Republike Srpske 18. jula ove godine usvojen Zakon o socijalnoj karti.
Projekat EU4CS doprinio je da se unutar radne grupe sačini nacrt zakona o metodologiji izrade socijalnih karata u FBiH, te je Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike upućen na daljnje postupanje.
“Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ovaj zakon poslat će na mišljenje ministarstvima pravde, finansija i Uredu za zakonodavstvo. Po zakonu oni će u roku od 15 dana dostaviti mišljenje. Ako su mišljenja pozitivna, prijedlog nacrta se ‘spušta’ na Vladu FBiH, te se kreće u zvaničnu proceduru usvajanja”, naveli su iz ovog ministarstva.
Zakon u RS-u je usvojen, šta sada?
Nakon što je u RS-u u zakonodavnoj instituciji usvojen zakon, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite naglasili su da će socijalna karta doprinijeti efikasnijem ostvarivanju prava i usluga socijalne zaštite i pravednijoj raspodjeli javnih sredstava.
“Zakonom o socijalnoj karti određuje se uspostavljanje baze podataka o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca, korisnika određenog prava i s njim povezanih lica, način objedinjavanja, sadržina, korištenje i čuvanje podataka, formiranje i prosljeđivanje notifikacija s drugim informacionim sistemima. Izrada ovog zakona jedna je od aktivnosti projekta izrade socijalne karte RS koji se realizira u tri faze. Jedinstvena baza će sadržavati podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i s njim povezanih lica, podatke o vrsti prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo (riječ je o pravima i uslugama iz oblasti socijalne, dječije, boračko-invalidske zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i žrtava ratne torture i oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice), kao i podatke o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte”, rekli su nam iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a.
Za sada, ni RS ni FBiH nemaju registar podataka o tome koliko je stanovnika u stanju potrebe, koje vrste potrebe te koliko je onih koji to nisu, dakle nema podataka od krucijalne važnosti za planiranje odgovarajućih poteza.
Kada je riječ o Federaciji BiH, Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine FBiH, stava je da nije optimistična da se u skorije vrijeme može očekivati konačna izrada sistema socijalne karte.
“Gubimo mnogo, svjedoci smo da se ti podaci koje daju zvanične institucije drugačije tumače, zavisno kojoj politici šta treba. Socijalna karta bi bila jedan podatak s kojim se ne bi moglo, ali ni smjelo špekulirati u javnosti. Statistika uzima podatke onako kumulativno, dakle vrlo često na te podatke utiču i oni koji baš ne žive teško, kako inače živi većina građana u zemlji”, rekla je Beširović.
Šta kažu penzioneri?
Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redžo Mehić poručio je da ova kategorija idalje insistira na uvođenju socijalne karte u BiH.
“Ona oslikava pravo materijalno stanje jednog domaćinstva. Međutim, ne znam koliko ima volje i snage da se to do kraja radi. Bilo je pokušaja, ali zasad nema rezultata. I dalje insistiramo na tome. Građani gube puno jer na neki način vid pomoći doživljavaju oni koji ne trebaju, a onima kojima treba ne mogu jer njih niko i ne vidi”, tvrdi Mehić.
(Izvor vijesti: Fokus)
