Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike rekao je da penzije nisu socijalno davanje, nego zarađeno pravo te da je ministarstvo uradilo sve kada je riječ o Zakonu o PIO koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.
“Kada je zakon u pitanju, mogu reći da smo, što se tiče Ministarstva rada i socijalne politike, uradili sve što je do nas i da smo zakon zvanično uputili u proceduru. Uradili smo sve analize, istraživanja i pripreme kako bi tekst zakona bio kvalitetan i usaglašen“, rekao je Delić.
Fiskalna procjena najvažniji korak
On je rekao da je najvažniji korak koji je preostao fiskalna procjena od strane Federalnog ministarstva finansija te da je sa reprezentativnim predstavnicima penzionera dogovore da zakon, bez obzira kada se nađe u Parlamentu FBiH treba da stupi na snagu 1. jaunuara 2026. godine.
“Po svim procjenama, izmjene i dopune zakona koštat će Federaciju BiH blizu 500 miliona KM. To je ogroman iznos, ali važno je da se time poboljšaju položaj i finansijska prava penzionera”, rekao je Delić.
Odgovarajući na pitanje kakav će uticaj na visinu prosječne i najviše penzije imati to što će minimalna penzija iznositi 700 KM, Delić kaže da će sve penzije linearno rasti.
“Kada je spomenut iznos od oko 700 KM, naglasak je da se radi o neslužbenim procjenama. Na osnovu projekcija, minimalna penzija bi mogla porasti za oko 17%, što znači da će linearno rasti sve penzije, minimalne, prosječne i najviše. Međutim, sve zavisi od usvajanja budžeta“, rekao je Delić.
Najnepovoljniji odnos penzionera i radnika
Delić je rekao da je omjer penzionera i zaposlenih najnepovoljniji u zemljama regiona te da je Vlada FBiH uradila sve da to poboljša prije svega kada je broj zaposlenih u Federaciji BiH u pitanju.
Usklađivanje penzija biće dva puta godišnje
Delić je rekao da je već definisano da će se penzije redovno usklađivati dva puta godišnje i to 1. januara i 1. jula, a to će se raditi po formuli koja kombinuje rast prosječne plate i indeks potrošačkih cijena, odnosno 60:40. To znači da se 60 posto odnosi na prosječnu platu, a 40 posto na indeks rasta potrošačkih cijena ili obrnuto, zavisi koji bude povoljniji za penzionere.
“U slučaju negativnih kretanja, stečena prava se ne mogu umanjivati”, rekao je Delić.
Dodatak nije zakonska obaveza
Delić je rekao da su predstavnici Saveza penzionera Federacije BiH predložili model dodatka, slično kao u Hrvatskoj te da taj dodatak ne bi bio zakonska obaveza već bi se isplaćivao fakultativno, zavisno od stanja u budžetu i rasta troškova života.
“Uglavnom bi bio definisan prema godinama staža, a ne bi imao istu visinu za sve”, rekao je Delić.
Odgovarajući na pitanje kako će izgledati taj dodatak, da li će biti jednom godišnje i hoće li se razlikovati od visine penzije, on je rekao da će zavisiti i da će se 13. penzija uvesti ako ne bude vanrednog usklađivanja.
“Takva ideja je svakako dobra i podržavam je, niko nije protiv, ali postavlja se pitanje gdje pronaći sredstva za to, imajući u vidu sadašnji omjer zaposlenih i penzionera”, rekao je Delić.
On je naglasio da povećanje minimalne penzije na oko 700 KM neće umanjiti bilo kakava primanja za trenutne penzionere te da je svima jasno da nema retroaktivne primjene bilo kojeg propisa te da niko ne može oduzeti stečena prava.
“Za buduće penzionere vrijede pravila koja budu važila u trenutku kada ostvaruju pravo. Želim posebno naglasiti da izmjenama ovog zakona niko ne dira prava boračke populacije. Borci imaju svoj poseban propis – Zakon o povoljnijem prijevremenom penzionisanju – koji usklađuje Ministarstvo za boračka pitanja. Dakle, nema nikakve opcije da se bilo kome uskrate stečena prava, pa ni boračkoj populaciji. To ne bi bilo ni pošteno, ni pravedno, ni moguće“, rekao je Delić.
Ljudi rade 15 godina i napuštaju sistem da bi radili na crno
Ministar Delić je rekao da nije pravedno da neko ko je radio 15 godina ima isti iznos penzije kao neko ko je radio 40 godina i redovno plaćao doprinose.
“Imamo situacije da ljudi nakon što steknu minimalni uslov od 15 godina rada, napuštaju sistem i rade na crno. A postavlja se pitanje – ko će tada puniti budžet, iz čega će se finansirati penzije i kako će sistem ostati stabilan?“, zapitao se Delić.
On nije mogao odgovoriti na pitanje kolika bi mogla biti razlika u penzijama između onih sa 15 i 35 ili 40 godina radnog staža, naglašavajući da se još rade projekcije.
“Dok zakon ne prođe Dom naroda, teško je bilo šta precizno reći. Mi smo predložili rješenje koje je usaglašeno sa svim relevantnim stranama, ali dok ne bude usvojeno, ne bih spekulisao konkretnim iznosima. Nema smisla građanima davati lažnu nadu ili prostor za pogrešna tumačenj”, rekao je Delić.
Broj penzionera raste, a broj radnika opada
Delić kaže da je Fond PIO trenutno stabilan ali da su svjesni da broj penzionra raste, a broj radnika opada te da svaki mjesec raste broj korisnika penzija, dok radno sposobno stanovništvo, nažalost, odlazi iz zemlje.
“Najveći izazov je kada odlaze upravo oni koji rade i pune sistem. Uz to imamo i pad nataliteta, što dodatno opterećuje fond”, rekao je Delić.
