Jedno od najčešćih pitanja sada glasi: čime se više isplati grijati stan tokom zime, naročito oni koji nemaju centralno grijanje – inverter klimom ili norveškim radijatorom.
Da bismo dali odgovor, uzeli smo realne brojke iz zvaničnog EPS-ovog cjenovnika za domaćinstva i napravili konkretan proračun za stan površine oko 40 kvadrata.
Koliko sada košta kilovat čas struje?
Za domaćinstva u BiH sa širokom potrošnjom i jednotarifnim ili dvotarifnim brojilom, cijena aktivne energije kreće se od 0,148 do 0,159 KM po kilovat času, bez poreza i taksi.
Ukupni račun je uvijek veći od osnovne cijene energije, ali za poređenje uređaja najvažniji je upravo ovaj osnovni parametar, jer se on mijenja s potrošnjom.
Važno je napomenuti da će domaćinstva koja potroše više od određene granice ući u plavu ili crvenu zonu, gdje je cijena kilovat časa viša.
Radi jednostavnosti, u nastavku računamo idealizovane uslove:
stan od 40 kvadrata
dobro izolovan objekat, grijanje uglavnom u zelenoj zoni
oko 10 sati efektivnog grijanja tokom hladnijeg dijela zime
Osnovna razlika: Zašto klima „grije više nego što troši“?
Norveški radijator je klasični direktni električni grijač. Sve što potroši u električnoj energiji pretvara se u toplotu – odnos je praktično jedan prema jedan.
Inverter klima je toplotna pumpa. Ona ne proizvodi toplotu iz struje, već je premješta iz spoljašnjeg u unutrašnji prostor. Zato ima koeficijent učinka (COP), koji kod savremenih inverter klima često iznosi tri do četiri. To znači da za jedan kilovat čas struje možete dobiti tri do četiri kilovat časa toplote.
Drugim riječima – klima u režimu grijanja može biti tri do četiri puta efikasnija od običnog električnog radijatora.
Koliko toplote treba za 40 kvadrata?
Za prosječno dobro izolovan stan često se koristi orijentaciona vrijednost od oko 80 vati po kvadratnom metru. Nekom prostoru treba manje, nekom više, ali to je dobar prosjek.
Za 40 kvadrata to je oko 3,2 kW toplote kada sistem radi punom snagom.
Ako pretpostavimo 10 sati rada u toku dana, dobijamo oko 32 kWh toplote dnevno.
Koliko troši norveški radijator?
Norveški radijator za dobijanje 32 kWh toplote dnevno troši tačno 32 kWh struje.
Za mjesec dana (30 dana) to iznosi:
32 × 30 = oko 960 kWh mjesečno
Koliko troši inverter klima?
Za istu količinu toplote (32 kWh), inverter klima sa COP-om 3,5 troši značajno manje struje:
32 ÷ 3,5 = oko 9,1 kWh dnevno
Mjesec dana grijanja:
9,1 × 30 = oko 274 kWh mjesečno
Kako uštedjeti struju: Savjeti za grijanje klima-uređaj
Više o ovoj temi:
Ko je skuplji?
Razlika je ogromna:
Norveški radijator
oko 960 kWh
Inverter klima
oko 274 kWh
Klima troši tri do četiri puta manje za isto zagrijavanje prostora.
Zato se u većini stručnih testova i preporuka navodi da se inverter klima, uz dobru izolaciju, gotovo uvijek više isplati od električnih radijatora.
Kada norveški radijator ipak ima smisla?
Mali stanovi i prostorije
Za garsonjere, vikendice ili prostorije koje se povremeno griju, jednostavan radijator bez spoljne jedinice ponekad je praktičniji.
Nema mjesta za spoljnu jedinicu
Ako ne postoji mogućnost montaže spoljne jedinice, jedina realna opcija je električni grijač.
Veoma niske temperature
Efikasnost klime opada kada temperatura padne duboko ispod nule. I dalje radi, ali troši više, pa se razlika prema radijatoru smanjuje.
Šta još utiče na račun?
Izolacija stana – dobra stolarija i zidovi mogu prepoloviti potrebnu toplotu.
Navike korišćenja – stalno paljenje i gašenje troši više od držanja stabilne temperature.
Ulazak u skuplje zone – ako zbog grijanja pređete u plavu ili crvenu zonu, svaki dodatni kWh drastično poskupljuje.
Ako gledamo samo račun za struju, uz aktuelne cijene EPS-a i tipičan stan od 40 kvadrata, inverter klima gotovo uvijek izlazi kao znatno povoljnije rješenje od norveškog radijatora.
Norveški radijator i dalje može biti dobro rješenje za male prostore, vikendice i situacije kada je komfor važniji od potrošnje, ali u većem stanu i tokom cijele zime – razlika u potrošnji postaje vidljiva već nakon prvog mjeseca, piše Nova.rs.
