U vrijeme kada mentalno zdravlje postaje jednako važno kao fizičko, sve više naučnih istraživanja ukazuje na jedan jednostavan, dostupan i potcijenjen lijek: krećite se.
Možda mislite da je trening „samo za tijelo“, ali nauka danas nedvosmisleno pokazuje da je fizička aktivnost jedan od najmoćnijih prirodnih načina za podizanje raspoloženja i smanjenje simptoma depresije — često efikasniji i od lijekova u blagim i umjerenim slučajevima.
Mozak reaguje na kretanje kao na terapiju
Kada vježbate, mozak dobija hemijski podsticaj koji djeluje kao prirodni antidepresiv. Tokom treninga luče se endorfini — hormoni koji umanjuju bol i stres — ali i serotonin, dopamin i noradrenalin, neurotransmiteri ključni za dobro raspoloženje.
„Fizička aktivnost djeluje kao reset dugme“, objašnjava neuropsiholog dr Ana Markes, navodeći i da, kada se krećemo, mozak aktivira mehanizme koji regulišu emocije, čineći nas otpornijima na stres i negativne impulse.
Upravo zato se poslije dobrog treninga osjećamo smirenije, fokusiranije i optimističnije.
Možda vas zanima i ovo:
Studije potvrdile: vježbanje smanjuje rizik od depresije za čak 30%
Naučni dokazi su jasni. Jedna obimna studija Univerziteta Harvard, koja je obuhvatila više od 200.000 ljudi, pokazala je da samo 15 minuta intenzivne aktivnosti dnevno ili jedan sat brze šetnje smanjuju rizik od depresije za do 30%. Druga istraživanja Evropskog udruženja za psihijatriju potvrđuju da su redovno vježbanje i kognitivna terapija najdjelotvornija kombinacija za lakše oblike depresivnosti.
„Vježbanje nije čudotvorno rješenje, ali je ključni dio terapijske slagalice“, poručuje psihijatar prof. Elias Fonseka.
Kako vježbanje mijenja mozak
Osim kratkoročnog osjećaja euforije, trening bukvalno mijenja strukturu mozga:
• povećava se volumen hipokampusa — dijela mozga odgovornog za pamćenje i regulaciju emocija
• jača se prefrontalni korteks — centar logike, kontrole i smirivanja emocionalnih impulsa
• smanjuje se upala, koja je često povezana sa depresivnim stanjima
• povećava se neuroplastičnost — sposobnost mozga da se obnavlja i uči
To znači da vježbanje ne „maskira“ problem, već gradi otpornost iznutra.
Koji tip treninga najbolje djeluje na mentalno zdravlje?
Dobra vijest je da ne morate da idete u teretanu. Najbolje rezultate daju aktivnosti koje održavate redovno:
• brza šetnja — 30 minuta dnevno
• lagani do umjereni kardio (trčanje, bicikl)
• trening snage — doprinosi stabilnosti i samopouzdanju
• joga i pilates — smanjuju stres i kortizol
• ples — snažno utiče na dopamin i osjećaj zadovoljstva
Naučnici ističu da nije najvažniji intenzitet, već kontinuitet.
Zašto pokret djeluje bolje nego sjedenje i „odmaranje“?
Kada smo depresivni, tijelo vuče ka krevetu i miru. Ali upravo to održava zatvoreni ciklus niske energije, tamnih misli i nedostatka motivacije. Aktivnost ga prekida i poboljšava mentalno zdravlje.
Najopasniji simptom depresije je pasivnost, smatraju stručnjaci, a pokret vraća osjećaj kontrole nad sopstvenim životom, što je prvi korak ka oporavku.
Više o ovome:
Mentalna moć treninga: jača volju i samopouzdanje
Pored hemijskih promjena u mozgu, vježbanje donosi i psihološke dobiti:
• jača osjećaj kompetencije
• smanjuje osjećaj bespomoćnosti
• popravlja kvalitet sna
• uvodi rutinu koja umanjuje haos u glavi
• povećava samopouzdanje, jer tijelo postaje snažnije i izdržljivije
Dovoljno je da čovjek nekoliko nedjelja osjeti fizički napredak da bi se promijenila i slika o sebi.
