Oko 220.000 penzionera koji primaju minimalnu penziju u februaru će dobiti uvećanu penziju za oko 65 KM, što je dalko od dovoljnog pogotovo u vrijeme svakodnevnog rasta troškova života.
“Minimalna penzija. Da se za lijekove prvo, pa platimo obaveze, šta nama ostane, eto to je to”, kaže jedna penzionerka.
Druga dodaje da se snalaze kako znaju i umiju.
“Rastegnemo nekako da i ugalj kupimo i drva i tako. On ima demenciju, idem po lijekove, idem do udruženja penzionera, trebaju mu te pelene…”
Treća sagovornica poručuje da je bez pomoći porodice gotovo nemoguće preživjeti.
“Ako imaš ko da te pomaže, onda je lakše. Ako nemaš, onda kraj s krajem se krpi. Drukčije ne može.”
Preedložene izmjene realan kompromis
Iz Sindikata penzionera Grada Tuzle upozoravaju da povećanja koja ne smanjuju razliku između najniže i najviše penzije ne mogu riješiti ključne probleme.
Predsjednik Sindikata Muhamed Ramić smatra da rast penzija ne prati stvarni rast troškova života.
“Sve to opet nije ništa. Sad će opet poslije Nove godine poskupjeti i više. Onoliko koliko povećaju ne može ni pokriti potrošačku korpu sa povećanjima cijena”, kaže Ramić, dodajući da razlike među penzionerima ostaju ogromne.
“On sad recimo sa 17 posto, najviša penzija dobit će 600 maraka povišice, a ovaj sa minimalnom dobit će 100 maraka. On dobija jednu minimalnu penziju u povećanju.”
Halilović za BHRT ističe da su predložene izmjene trenutno realan kompromis između mogućnosti sistema i potreba penzionera.
Možda vas zanima i ovo:
Federalni penzioneri pozdravili usvajanje izmjena Zakona o PIO na Vladi FBiH
“Ovo je sad realna stvar koja je bila prihvatljiva i za Vladu i za penzionere i za održivost penzionog fonda. Nama je došla kritična masa broja radnika i broja penzionera. U narednim godinama mora se boriti i mora biti sto posto rast penzija sa rastom plata, ne da budu neki procenti više”, poručio je.
Iz Udruženja penzionera Federacije BiH navode da će izmjene zakona predstavljati važan iskorak u borbi za dostojanstven život starijih građana, ali upozoravaju da bez dugoročnih ekonomskih i socijalnih mjera nema trajnog rješenja. Kao ključne probleme ističu potrebu za suzbijanjem rada na crno, redovno plaćanje poreza i jačanje penzionog fonda kako bi on dugoročno ostao stabilan i funkcionalan.
