Hladno vrijeme može povećati rizik od srčanih i cirkulatornih problema, kao što su srčani i moždani udari, govore brojne statistike i istraživanja. Postavlja se pitanje možemo li smanjiti rizike.
Naše srce i krvni sudovi stalno se prilagođavaju okruženju i unutrašnjim procesima u tijelu. Cilj je da se obezbijedi dovoljan protok krvi, kiseonika i hranljivih materija. Kada nam je hladno, nervni sistem se aktivira kako bi spriječio pad osnovne tjelesne temperature i zaštitio vitalne organe.
U hladnim uslovima krvni sudovi u koži, prstima na rukama i nogama se sužavaju kako bi se smanjio gubitak toplote. Međutim, ovo suženje (vazokonstrikcija) povećava pritisak u ostatku cirkulacije, što znači da srce mora jače da radi, ubrzavajući rad i podižući krvni pritisak.
Možda vas zanima i ovo:
To je normalna reakcija na hladnoću, ali dodatno opterećenje može izazvati simptome kod osoba koje već imaju srčane probleme, naročito tokom fizičke aktivnosti. Tokom vježbanja srce kuca brže i snažnije, a krvni sudovi koji snabdijevaju mišiće se šire kako bi propustili više krvi. Istovremeno, sudovi koji snabdijevaju druge dijelove tijela (poput sistema za varenje) sužavaju se, kako bi mišići dobili veći dio protoka krvi.
Ko je na udaru?
Osobe sa anginom pektoris mogu primijetiti pogoršanje simptoma tokom zimskih mjeseci ili smanjenu sposobnost za fizičku aktivnost na hladnoći. Uz to, krv može postati gušća i sklonija stvaranju ugrušaka, što povećava rizik od srčanog ili moždanog udara. Zato je za ljude sa srčanim oboljenjima veoma važno da se zimi dobro utople. Ako primijetite da vam hladnoća pogoršava stanje, ostanite u zatvorenom prostoru i vježbajte unutra, piše British Heart Foundation.
Savjeti za smanjenje rizika
Ovdje je važno uvesti zdrave životne navike. Redovna fizička aktivnost i boravak na suncu doprinose održavanju nivoa vitamina D, dok ishrana bogata zelenim lisnatim povrćem, orašastim plodovima, vlaknima i proteinima pomaže u očuvanju normalnog krvnog pritiska i holesterola.
Poželjno je izbjegavati pušenje i alkohol, jer mogu dodatno povećati krvni pritisak, kao i pretjeranu konzumaciju kafe koja stvara lažan osjećaj toplote.
Tokom težih fizičkih aktivnosti neophodno je praviti pauze kako bi se izbjeglo prenaprezanje, a za dodatne savjete preporučuje se konsultacija sa kardiologom i pridržavanje stručnih preporuka radi očuvanja zdravlja srca, piše Soncept medical, a prenosi B92.
Hladnoća presudna za loš protok krvi
U okviru jednog istraživanja, ispitanici su udisali hladan vazduh kroz masku, dok je mjeren protok krvi ka srcu. Kod osoba bez začepljenih arterija, hladan vazduh je povećao protok krvi ka srcu, što je zdrava reakcija. Međutim, kod osoba sa zapušenim arterijama došlo je do smanjenja protoka krvi ka srcu, kao i do smanjenog snabdijevanja srčanog mišića krvlju.
Kod nekih ispitanika sa začepljenim arterijama vožnja sobnog bicikla povećala je protok krvi. Međutim ako su istovremeno udisali hladan vazduh, dotok krvi ka srcu je opadao. Istraživači su zaključili da bi osobe sa anginom trebalo da izbjegavaju fizičku aktivnost na hladnom vazduhu. Mada, potrebna su još dodatna istraživanja na ovu temu.
