Kriminalci na internetu koriste video sadržaje na platformi TikTok, preko kojih šire malver.
Na popularnoj društvenoj mreži TikTok sve češće se pojavljuju video snimci koji obećavaju “besplatnu” aktivaciju softvera poput Windowsa, Spotify-a ili Netflixa, ali iza njih se krije sofisticirani malver koji krade podatke.
Kako piše sajt Bleeping Computer, u pitanju je novi talas takozvanih “ClickFix” napada, u kojima se korisnici navode da u PowerShell prozor ukucaju naizgled bezazlenu komandu. Umjesto aktivacije softvera, ta komanda zapravo preuzima zlonamjerni kod koji instalira program poznat kao Aura Stealer.
Ovaj malver prikuplja lozinke, kolačiće, podatke iz pregledača i kripto-novčanika, a zatim ih prosljeđuje napadačima. U nekim slučajevima pokreće se i dodatni kod kompajliran “u letu”, čija svrha još nije potpuno razjašnjena.
Bezbjednosni stručnjak Zejvier Mertens, koji je prvi otkrio kampanju, upozorava korisnike da nikada ne kopiraju i ne izvršavaju komande koje pronađu na internetu, posebno one iz video uputstava na društvenim mrežama.
Ako ste već pokrenuli ovakvu komandu, odmah promenite lozinke i proverite da li su vaši uređaji kompromitovani.
Od naredne godine, minimalne penzije u Federaciji BiH mogle bi iznositi oko 700 KM. Ovo su procjene penzionera, članova saveza, koji već nekoliko mjeseci aktivno pregovaraju sa nadležnima u vezi izmjena Zakona o PIO-u. Sve što je predloženo u saradnji sa Vladom FBiH stavljeno je na papir, a uskoro će biti i pred Parlamentom.
“16. septembra imali smo sjednicu u Vladi s premijerom, njegovim zamjenicima i ministrom, te smo konačno dogovorili tekst izmjena i dopuna zakona koji bi trebao biti usvojen u oba doma Parlamenta do kraja ove godine i stupiti na snagu 1. januara 2026. godine. Ovim izmjenama, član 79 omogućit će rast penzija u skladu s rastom plata, kao i redovno usklađivanje penzija dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Takođe, osigurana je zaštita dosadašnjeg rasta penzija, što znači da ne može doći do smanjenja sadašnjih penzija”, kazao je Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja penzionera TK.
Jedini pravedan način
Do smanjenja neće doći za one koji su već u penziji, ali bi penzije mogle biti niže za one koji od naredne godine budu penzionisani, sa manje radnog staža. To je, smatraju penzioneri, jedini pravedan način.
“Do sada je bilo da osoba koja je radila 35 godina ima najnižu penziju od 599 KM, a i osoba koja je radila 15 godina ima istu penziju. Došli smo do zaključka da to nije uredu. Po nekim izračunima, najniža penzija za 15 godina radnog staža bi trebala biti proporcionalna – za 15 godina staža. Hoće li tako biti, ne mogu reći”, rekao je Nikola Banović, predsjednik UO Udruženja penzionera grada Tuzla.
Problemi sa članom 80 Zakona o PIO
Predstavnici penzionera navode da predložene izmjene zakona imaju još pogodnosti, a jedna od njih je i dodatak na penziju.
“Imali smo problema s članom 80, koji se odnosi na vanredno usklađivanje penzija. Mi smo tražili povećanje, ali je Vlada to u startu odbila. Nakon dugih pregovora, došli smo do zajedničkog rješenja: umjesto sadašnjeg člana 80, koji će biti preformulisan, biće uveden dodatak na penziju koji će se vezivati za godine radnog staža. Penzioner koji je radio duže dobit će veći dodatak, a onaj s manje godina staža dobit će manji. Taj dodatak neki smatraju 13. penzijom, ali ja ga tako ne bih nazvao – to je dodatak koji bi se trebao isplaćivati u decembru svake godine”, kazao je Halilović.
Priznanje ljudima koji rade i pomažu drugima
Sve je ovo još uvijek na čekanju, navode predstavnici penzionera. Ipak, dok ne dobiju zeleno svjetlo za ove izmjene Zakona, penzioneri su počeli sa obilježavanjem svog dana. Na Skupštini penzionera Grada Tuzla obilježen je i predstojeći Dan penzionera, uz dodjelu plaketa. Jedna od dobitnica plakete je i dugogodišnja penzionerka.
“Ovo priznanje je ljudima koji rade u mjesnim zajednicama, zalažu se, pomažu drugima na bilo koji način. Važno je da se naš rad prepoznaje u mjesnim zajednicama”, rekla je penzionerka Hasija Jahić.
Iako skromni, ovakvi trenuci priznanja daju podstrek penzionerima da i dalje budu aktivni dio društva.
Goran Topić iz Šipova uzgojio je tikvu tešku skoro 27 kg.
Riječ je o bundevi koja po “proizvođačkoj specifikaciji”, dostiže težinu od sedam do 11 kg, no ova je narasla skoro tri puta više.
Uzgojena je kao dio organske proizvodnje (bez hemije i vještačkih đubriva), a s obzirom na to da se porodica Topić bavi preradom voća, ona je postala dio njihovih prirodnih i zdravih sokića.
“Naši dragi prijatelji Topić Sokić – najbolje iz prirode uzgojili su tikvu/bundevu tešku 26 kilograma i 95 grama”, objavljeno je na Facebook stranici Šipovo On Line.
Svi orašasti plodovi imaju dijetetske prednosti poput vlakana, biljnih proteina i zdravih masti, ali da li je jedna vrsta nutritivno bolja?
Orašasti plodovi su generalno bogatiji izvor masti od mnogih drugih namirnica, a vrlo lako možete da ih pridružite svakodnevnoj grupi namirnica koje jedete. Ako se pitanje koji orašasti plod je najbolji, uporedili smo bademe, orahe i pistaće.
Bademi
Bademi imaju najviše vlakana i sadrže najviše vitamina E, magnezijuma i kalcijuma po porciji. Takođe ćete dobiti zdravu dozu fosfora i kalijuma, koji pomažu proizvodnji energije i imunološkoj funkciji, piše Everyday Healht. Pored toga, bademi sadrže antioksidante.
Orasi
Na prvi pogled, orasi imaju manje proteina i vlakana i više kalorija od druge dve sorte, ali ono što ih posebno ističe je masna kiselina. Orasi su jedan od najboljih biljnih izvora omega-3 masnih kiselina, hranljive materije koja je povezana sa zdravljem srca i mozga. Redovna konzumacija oraha može pozitivno uticati na smanjenje stresa, poboljšati raspoloženje i povećati raznolikost crijevnog mikrobioma. Kao bonus, orasi imaju najmanje ugljenih hidrata od ove tri vrste orašastih plodova sa samo 2 g neto ugljenih hidrata po porciji.
Pistacije
Ako volite da uživate u više od šačice orašastih plodova, pistacije su možda pravi izbor za vas. U poređenju sa drugim orašastim plodovima, one imaju manje kalorija i masti i više nezasićenih masti, kalijuma i jedinjenja na bazi biljaka.
U Domu za starija lica Prijedor, čiji su kapaciteti maksimalno popunjeni, postoje liste čekanja, uglavnom za nepokretne osobe, izjavila je direktor ove javne ustanove Marija Ličanin.
Ona je navela da je Dom proširio smještajni kapacitet od 221 na 230 ležaja, te da je ukupnog broja korisnika njih oko 80 nepokretno, što je više od trećine.
“Radimo na tome da osmislimo načine kako da proširimo kapacitete za nepokretne korisnike. Naša bolnica nema palijativnu njegu, Gradiška ima samo deset mjesta, tako da za adekvatnim smještajem za nepokretne osobe postoji stvarna i velika potreba”, rekla je Ličaninova Srni.
Ona je ukazala i na potrebu da se zdravstvenim radnicima u socijalnom sektoru izjednače plate sa kolegama u zdravstvenom sektoru.
“Plate kod nas za te radnike su kao u javnoj upravi na primjer, a ne kao u zdravstvu. Znatna je razlika”, pojasnila je Ličaninova.
Ona je dodala da bi ovaj disbalans trebalo riješiti novim zakonom, izmjenama postojećeg ili novim kolektivnim ugovorom.
“I bez toga je teško zadržati radnike, budući da je nedostatak zdravstvenih radnika sveprisutan”, rekla je Ličaninova.
Socijalni partneri i Vlada Srpske ponovo razmatraju povećanje minimalne plate za narednu godinu, što će sasvim sigurno dovesti do rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, a prema riječima naših sagovornika, na udaru će se ponovo naći prvenstveno penzioneri, koji su najugroženija kategorija i već su na ivici siromaštva.
Zoran Uletilović, predsjednik banjalučkog Udruženja penzionera, kazao je da će, ako dođe do skoka cijena, još više penzionera biti u stanju socijalne potrebe.
“Penzije su vrlo male, bukvalno ne mogu pokriti troškove režija, a ako dodatno dođe do skoka cijena hrane, ne znam kako će ljudi da žive”, kazao je Uletilović i dodao da su uz to i izuzetno visoke cijene lijekova, koji su među najskupljim u regionu.
“Svaki penzioner ne može bez lijekova i uglavnom većina ih koristi lijekove koji se plaćaju i čija je cijena izuzetno visoka”, kazao je Uletilović.
Dodaje da svaki skok cijena izaziva velike probleme penzionerima.
Inače, Republika Srpska ima ubjedljivo najnepovoljniju strukturu kada je riječ o odnosu broja radnika i penzionera, jer na 100 penzionera u Republici Srpskoj dolazi svega 99 radnika.
Prema zvaničnim statističkim podacima, u Republici Srpskoj zaposleno je 289.328 radnika, dok je u avgustu bilo 292.114 penzionera.
U Srpskoj nepovoljan odnos radnika i penzionera
Dakle, statistički podaci kažu da na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 99 radnika, dok je u regionu situacija bolja, ali opet daleko od idealne.
Recimo, u Srbiji trenutno ima 1.660.248 penzionera, a radnika ima 2.370.103, tako da u ovoj zemlji na 100 penzionera imaju 143 radnika. Kada je u pitanju Hrvatska, u toj zemlji ima 1.693.752 radnika, a 1.229.284 penzionera, što u praksi znači da na 100 penzionera ima 138 radnika. U Federaciji BiH, prema posljednjim statističkim podacima, ima 541.921 radnik, dok penziju prima 460.260 penzionera, tako da u ovom dijelu BiH na 100 penzionera dolazi 118 radnika.
Milenko Stanić, ekonomista, ističe da rast plata ne prati rast penzija.
“Oni su najugroženija kategorija, jer imaju najniža primanja i po pravilu njihova primanja daleko zaostaju za rastom primanje zaposlenih”, kazao je Stanić.
“Ako bude došlo do rasta minimalne cijene rada, ona će se preliti na same cijene ostalih proizvoda, što će dovesti do još lošijeg položaja samih penzionera, koji su pritom najoštećenija grupa stanovništva”, kazao je Stanić.
Da će rast minimalca, kao i ranijih godina, dovesti do većih cijena osnovnih namirnica, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, a ističe da će to ipak najviše pogoditi same penzionere, čija su primanja najmanja.
Veliki broj penzionera živi u teškim uslovima
“Da li oni sa penzijom od 390 maraka mogu da prežive jedan mjesec sa svakodnevnim rastom cijena, veliko je pitanje”, kazala je Marićeva.
Pojasnila je da veliki dio penzionera živi u veoma teškim uslovima, ali ako dodatno porastu cijene, gurnuti su na ivicu siromaštva.
Ističe da daleko od toga da povećanja plata ne bi dobro došlo svim radnicima, ali postavlja pitanje da li je to stvarni odraz stanja koji Republika Srpska može izdržati.
“Može li to ovako slabo razvijena privreda iznijeti na svojim plećima ili to povećanje treba nekom ko radi u javnim institucijama, a danak tome će opet plaćati potrošači, da li kroz komunalne usluge ili više cijene u marketima”, kazala je Marićeva.
Trenutno, minimalna penzija u Srpskoj iznosi 390, a prosječna 652 KM i čini 42,2 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.
Podsjetimo, u Republici Srpskoj je u januaru ove godine utvrđena minimalna plata za ovu godinu, a iznosi 900 KM za najprostije poslove, dok je 1.000 KM za one koje imaju srednju školu, a 1.300 KM za one koji imaju visoku školu.
Minimalna plata skočila sa 700 na 900 KM
Naime, početkom 2024. godine minimalna plata skočila je sa 700 na 900 KM, znači za 200 KM.
Socijalni partneri i Vlada Republike Srpske nastaviće pregovore o povećanju iznosa najniže plate u Republici Srpskoj za iduću godinu nakon što dobiju određene finansijske pokazatelje od Ministarstva finansija, kazao je u ponedjeljak, 20. oktobra Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite i predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske.
“Na osnovu ovih pokazatelja i dobre analize, vidjećemo u kojoj mjeri i do kojeg iznosa se može povećati najniža plata”, rekao je Egić.
Dodao je da se trenutno ne može govoriti o konkretnim iznosima povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.
Dobit privrede stagnira, ugroženi najveći
Iako još nije poznato na osnovu kojih pokazatelja vlast želi da diže minimalnu platu, činjenice govore da privredi u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme ne ide najbolje. Industrijska proizvodnja u padu je i ove godine, a izvoz još nije na nivou na kojem je bio. Kako se rast minimalne plate odražava na privredu u Republici Srpskoj, možda najbolje govori činjenica da dobit firmi koje zapošljavaju veliki broj radnika drastično pada. Sa druge strane, dobit onih koji zapošljavaju mali broj ljudi drastično raste.
Statistički podaci govore da neto dobit privrede stagnira, međutim neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM.
Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od 100, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini “svega” 594.273.002 KM. Zanimljivo je da ukupni prihodi ovih kompanija nisu pali i u 2024. godini iznosili su 10,492 milijarde KM, a godinu kasnije 10,508 milijardi, što znači da su povećani za svega oko 16 miliona KM.
Bosiljak je biljka koju je teško ponovo uzgojiti poslije branja, ali ipak, uz jednostavan trik, možete obezbijediti gotovo neprekidnu berbu.
Bosiljak nije samo omiljeni kulinarski začin, već i pravi dragulj mnogih jela – od soseva za pastu do svježeg pesta. Posebno je ukusan kada ga uberete direktno sa svoje terase ili iz bašte.
Trik za obilniju berbu bosiljka
Umjesto da nasumično čupate listove, možete brati bosiljak na pravom mjestu kako biste podstakli rast. Ako biljku pravilno orezujete, postaće jača i razviće više izdanaka, koji će vas stalno snabdijevati svježim listovima.
Kako pravilno brati bosiljak
Kada ste uspješno održali žbun bosiljka, naravno da želite da izvučete maksimum iz njega. Umjesto da jednostavno čupate pojedinačne listove, trebalo bi da odsiječete izdanke na pravom mjestu. Pažljivo pogledajte biljku – primijetićete da neki izdanci već formiraju male nove izdanke. Sada odsijecite glavni izdanak što niže, i biljka će na tom mjestu formirati dva nova izdanaka.
Ponavljajte ovaj postupak redovno kako biste stalno podsticali rast biljke. Na taj način možete neprestano povećavati svoju berbu bosiljka.
Zašto je ova metoda branja toliko dobra
Ovom tehnikom orezivanja ne samo da dobijate više bosiljka, već i sprječavate biljku da procvjeta. To je važno jer, kada bosiljak procvjeta, ukus i tekstura listova se mijenjaju – oni postaju pomalo gorki i više nisu tako pogodni za kuvanje.
Međutim, ako vas zanima uzgoj bosiljka iz sjemena i proizvodnja novih biljaka, cvjetanje možete i dozvoliti. Cvijeće tada savršeno služi za uzgajanje nove biljke bosiljka.
Pokrajinski sud u Forarlbergu oslobodio je državljanina Bosne i Hercegovine optužbi da je tokom proteklih pet godina oštetio državu Austriju za više od 30.000 evra.
Naime, on se teretio da je radio „na crno“, ilegalno prevozeći putnike dok je istovremeno primao socijalnu pomoć i invalidsku penziju.
Prema optužnici, ovaj 61-godišnjak, koji živi u Forarlbergu, navodno je u posljednjih pet godina obavio više od 750 vožnji prema Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj za šta je, navodno, primao novac, prenosi Krone.
Međutim, državljanin BiH je odlučno negirao sve optužbe, tvrdeći da nikada nije radio kao profesionalni vozač te da nema vozačku dozvolu za autobus. On je objasnio da je često putovao jer ima rodbinu u Hrvatskoj kao i vlastitu kuću u BiH.
Putovanja je, prema njegovim riječima, obavljao svojim automobilom ili kombijem koji je registrovan na suprugu, a nikako autobusom.
Njegovu izjavu potvrdili su i supruga i sin, koji su se pojavili kao svjedoci. Bili su vrlo uvjerljivi u izjavama da on nikada nije vozio putnike za novac.
Podatak šokirao sve u sudnici
Međutim, tužilac je tokom samog procesa rekao da optuženi proteklih godina prešao granicu čak 752 puta i to sa 24 različita vozila! Ovaj podatak šokirao je sve u sudnici.
Međutim, optuženi je i na to imao odgovor, a to je da su pojedina vozila pripadala rodbini i prijateljima iz Njemačke, Austrije, BiH i Švajcarske te da se često koristio njihovim automobilima za privatne potrebe.
Kao jedini slučaj vožnje putnika optuženi je naveo situaciju kada je jednom prilikom povezao šest osoba u svom kombiju jer je autobus kompanije njegovog prijatelja ostao u kvaru neposredno prije granice. Upravo tada su ga u martu prošle godine i zaustavili policajci. Sve se desilo blizu Karavanka tunela nakon anonimne dojave. Zapravo, to je i bio povod za pokretanje postupka.
Uprkos šokantnim podacima tužilaštva, sud je zaključio da nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je muškarac radio kao profesionalni vozač ili primio novac za te vožnje.
Ljudi koji su izgubili vid zbog uobičajenog, ali neizlječivog stanja povezanog sa starenjem, ponovo mogu da čitaju zahvaljujući pionirskom elektronskom implantatu za oči.
Mali uređaj nazvan “prima” ima dimenzije od samo dva sa dva milimetra, a debeo je kao polovina ljudske dlake.
Postavlja se ispod sloja tkiva u oku osjetljivog na svjetlo koje se naziva mrežnjača i omogućava pacijentima da vide slova, brojeve i riječi kroz oko koje je ranije bilo slijepo.
Neki sada čak mogu da rješavaju ukrštenice i čitaju sitni tekst na receptima koristeći ovaj uređaj, prenijela je agencija DPA.
Ovaj napredak, kažu stručnjaci, predstavlja “promjenu paradigme” u vještačkom vidu. Nadaju se da bi ova tehnologija jednog dana mogla da bude široko dostupna u javnim zdravstvenim službama.
Prvo ispitivanje u svijetu obuhvatilo je 38 pacijenata na 17 lokacija u pet zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Italiju i Holandiju. Svi su imali stanje poznato kao geografska atrofija, što je uznapredovali stadijum suve degeneracije mrežnjače povezane sa starenjem.
Geografska atrofija, koja pogađa oko pet miliona ljudi širom svijeta, može da napreduje do potpunog gubitka vida.
Da bi vidjeli riječi i pisali, pacijenti nose naočare za proširenu stvarnost, koje sadrže video-kameru. Ona je povezana sa malim kompjuterom pričvršćenim za pojas, koji ima funkciju zumiranja da bi tekst bio veći.
Vještačka inteligencija u kompjuteru na pojasu zatim obrađuje informacije, koje se pretvaraju u električni signal. Ovaj signal prolazi kroz ćelije u mrežnjači i optičkom nervu do mozga, gdje se tumači kao vid.
Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu “Medicinski žurnal Nove Engleske”, ukazuju na to da je 84 odsto pacijenata iz studije bilo u stanju da čita slova, brojeve i riječi dok su koristili “primu” i u prosjeku su mogli da pročitaju pet linija na tabeli vida.
Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH rekao je da je Vlada FBiH povećala penzije, isplatila jednokratnu pomoć te da planira i dodatna izdvajanja.
“U narednoj godini planiramo dodatnih 500 miliona KM za penzije. To je usaglašeno s udruženjima penzionera. Jasno mi je da su u teškom položaju, ali mislim da ne mogu imati primjedbi na dosadašnji odnos vlade”, kazao je Nikšić.
Dodao je da ne želi politički eksploatirati socijalne mjere, već da građani sami procijene rezultate rada vlade.
“Imamo i one koji kažu da će poništiti sve reforme čim dođu na vlast. Ali građani će odlučiti” rekao je Nikšić.
