Autor: sandric84

Najniža penzija u Federaciji iznosi 573,53 KM i oni penzioneri koji primaju ovaj iznos, a žive sami, teško se nose sa svakodnevnim poskupljenjima i jedva sastavljaju kraj s krajem.

To je glavni razlog zbog čega se većina njih odlučuje (ako ih zdravlje služi koliko-toliko), da uz penziju ponovo zasnuju radni odnos, jer im je to zakonski omogućeno.

Kako je rekao Tomislav Kvesić, portparol Zavoda PIO/MIO FBiH, prema posljednjim podacima, 1.755 je korisnika penzije koji se nalaze u obaveznom osiguranju.

– Na temelju Zakona o MIO/PIO, korisnici starosne mirovine imaju mogućnost stjecanja statusa osiguranika u obveznom osiguranju, to jeste stupanja u radni odnos da im se ne obustavlja isplata mirovine. Korisnicima obiteljske i invalidske mirovine, kao i mirovine ostvarene prema odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja, ukoliko steknu status osiguranika u obveznom osiguranju, obustavlja se isplata mirovine za vrijeme dok se nalaze u obveznom osiguranju. Iako ne radimo posebne analize korisnika koji steknu status osiguranika, možemo reći da je najčešće riječ o deficitarnim zanimanjima, gdje na tržištu nema dovoljno stručnog kadra, potom sveučilišnim profesorima i liječnicima, kaže Kvesić.

Podsjećamo da je Ustavni sud FBiH proglasio član 116. Zakona o PIO neustavnim, te je omogućeno penzionerima koji su stekli uslove za starosnu penziju da se ponovo radno angažuju i uplaćuju poreze i doprinose državi.

Na temelju Zakona o MIO/PIO, korisnici starosne penzije imaju mogućnost da rade, a najčešće je riječ o deficitarnim zanimanjima, jer na tržištu nema dovoljno stručnog kadra

Fond PIO Republike Srpske obavještava korisnike prava na penziju, kojima se isplata vrši na teritoriji Austrije, da su u obavezi da i ovu godinu dostave potvrdu o životu do 25. januara.

“Nakon završnih testiranja, iz određenih tehničkih razloga nije moguće postići stopostotnu tačnost razmjene podataka sa Austrijom, te su korisnici u obavezi da i ove godine dostave potvrdu o životu”, navodi se u saopštenju.

Federacija BiH i Republika Srpska imaju veoma slične propise o penzijskom/mirovinskom i invalidskom osiguranju, pa tako i u dijelu koji se odnosi na porodičnu penziju/mirovinu. Međutim, postoje i razlike kada je u pitanju ostvarivanje ovih prava.

Dakle, pravo na porodičnu penziju/mirovinu imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju/mirovinu i članovi porodice umrlog korisnika. Definicija „člana porodice“ u ovom smislu drugačija je u entitetima.

U Federaciji roditelji bez prava

– U RS-u pod članovima porodice smatraju se bračni supružnici (udovica, odnosno udovac), razvedeni bračni supružnik ili vanbračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje. Zatim, dijete, rođeno u braku ili van braka, usvojeno ili pastorak, te dijete bez oba roditelja ili kome su oba roditelja potpuno ili trajno nesposobni za privređivanje, koje je osiguranik ili korisnik penzije izdržavao do svoje smrti.

Takođe, članom porodice smatra se i roditelj, odnosno otac i majka, očuh i maćeha, te usvojilac, koje je osiguranik ili korisnik penzije izdržavao do svoje smrti – pojašnjeno je Fokusu u Fondu PIO RS.

Ko i na koji način može naslijediti penziju u FBiH: Prava imaju djeca, unuci, vanbračni partneri…

S druge strane, u federalnom zakonu o PIO/MIO vanbračni partneri imaju jednaka prava kao i bračni ukoliko su svoj status utvrdili u odgovarajućem sudskom postupku. Ono gdje su manja prava u odnosu na RS tiče se roditelja umrlog osiguranika, te oni u FBiH nisu prepoznati kao osobe koje imaju pravo na porodičnu penziju/mirovinu.

Jednako tako, spomenuta su samo djeca/unuci bez oba roditelja koje je umrli korisnik penzije/mirovine uzdržavao, ali ne i djeca kojima su oba roditelja potpuno ili trajno nesposobni za privređivanje.

Nije jednako za žene i muškarce

Udovica ima pravo na porodičnu penziju/mirovinu: ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života; ako je tada bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga; ako imaju jedno ili više djece sa pravom na porodičnu penziju, prema kojima ona obavlja roditeljske dužnosti.

Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju/mirovinu prestane prije navršenih 50, ali poslije navršenih 45 godina života, može ponovno ostvariti pravo kad navrši 50 godina života. Zatim, udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju/mirovinu postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava to pravo dok postoji takva nesposobnost. Pravo na penziju/mirovinu zadržava i ukoliko u toku korištenja tog prava navrši 50 godina života.

Ako je do smrti supruga došlo nakon što je navršila 45 godina, udovica ima pravo na porodičnu penziju nakon 50. rođendana. Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodičnu penziju/mirovinu navršila 45 godina života, ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života ako postane potpuno nesposobna za privređivanje.

Ono gdje se razlikuju entitetski zakoni u ovom dijelu odnosi se na djecu rođenu nakon smrti osiguranika.

– Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno nakon njegove smrti – navodi se u zakonu RS-a, dok je u federalnom precizirano „kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika mirovine rođeno 300 dana nakon njegove smrti”
Kada su u pitanju muškarci koji ostanu udovci, uvjeti su isti kao kod udovica, s tim što su starosne granice za ostvarivanje prava 55 i 60 godina, umjesto 45 i 50.

Sadašnji i razvedeni supružnik dijele po pola

Dijete ima pravo na porodičnu penziju/mirovinu do navršenih 15 godina života ili najkasnije do 26 godina ukoliko se redovno školuje. Redovnim školovanjem ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo.

Dijete kod koga nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje. Pravo ima i ukoliko je do nesposobnosti za privređivanje došlo poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije koji ga je izdržavao.

– Dijete kod kojeg u toku korištenja prava na porodičnu penziju/mirovinu nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje, zadržava pravo dok ta nesposobnost traje. Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se osoba zbog vrste i težine tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova – navodi se u entitetskim zakonima o PIO/MIO.

U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija/mirovina iznosi: 70 posto za jednog člana, 80 posto za dva, 90 posto za tri i 100 posto za četiri i više članova.

Primjera radi, ukoliko je korisnik penzije/mirovine primao za života 800 KM, porodična penzija za udovicu/udovca će iznositi 560 KM.

Ako pravo na porodičnu penziju/mirovinu imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje, porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove.

Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju/mirovinu pokreće se na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije.

(Izvor: Fokus.ba)

Grad Lukavac ima oko 7.500 penzionera, od čega je 6.000 članova Udruženja penzionera Grada Lukavca.

U okviru redovnih aktivnosti Udruženje vrši različite oblike isplate pomoći, a kao što su posmrtnine, pomoć u prehrambenim paketima, banjsko liječenje i pomoć onima koji su teško oboljeli.

Za odlazak penzionera na banjsko liječenje Udruženje ima ugovore sa banjama Gradačac i Fojnica. U ovoj godini odobreno je 50 besplatnih banjskih liječenja, dok za ostalo se snose troškovi na način da pola sredstava finansira penzioner, a pola Udruženje.

Tako da je u 2024. godini do sada i najveći broj penzionera boravio u banjama, njih više od 150.

Na području Grada Lukavac djeluje 25 mjesnih odbora za koje svake godine budu odobrena sredstva u iznosu od 35.000 KM

Od 1. januara će struja u Republici Srpskoj biti skuplja za 7,7 posto.

Nova cijena sadrži i cijene mrežarine, koja se nije mijenjala.

Tarifni pragovi nisu mijenjani, pa će, prema neslužbenoj procjeni, za domaćinstvo koje potroši 500 kilovata, ukupno povećanje iznositi oko 7,5 KM.

Regulatorna komisija za energetiku Repubike Srpske, na današnjoj 120. redovnoj sjednici, prihvatala je zahtjev javnog snabdjevača MH Elektroprivreda Republike Srpske MP a.d. Trebinje i dala saglasnost na cijenu energije za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električne energije u iznosu od 0,0777 KM/kWh za nabavku i na zahtijevane ukupne tarifne stavove za javno snabdijevanje, koji u sebi sadrže i troškove mrežarine, koja se u ovom postupku nije mijenjala.

“U skladu sa Zakonom o električnoj energiji, Regulatorna komisija nije utvrđivala troškove nabavke energije ni visinu tarifnih stavova niti je za to nadležna, već je isključivo provjeravala usklađenost postupka nabavke električne energije za javno snabdijevanje od strane javnog snabdjevača sa zakonom, i usklađenost predloženih tarifnih stavova sa cijenom nabavke električne energije”, ističe se u saopštenju.

“Ukupan račun za male kupce iz kategorije Ostale potrošnje kojima se obračunska snaga ne utvrđuje mjerenjem (2. i 3. tarifna grupa) se neće mijenjati”, navedeno je u saopštenju.

Iz Centralne banke BiH podsjećaju građane da se iz opticaja povlače novčanice konvertibilne marke (KM) u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM puštene u opticaj od 1998. do 2009. godine i prestaju biti sredstvo plaćanja od 1. januara.

Novčanice se od iduće godine neće moći primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja, a zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja za gotovinski promet u 2025. godini, obavljaće komercijalne banke.

Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama, zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku od 10 godina, počevši od 1. januara 2026. godine do 31. decembra 2035.

Novčanice koje se povlače su apoeni od 10, 20, 50 i 100 KM sa godinom izdavanja 1998, apoeni 50 KM i 100 KM izdati 2002. i 2007. godine, apoeni od 10, 20, 50 i 100 KM iz 2008. godine, te 50 KM iz 2009. godine, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Novčanice od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdate 2012, 2017, 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica od 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja, dok novčanice od 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koje će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Moušn”.

Povlačenjem ovih novčanica biće povećan nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati novim visokog kvaliteta, a u opticaju će ostato samo one koje posjeduju unapređenu zaštitu od falsifikovanja, navodi se u saopštenju.