Isporuka ogreva za penzionere u USK-u ide po planu

Savez udruženja penzionera Unsko-sanskog kantona aktivno radi na osiguravanju bolje kvalitete života za svoje članove, a trenutno su fokusirani na isporuku ogrevnog drveta.

Prema riječima predsjednika Saveza udruženja penzionera USK Mirsada Terzića, isporuka drveta teče po planu i nada se da će sve predviđene količine biti isporučene do 30. septembra 2024. godine.

“Dosad nije bilo primjedbi na kvalitetu i količinu drveta, što je pohvalno s obzirom da smo ranijih godina imali određenih problema. Ovo je jedna od ključnih stvari za penzionere jer se većina njih grije na drva i jako je važno da ga dobiju na vrijem”, ističe Terzić.

Kaže da su ranije imali slučajeva kašnjenja isporuke što je mnogim penzionerima stvaralo velike probleme.

Radi se o populaciji koja uglavnom živi od penzije i ogrev nabavlja preko Saveza udruženja penzionera USK-a.

(Izvor: startbih.ba; foto ilustracija)

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Gotovo 10.000 penzionera dobilo kartice za doživotno besplatan javni prevoz

Gradonačelnik najavio i skoru podjelu kartica za kupovinu sa popustima.

Gradonačelnik Banjaluke uručio je danas kartice za besplatan javni prevoz za više desetina penzionera.

-Uz karticu za doživotno besplatan prevoz naši penzioneri na godišnjem nivou ostvariće uštede najmanje u visini jedne penzije. Izvršili smo danas uručenje novih kartica čime smo se dodatno približili brojci od 10 000 kartica za doživotno besplatan javni prevoz. – istakao je on i dodao:

-Uskoro krećemo sa podjelom “Kartica prijateljstva” koje će našim penzionerima omogućiti znatno povoljniju kupovinu i dodatne uštede.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pet bolesti kojih se treba čuvati nakon 50. godine

Ovo su najčešće bolesti starije dobi, a mi vam donosimo šta možete učiniti kako biste ih izbjegli ili bolje držali pod kontrolom nakon 50. godine.

Artritis

Artritis je vjerovatno jedna od najčešćih bolesti s kojima se susreću osobe starije od 65 godina. Naime, iako se najčešće razvija u dobi od 30 do 60 godina, učestalost sa starenjem raste pa tako, prema procjenama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, pogađa čak 49,7 osoba starijih od 65 godina. Radi se o bolesti koja može uzrokovati jaku bol te znatno smanjiti kvalitet života. Iako vas artritis može obeshrabriti u tome da budete aktivni i u starijoj dobi, to nastojte spriječiti tako da u dogovoru sa svojim ljekarom napravite personalizirani program aktivnosti koji će vam, s ostalim terapijama, pomoći da se osjećate bolje i da dulje budete pokretni.

Srčane bolesti

Poznato je da su srčane bolesti glavni uzrok smrti u populaciji starijoj od 65 godina. Kako stare, ljudi imaju sve više rizičnih faktora, poput visokog krvnog pritiska i povišenog holesterola, koji povećavaju rizik za razvoj srčanih bolesti te za srčani ili moždani udar.

Savjet ljekara: vježbajte, zdravo se hranite i dobro se naspavajte. Jesti zdravo pritom znači hraniti se tako da se održava optimalna tjelesna težina. Taj savjet je, osim za prevenciju srčanih bolesti, koristan i općenito za očuvanje dobrog zdravlja u starijim godinama.

Rak

To je drugi vodeći uzrok smrti među ljudima iznad 65 godina, no ako se preventivnim pregledima, kao što su mamogram, kolonoskopija ili pregled kože, otkriju na vrijeme, mnogi oblici raka su izlječivi. Rak se, nažalost, ne može uvijek prevenirati, no ako živite s tom bolešću, to ne znači da ne možete povećati kvalitet svog života, čak i ako prolazite kroz teške terapije. U tome će vam pomoći opći savjeti za zdrav život u trećoj dobi i savjeti liječnika koji vas prati.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije, koja postaje sve veći javnozdravstveni izazov povezan s globalnim starenjem stanovništva. Stručnjaci smatraju da slabljenje kognitivnih funkcija u svakom slučaju ima znatan utjecaj na zdravlje osoba starije dobi te donosi probleme kao što su pitanje sigurnosti, samostalnosti ili eventualnog smještaja u dom penzionera ili neku drugu instituciju u kojoj bi mogli dobiti odgovarajuću skrb.

Osteoporoza

Osteoporoza može dovesti do smanjene pokretljivosti, a ako dođe do pada i prijeloma kuka ili koljena, i do invalidnosti. Iako se nekoć smatralo da je to “ženska” bolest, procjene pokazuju da među oboljelima danas ima oko 30 posto muškaraca, ali i da se promjena gustoće kostiju javlja sve ranije.

Podijeli tekst sa drugima na:

U RS nema porodičnih doktora, traži se angažovanje penzionera

Građane Republike Srpske, u domovima zdravlja, liječi ukupno 321 ljekar porodične medicine. Samo u banjalučkom Domu zdravlja, koji je nadležan za najveći broj zdravstvenih osiguranika, usluge pruža 129 doktora. Njihova neto plata je od 1.811 do 2.266 KM.

Po podacima koje je Fena dobila od Instituta za javno zdravstvo RS, u domovima zdravlja tokom prošle godine od ukupnog broja specijalista porodične medicine, četiri su starosti do 34 godine, njih 78 je u starosnoj grupi 35-44, 129 u grupi 45-54 i 110 je starijih od 55 godina.

Iza ove statistike kriju se mnogi problemi zbog kojih je prijedorski Dom zdravlja zatražio od resornog ministra u Vladi RS zakonske izmjene po kojima bi, u određenim okolnostima, mogli biti angažovani doktori koji su u penziji. Takođe, zatražena je i izmjena podzakonskih akata u cilju rješavanja problema koji se zove nedostatak doktora porodične medicine. Zato, po ocjeni samih ljekara, prijeti veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine.

Primjera radi, banjalučki Dom zdravlja je uspio da zaposli jedva dva nova doktora i to na raspisana dva konkursa na kojima je traženo ukupno 12 ljekara. Zapravo, zaposlena su oba doktora koja su se prijavila na konkurse.

Upravo zbog nedostatka kadra, postoji mogućnost da će tokom praznika i korištenja godišnjih odmora, rad u pojedinim ambulantama biti redukovan. Banjalučki Dom zdravlja ima 34 ambulante porodične medicine u 33 mjesne zajednice u kojima se poslovi svakodnevno obavljaju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatna banjska rehabilitacija za hiljadu penzionera

Ove godine na banjsku rehabilitaciju besplatno će 1.000 penzionera Srpske.

Troškove njihovog oporavka snosiće Vlada, za šta je budžetom predviđeno 680.000 KM.

Penzioneri u banje odlaze i preko lokalnih udruženja , ali i u vlastitoj režiji i najbrojniji su gosti u banjama Srpske.
Više je razloga zbog kojih penzioneri biraju banjsku rehabilitaciju, ali su zdravstveni na prvom mjestu.
Ništa manje važni nisu druženje i socijalna interakcija .

U teslićku banju penzioneri dolaze najčešće zbog liječenja kardiovasularnih bolesti, fizijatrijsko-rematološke, ali i pulmološke rehabilitacije.

Aleksandar Radošević, iz ZTC Banja Vrućica Teslić, rekao je da imaju odličnu saradnju sa Udruženjem penzionera RS, te da svi penzioneri iz Srpske ostvaruju popust od 10 odsto na sve zdravstvene programe i mogućnost plaćanja na šest mjesečnih rata.

(Izvor: rtrs; foto ilustracija: yandex)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Evropi su samo u Bugarskoj i Albaniji penzije niže nego u Bosni i Hercegovini

Značajne su razlike u iznosu penzija širom Evrope. Manje od polovine Evropljana vjeruje da će imati dovoljno novca za život u penzionerskim danima, što je zabrinjavajući podatak.

Prema podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat) iz 2021. godine, najviša prosječna mjesečna penzija je u Islandu u odnosu na ostatak Evrope, a iznosi 2.762 eura.

Među deset država s najvišom prosječnom mjesečnom penzijom su Luksemburg (2.575 eura), Norveška (2.438 eura), Danska (2.417 eura), Švicarska (2.138 eura), Austrija (1.962 eura), Nizozemska (1.931 euro), Irska (1.906 eura), Švedska (1.838 eura) i Belgija (1.737 eura).

Bosna i Hercegovina je među evropskim državama s najnižom prosječnom mjesečnom penzijom (237 eura ili 474 KM), a samo su Bugarska s 226 eura i Albanija sa 131 eurom zemlje u kojima su prosječne mjesečne penzije niže nego u Bosni i Hercegovini.

Kada su u pitanju ostale države bivše Jugoslavije, najviša prosječna mjesečna penzija je u Sloveniji (692 eura), a zatim slijede Hrvatska (388 eura), Crna Gora (291 euro) i Srbija (276 eura). Izostali su Eurostatovi podaci za Sjevernu Makedoniju i Kosovo.

Prosječna mjesečna penzija na nivou Evropske unije iznosi 1.294 eura, prenosi Euronews.

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko stogodišnjaka živi u BiH?

Stotinu ili više godina u Bosni i Hercegovini ima 2.805 građana, a među populacijom koja je proživjela cijeli vijek, a i više od toga, dominiraju žene.

“Najviše ljudi sa 100 ili više godina živi na području opštine Sarajevo – 439. Najstarija osoba u Bosni i Hercegovini je ženskog pola, ima 119 godina i živi u opštini Lukavac, mjesto Šikulje”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Aleksandar Čavić, demograf, ističe da postoje dvije pravilnosti koje su empirijski utvrđene. Kako navodi, prva pravilnost je da se muškarci češće rađaju od žena, dok je druga pravilnost da žene žive duže od muškaraca.

“Očekivano trajanje života žena je duže od života muškaraca za nekoliko godina. U našoj populaciji to je između pet i šest godina, u zavisnosti od godine u kojoj se utvrđuje. Ovo je pravilnost po kojoj mi odgovaramo prosjeku svjetske populacije u običajnim mirnim okolnostima. U ratnim okolnostima život muškaraca dodatno se skraćuje”, ističe on za “Nezavisne novine” i podsjeća da muškarci češće obavljaju rizična zanimanja kao što su vojne, policijske ili vatrogasne službe, odnosno poslove koji dovode do većeg stepena trošenja organizma, što, takođe, dovodi do toga da muškarci žive kraće.

“I životne navike su kod muškaraca nešto što dovodi do kraćeg života”, ističe on.

Da 100 ili više godina ima više žena nego muškaraca ne čudi ni demografa Aleksandra Majića, koji ističe da se ovi podaci poklapaju sa svim relevantnim podacima u svijetu, Evropi i zemljama okruženja.

“Ako uzmemo samo prostor Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, vidjećemo da je očekivano trajanje života za žene duže za otprilike šest godina nego za muškarce. U svim starosnim kontingentima iznad 50 godina dominiraju žene zato što je vjerovatnoća smrtnosti muškaraca mnogo veća u odnosu na smrtnost žena”, kaže Majić za “Nezavisne novine”.

U prilog brojkama da u BiH ima više stogodišnjaka među ženama nego muškarcima, govore i podaci Republičkog zavoda za statistiku Srpske, prema kojima je utvrđeno da muškarci u Srpskoj žive kraće od žena.

“Prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u 2023. godini iznosila je 72 godine, a za žene 78 godina. U odnosu na 2022. godinu, prosječna starost prilikom umiranja za muškarce u blagom je padu, dok je prosječna starost prilikom umiranja za žene u blagom porastu”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku Srpske.

Sa najmilijima nedavno je 110. rođendan proslavila i najdugovječnija stanovnica sarajevske opštine Stari grad, Ajka Lokmić, a tim povodom ju je posjetio i načelnik ove opštine.

Zanimljivo je da je broj osoba koje imaju 100 ili više godina u Bosni i Hercegovini u porastu, barem ako je vjerovati podacima IDDEEA. Tako su “Nezavisne novine” početkom 2021. godine pisale da u BiH živi 1.149 osoba koje su dočekale novi životni vijek. Tada je sa 100 i više godina bilo 329 muškaraca i 820 žena.

Tadašnji podaci pokazali su da je najviše stogodišnjaka, njih 195, živjelo na teritoriji grada Sarajeva, gdje je živjela 131 osoba ženskog, te 64 muškog pola.

Da je porast broja stogodišnjaka prisutan, vidi se i kada se u razmatranje uzmu podaci iz proljeća 2019. godine, kada je bilo 850 takvih građana.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata penzija u FBiH u srijedu, 5. juna

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec maj biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u srijedu 5. juna 2024. godine.

Najniža penzija za maj iznosi 573,53 KM, garantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za maj 365.151, iznosi 722,56 KM.

Penziju za maj primiće 447.389 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 290 milijuna KM.

Podijeli tekst sa drugima na:

 Lakši način za otplatu kredita

Svaki kredit je dobar ukoliko se dobro upravlja sa njim, tj. sa novcem koji pozajmimo od banke.

Bez obzira da li je u pitanju keš kredit, kredit za refinansiranje ili stambeni kredit, nijedna od ovih bankarskih pozajmica vam neće praviti problem ukoliko ih uzimate namjenski, tj. ako imate jasan plan za šta vam taj novac treba. Upravo ovaj momenat je često ključan kada je riječ o možda i najvećoj zabludi kada je riječ o kreditima.

A ta najveća zabluda može da se sažme u jednu rečenicu koju često imamo prilike da čujemo:

– Svi uzimaju kredite, pa što da ne uzmem i ja…

Upravo u ovakvom pristupu može da leži korijen kasnijih problema u otplati kredita. Jer, kada je riječ o kreditima, ključna stvar kada ih podižemo u banci često ne mora da bude ni NKS ni ЕKS, niti dodatni i skriveni troškovi, već prije svega jasna ideja zbog čega kupujemo kredit od banke.

Da li je to kupovina stana (stambeni kredit), refinansiranje nekog postojećeg kredita ili drugog bankarskog proizvoda za koji otplaćujemo rate (kredit za refinansiranje) ili jasan cilj zbog koga uzimamo keš kredite – potpuno je svejedno, dok sa sigurnošću znamo tri stvari, a to su:

  • svrha kupovine kredita od banke
  • tačna cifra koja nam treba
  • imamo prihode koji nam obezbjeđuju otplatu kredit,

Kada su ispunjena ova tri uslova, onda je gotovo izvjesno da nećemo imati problema sa otplatom bilo kog kredita. Međutim, još jednom valja istaći da treba izbjegavati podizanje kredita ‘zato što ih svi drugi uzimaju’ ili ako nemate jasnu ideju koliko vam novca tačno treba i za šta vam je potreban taj novac, prenosi Srpskainfo.

Ukoliko ste ispunili makar ova dva ‘uslova’, onda ste dobar dio posla već odradili i lakše ćete otplatiti kredit koji kupujete od banke

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH svake godine dobije 2.536 novih penzionera

Bosna i Hercegovina svake godine bilježi prosječno povećanje broja penzionera za 2.536 osoba. Kako bi penzijski sistem jedne države ili entiteta optimalno funkcionisao, potrebno je da na jednog penzionera budu najmanje tri osiguranika.

Međutim, u BiH je omjer radnika i penzionera već odavno ispod tog standarda. Službeni podaci pokazuju da je taj omjer dosegnuo minimum, odnosno da na jednog penzionera dolazi manje od 1,2 radnika, a prema podacima zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, situacija bi mogla postati još lošija.

Trend je već godinama isti – broj penzionera konstantno raste, dok poslodavci ističu da radnike sve teže pronalaze.

Prema podacima Federalnog zavoda MIO, ukupno apsolutno povećanje broja penzionera u Federaciji BiH za razdoblje od 2014. do 2023. godine iznosi 22.822 penzionera ili relativno povećanje od 6,77 posto, što predstavlja prosječno godišnje povećanje broja umirovljenika za 2536 ili relativno prosječno godišnje povećanje broja penzionera za oko 0,75 posto.

Uz isplate u Federaciji BiH, vrše se i one u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko i inozemstvu. Za razdoblje od 2014. do 2023. godine, najveće povećanje zabilježeno je u Republici Srpskoj i inozemstvu, gdje je broj penzionera porastao čak 49 posto, uz prosječni godišnji rast od 5,44 posto.

 

 

Podijeli tekst sa drugima na: