U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzija za mjesec jun biće isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH u petak, 5.jula.
Najniža penzija za jun iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM, navodi se u saopštenju Federalnog zavoda MIO/PIO.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za jul 366.000, iznosi 722,69 KM.
Penzija za jul primiće 448.900 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 290 milijuna KM.
Savez udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona traži da se na esencijalnu listu uvrsti 24 lijeka koje najviše koriste penzioneri, a koji su skupi i mnogi ih teško mogu kupiti zbog malih penzija.
Mustafa Trakić, predsjednik Saveza, očekuje da će im nadležne institucije izaći ususret.
– Nedavo smo imali i sastanak sa premijerom ZDK Nezirom Pivićem. Saslušao nas je i mislim da će takav sastanak imati rezultate. Mi u kantonu imamo takozvane markice koje koštaju 20 KM i plate se godišnje, a koje koriste na način da kada ih platite, tada je laboratorija besplatna, ultrazvuk, a bez toga bi se moralo plaćati. Veći efekat je za nas ako se ovi lijekovi koje smo tražili stave na esencijalnu listu nego da se ukinu ove markice – govori Trakić.
Kaže kako su prošle godine uspjeli riješiti kontrolne preglede za penzionere iz rubnih područja Vareša i Breze.
Oni nisu bili uvezani sa administrativnom sredinom, kantonom. Svaki penzioner koji je trebao dolaziti na kontrolne preglede nakon liječenja u bolnici u Zenici, morao je debelo plaćati prevoz. E sada ne plaćaju. Postoji ugovor sa opštinama Vareš i Breza da snose troškove.
“Sklopljen je ugovor sa autoprijevoznikom i metoda koja se primjenjuje jeste da penzioner dođe sa uputnicom u udruženje, oni mu daju kartu za Zenicu. On tu kartu da vozaču. Kada se vrati, donese potvrdu da je bio na pregledu i sve se to kompletira. Ovaj vozač vrati tu kartu i onda se šalje u općinu i ona daje novac. Možda je malo komplikovano, ali problem je nakon tri godine riješen”, rekao je Trakić.
(Izvor: faktor.ba)
Podjela trajnih besplatnih kartica za javni prevoz vrši se svakodnevno, a ovog jutra kartice je dobilo preko 1.000 penzionera i lica starijih od 65 godina.
Kartice je ovim kategorijama naših sugrađana uručio gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima.
– I u danima vikenda vrijedno radimo kako bi svih 48.000 naših penzionera dobilo trajno besplatan javni prevoz za sve linije na teritoriji grada!
Njihove riječi zahvalnosti su naša inspiracija. Zato nastavljamo dalje sa istom posvećenošću i još većom snagom – poručio je gradonačelnik.
Podsjećamo, svi sugrađani koji pripadaju ovim kategorijama stanovništva zahtjev za dobijanje svoje doživotne besplatne karte za javni prevoz mogu da predaju u prostorijama bivšeg Vojnog odsjeka, Udruženja penzionera grada Banjaluka u Grčkoj ulici, ali i u prostorijama svih mjesnih zajednica.
(Izvor i foto: Grad Banja Luka)
Baštovanstvo je odličan hobi za sve generacije, ali starijim ljudima donosi posebne pogodnosti. Naime, revolucionarno istraživanje psihologa Univerziteta u Edinburgu pratilo je živote stotina Škota i njihov način života skoro čitav vijek.
Na kraju su zaključili da baštovanstvo u bašti može da zaštiti od demencije do 80. godine, bez obzira na bogatstvo i obrazovanje.
– Mentalno stimulativna priroda baštovanstva, još uvijek relativno neistražena, mogla bi da doprinese rezervi mozga čak i u starosti. Ovi rezultati identifikuju obećavajuću novu liniju istraživanja za razumijevanje faktora životnog stila koji mogu promovisati uspješno kognitivno starenje – rad je objavljen u Journal of Environmental Psichology.
Udruženje „Alchajmer Škotska“ opisao je nalaze kao ohrabrujuće.
Džilijan Konsil, izvršni direktor dobrotvorne organizacije za zdravlje mozga i inovacije, naglasila je da ljudi ne razumeju ove prednosti.
– Ljudi često ne shvataju širok spektar prednosti koje baštovanstvo može da donese. Kopanje, sadnja i čupanje korova povećava snagu ruku, što istraživanja pokazuju da može poboljšati zdravlje mozga. Uzgajanje sopstvene hrane može vam pomoći da jedete zdravije, što je takođe ključni faktor. A ostanak u vezi sa drugim ljudima je koristan za zdravlje mozga, tako da su zajednički prostori odlično mesto za druženje, smanjujući usamljenost i izolaciju – rekla je ona, misleći na zajednice koje omogućavaju starijim ljudima da se druže i vrte u isto vrijeme.
Istraživački tim je prikupio podatke kao ieo dugoročne studije o funkciji mozga pod nazivom ‘Lothian Birth Cohorts’. Djeca rođena u Edinburgu i okolini 1921. godine polagala su test inteligencije u dobi od jedanaest godina kako bi izmjerila njihovu sposobnost rasuđivanja i aritmetike. Na stotine njih je isti kviz rešavalo kasnije, kada su imali 79 godina.
Od 467 testiranih ljudi, skoro 30 odsto nikada nije radilo baštu, ali 44 odsto je to radilo stalno, čak i u starosti. Rezultati su pokazali jasnu podjelu.
U prosjeku, njih 280 koji su često ili ponekad radili u bašti imali su bolje kognitivne sposobnosti kao penzioneri nego kada su imali jedanaest godina. Ali 187 koji nikada ili su rijetko bavili baštovanstvom su imali niže rezultate na testu nego kada su bili djeca.
Federacija Bosne i Hercegovine suočava se s rastućim brojem penzionera u odnosu na radno aktivno stanovništvo, što predstavlja ozbiljan demografski izazov za zemlju.
Prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, trenutni omjer iznosi 1,22 radnika na jednog penzionera. Ovaj trend se može pripisati nekoliko faktora, uključujući opće starenje populacije, smanjenje broja radno aktivnih stanovnika te migracije mladih ljudi u potrazi za boljim uslovima života izvan zemlje.
Prema riječima portparola Federalnog zavoda, Tomislava Kvesića, raspravljalo se o mogućnosti pomjeranja dobne granice za odlazak u penziju, no za sada nema najava za takve promjene.
Novi Zakon o MIO/PIO iz 2018. godine donio je značajne promjene u sistemz penzioner, što je rezultiralo smanjenjem broja novih prijevremenih i invalidskih penzija te porastom starosnih penzija.
Uprkos tim promjenama, proces dobivanja rješenja o penziji može biti produžen u slučajevima kada dokumentacija nije uredna ili kada postoje međunarodne komponente u penzijskom stažu.
U svjetlu ovih izazova, Federalni zavod za MIO/PIO nastoji minimizirati probleme učinkovitošću i brzinom donošenja rješenja o penziji.
Sveukupno, demografski trendovi postavljaju zahtjeve za dugoročnim promjenama i prilagodbama u penzijskom sistemu Federacije Bosne i Hercegovine.
Nekoliko budućih penzionera pitali su se da li će kada zaključe radni odnos i predaju zahtjev za penzionisanje imati zdravstveno osiguranje.
“Kod nas se događa da neko dobije rješenje o penzionisanju u roku neka dva mjeseca, a ima ih koji čekaju i više od pola godine. Mi smo stariji ljudi i zanima nas da li u tom prijelaznom periodu imamo pravo na besplatno liječenje”, pitaju .penzioneri.
Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, kaže kako takve osobe imaju zdravstveno osiguranje.
“Imaju zdravstveno osiguranje tri mjeseca od podnošenja zahtjeva. U ta tri mjeseca bi trebali riješiti zahtjev, a nakon toga imaju zdrastveno osiguranje kao penzioneri”, govori Kvesić.
A šta je sa osobama koje ne dobiju rješenje za penzionisanje u ta tri mjeseca, da li im se produžava zdravstveno osiguranje ili ostaju bez njega?
” Ukoliko iz objektivnih razloga nije doneseno rješenje u roku tri mjeseca, zdravstveno se produžava za još tri mjeseca”, kazao je Kvesić.
(Izvor: faktor.ba)
Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.
U svjetlu globalnog trenda demografskog starenja, Hrvatska se ističe kao jedna od najteže pogođenih zemalja u Europi.
Starenje stanovništva ima duboke socioekonomske posljedice, od kojih je najizraženija neodrživost penzijskog sistema.
Sve veći broj penzionera uz sve manji udio radno aktivnog stanovništva postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti financiranja penzija i zdravstvenih troškova.
Evropljani sve duže žive, s medijalnom dobom koja je u posljednjih nekoliko decenija porasla na više od 40 godina, dok Hrvatska i BiH prednjači s projekcijom da će do 2060. svaka druga osoba imati 51, odnosno 50 godinu ili više.
Ovi demografski trendovi ne samo da utiču na ekonomiju već i na društvene obrasce, s potencijalno dugoročnim implikacijama na tehnološki napredak i inovacije.
Uprkos izazovima, svijet se polako prilagođava novim realnostima starenja stanovništva, iako s mnogim otporima u javnosti zbog potrebnih reformi. Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.
Svijet se mijenja, ali kako će države odgovoriti na demografske izazove ostaje pitanje otvoreno za buduće generacije.
Potpisivanjem ugovora o subvencionisanju prevoza za penzionere grada Zenica danas je označeno konstantno zalaganje Gradske uprave, predvođene gradonačelnikom Fuadom Kasumovićem, za podršku ovoj grupi društva.
Potpisivanje, koje se održalo u prostorijama Gradske uprave, okupilo je ključne aktere: gradonačelnika Fuada Kasumovića, predsjednika Udruženja penzionera Mirsada Buljubašića te predstavnika prevozne agencije “Prevoz Putnika”, Eldina Čivića.
Gradonačelnik Kasumović istakao je važnost ove inicijative za penzionere, naglašavajući: “Penzioneri su najugroženija kategorija u našem društvu i podrška koju im pružamo kroz subvencionisanje prevoza ima izuzetan značaj. Grad Zenica je za ovu svrhu izdvojio 75.000 KM, a Udruženje penzionera će samostalno organizirati raspodjelu među svojim članovima. Grad Zenica nastavlja kroz druge različite programe podržavati naše penzionere.”
(Izvor: zenicablog.com)
Najviši izdaci domaćinstava za potrošnju u EU u 2023. zabilježeni su u Danskoj, gdje su bili 143 odsto od prosjeka EU, a najniži u Bugarskoj i Rumuniji, objavio je danas “Evrostat”.Najveći troškovi domaćinstava su zatim bili u Irskoj 142 odsto i Luksemburgu 135 odsto.
Najniži troškovi domaćinstva zabilježeni su u Bugarskoj i Rumuniji, po 60 odsto u odnosu na prosjek EU i u Poljskoj 66 odsto.
Najveći jaz u cijenama je zabilježen kod alkohola i duvana.
U 2023. godini, nivo cijena alkohola i duvana bio je 3.2 puta veći u Irskoj, gdje je bio najkuplji, nego u Bugarskoj gdje je bio najjeftiniji.
Najniži nivoi cijena alkohola i duvana zabilježeni su u Bugarskoj (66 odsto prosjeka EU), Poljskoj 77 odsto i Rumuniji 85 odsto.
U međuvremenu, najviši nivoi su zabilježeni u Irskoj 211 odsto, Finskoj 170 odsto i Danskoj 133 odsto. Ova velika varijacija u cijeni je uglavnom posljedica razlika u oporezivanju ovih proizvoda, navodi “Evrostat”.
Restorani i hoteli zauzeli su drugo mjesto po razlici u nivou cijena, sa najnižim nivoima cijena registrovanim u Bugarskoj (52 odsto prosjeka EU), Rumuniji (65 odsto) i Mađarskoj (72 odsto), a najvišim u Danskoj (152 odsto), Finska (129 odsto) i Irska (128 odsto).
Odjeća je zauzela treće mjesto po varijaciji nivoa cijena, sa najjeftinijim cijenama odjeće u Španiji (81 odsto), Bugarskoj (82 odsto) i Mađarskoj (88 odsto), dok su najskuplje bile u Danskoj (131 odsto), Češkoj (126 odsto) i Estoniji (118 odsto).
Dispariteti su takođe zabilježeni za hranu i bezalkoholna pića, koja varira od 74 odsto prosjeka EU u Rumuniji do 119 odsto u Luksemburgu, opremu za lični transport koja varira od 90 odsto u Slovačkoj do 129 odsto u Danskoj i potrošačku elektroniku (sa 92 odsto u Italiji na 113 odsto u Francuskoj), prenosi “b92”.
Treći ciklus zamrzavanja cijena pojedinih potrepština u Federaciji Bosne i Hercegovine počinje danas i trajat će sljedeća tri mjeseca.
Riječ je o zajedničkom projektu Ministarstva trgovine FBiH, udruženjima poslodavaca i potrošača te sindikata. Projekat se nastavlja nakon, kako su konstatovali u resornom ministarstvu, uspješno provedene šestomjesečne akcije, kojom je omogućena ušteda na potrošačkoj korpi u iznosu od 50 KM ili 17,5 posto, te povećanja prodaje domaćih proizvoda.
U trećem ciklusu je obuhvaćeno 50 proizvoda, a za nastavak zamrzavanja cijena prijavilo se 21 trgovačko društvo s 1.100 prodajnih jedinica.
“Projekat ‘Zaključavamo cijene’ je zasnovan na dobrovoljno-dogovornoj osnovi i pokrenut je na inicijativu Ministarstva trgovine FBiH, uz doprinos Udruženja poslodavaca, Sindikata trgovine, Udruženja potrošača i domaćih proizvođača. Kao takav predstavlja jedan sasvim novi oblik partnerstva svih relevantnih aktera u oblasti trgovine”, izjavila je savjetnica ministra trgovine Merima Maslo.
Ministarstvo trgovine FBiH i svi učesnici u projektu su u cilju, kako su napomenuli, stabilizacije cijena i ublažavanja rasta inflacije kroz dijalog i partnerski odnos na jedan novi način promovirali društveno odgovorno poslovanje trgovaca.
U projektu su učestvovala 32 privredna subjekta s oko 1.500 prodajnih jedinica, koji su u skladu sa spiskom osigurali najmanje jedan proizvod po zamrznutoj cijeni na dogovoreni period.
