Javna kuhinja Brčko ima sve više korisnika, više od 220 dnevno

Broj korisnika  javne kuhinje u Brčko distriktu povećan je javnim pozivom na maksimalno 220 korisnika dnevno. To je za 40 više u odnosu na raniji period kada je bilo 180 korisnika. Od početka godine evidentirano je po 212 korisnika dnevno. Time se Distrikt približio novom maksimumu.

Nataša Stevanović, šef Pododjeljenja za socijalnu zaštitu Vlade Brčko distrikta istakla je da je provedena javna nabavka kojom je osigurana kontinuirana realizacija ove usluge.

Za realizaciju organizovane prehrane u budžetu su osigurana sredstva od 765.180 KM za ovu i narednu godinu. Planirano je 76.650 obroka godišnje.

Poređenja radi, kako je navela Stevanović, vrijednost ugovora za februar iznosila je 29.625 KM.

“Korisnik javne kuhinje ne ostvaruje pravo automatski. Prije svega mora proći proceduru utvrđivanja statusa osobe u stanju socijalne potrebe. To znači da nema srodnika koji bi mu mogao pružiti pomoć u kući ili pripremiti obrok, niti je sam sposoban da to učini”, pojasnila je Stevanović.

Možda vas interesuje i ovo:

Penzioneri najčešći korisnici javne kuhinje u Pofalićima

Prema njenim riječima, najčešći korisnici su osobe koje ostvaruju pravo na dodatak za njegu i pomoć drugog lica. Tu su teži i potpuni stepen zavisnosti – kao i korisnici stalne osnovne novčane pomoći.

Postupak izbora izvršioca usluge provodi se putem tendera i e-aukcije, u kojoj učestvuju ponuđači koji ispunjavaju propisane uslove.

Na mjesečnom nivou Pododjeljenje dostavlja spisak korisnika izvršiocu usluge, pri čemu se posebno evidentiraju pokretna lica koja dolaze po obrok i slabopokretna lica kojima se obrok dostavlja na kućnu adresu.

“Najčešće su to lica sa teškim zdravstvenim stanjem i potpunom zavisnošću od pomoći drugog lica, te se njima obroci dostavljaju na kućnu adresu”, naglasila je Stevanović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Meso već od 3,95 KM, brašno 1 KM, brojni proizvodi na sniženju

Predstojeći vikend donosi brojne popuste u marketima širom Bosne i Hercegovine. Na sniženju su meso, voće i povrće, mliječni proizvodi, slatki program, napici, kao i proizvodi za kućnu hemiju. U nastavku pogledajte izdvojene akcijske cijene iz marketa Market AS, Bingo, Konzum, Mercator, Tropic, Moj Market i Crvena jabuka.

Market AS

 

Ovaj vikend u Marketima AS juneća šnicla biće po cijeni od 24,95 KM. Trend tuna salata Mexikana (2 x 160 grama) biće po cijeni od 5,35 KM, a svinjska šnicla po cijeni od 9,95 KM po kilogramu. Kruška Abata biće 2,85 KM po kilogramu, dok će vrhnje za kuhanje posno od 200 ml biti po cijeni od 2,15 KM. Orsi napitak od soje biće po cijeni od 3,49 KM, dok će kisela pavlaka koštati 3,75 KM. Sok Voćne kapi od 2 litre biće po cijeni od 2,25 KM, dok je Trend tuna od 160 grama 2,85 KM.

Što se tiče kućne hemije, Persil disk univerzal (26 pranja) biće po cijeni od 9,95 KM, a toalet papir 16/1 troslojni koštaće 6,45 KM.

Bingo

Pileći batak biće po cijeni od 6,7 KM po kilogramu, dok će šeri paradajz od 250 grama biti 1,15 KM. Mahuna žuta od 400 grama biće 1,65 KM, dok će sok Fruktal od 1 litre biti 2,75 KM. Pšenično brašno tip 500 biće 1 KM po kilogramu, a mlijeko od 1 litre 1,6 KM. Margarin od 250 g koštaće 1,45 KM, dok će deset komada jaja biti 3,35 KM.

Marmelada mješavina od 700 grama biće 2,6 KM, čokoladno mlijeko od 500 ml 1,65 KM, a Poli salama od 500 grama 5,95 KM. Kečap od 500 grama biće 1,45 KM, sir Gouda (180 grama) 1,75 KM, dok će kiselo vrhnje za svježi sir koštati 5,95 KM. Kokošija supa od 45 grama biće 0,6 KM, a pečena crvena paprika od 700 grama 4,1 KM.

Od slatkog programa, Euroblok je 0,95 KM, napolitanke voćne Koestlin (180 grama) 1,4 KM, čokolada sa rižom (170 grama) 1 KM, Noblice 1,85 KM, a Munchmallow 2,55 KM. Grand kafa od 500 grama biće 12,95 KM, dok je instant kafa 3 u 1 (20 komada) 3,39 KM. Francuska krempita biće 5,95 KM, a sok Fanta Shokata i Tropical 2,35 KM.

Od kućne hemije, šampon Kopria od 1 litre biće 4,45 KM, papirni ubrusi troslojni (2 komada) 3,45 KM, toalet papir dvoslojni (24 komada) 5,45 KM, deterdžent za suđe 4,45 KM, omekšivač 4,95 KM, a baterije Varta 1,5 V (4 komada) 1,7 KM.

Konzum i Mercator

Odabrani proizvodi Perutnine Ptuj biće po 15 posto nižoj cijeni. Pileći batak sa karabatakom biće 3,95 KM po kilogramu. Mandarine će biti 2 KM po kilogramu, dok će deset komada jaja koštati 3,65 KM.

Toalet papir Violeta (12 komada, troslojni) biće 4,95 KM, deterdžent za veš 7,99 KM, sok Schweppes 1,7 KM, ubrusi dvoslojni (2 komada) 1,55 KM, a deterdžent za suđe 1,5 KM.

Tropic i Moj Market

U ovim marketima svinjski but bez kosti biće 6,99 KM po kilogramu, dok je šareni grah 2,79 KM po kilogramu. Pršut će biti 29,99 KM po kilogramu, a mljevena kafa od 500 grama 13,99 KM.

Crvena jabuka

Teleći vrat s kosti biće 18,95 KM po kilogramu, dok će roštiljska kobasica, ljuta i blaga (900 grama), biti 6,95 KM. Kafa mljevena Grand Gold biće 13,95 KM, a pasulj šareni 2,85 KM.

Za još više akcijskih cijena, dodatne popuste i kompletnu ponudu proizvoda, kupci mogu posjetiti najbliže prodajne objekte navedenih marketa ili njihove zvanične kanale, gdje su dostupne sve informacije o aktuelnim vikend akcijama.

Fotografije preuzete sa zvaničnih stanica marketa.

Priredila: S.Vukić

Podijeli tekst sa drugima na:

Istočno Novo Sarajevo poziva penzionere da se prijave za banje

Banjska rehabilitacija penzionera biće i ove godine. Opštinska uprava Istočno Novo Sarajevo pozvala je zainteresovane penzionere da do 12. marta podnesu prijave za subvencionisano korištenje banja u 2026. godini.

U javnom pozivu navedeno je da Opštinska uprava u ovoj godini organizuje upućivanje penzionera na banjsko-klimatsko liječenje – rehabilitaciju. Banje koje su na raspolaganju su u banja “Vrućica” u Tesliću, “Vilina vlas” u Višegradu, Banju Dvorovi u Bijeljini, u Slatinau – Institut “Dr Miroslav Zotović” u Banjaluci i u ostale banje u Republici Srpskoj.

Prijavu za odlazak u banje penzioneri podnose u Opštinskoj upravi. Obavezni su i da prilože original ili foto-kopiju čeka od penzije za prethodni mjesec. Takođe, potrebna je foto-kopija lične karte i rješenja o penzionisanju, potvrdu o drugim primanjima i žiro račun.

Možda vas interesuje i ovo:

U 2025. godini 4.309 penzionera u banjama širom Srpske

Penzioneri koji su preko Udruženja penznionera išli u banju u posljednje dvije godine ne mogu koristiti subvencije. Takođe, penzioneri sa penzijama većim od  od 890 KM, ne mogu ponovo koristiti subvencionisano liječenje. Osim u slučajevima kada nema dovoljno zainteresovanih u odnosu na planirani broj mjesta.

Zainteresovani penzioneri se za dodatna pitanja mogu obratiti u zgradi Opštinske uprave Istočno Novo Sarajevo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada FBiH odobrila usklađivanje penzija od 11,26 posto

Vlada FBiH danas (20. februar 2026.) je na telefonskoj sjednici, usvojila zaključak o usklađivanju penzija u iznosu od 11,26 posto. Na ovaj način odobrena je Odluka o usklađivanju penzija koju je donio Upravni odbor Fonda PIO FBiH. Radi se o povećanju u odnosu na visinu penzije isplaćene u decembru 2025. godine.

“Ovom odlukom izvršeno je prvo usklađivanje penzija u 2026. i to u dva dijela. Na način da je akontativno usklađivanje penzija izvršeno u januaru 2026. godine u visini od 11,2 posto. Dodatno usklađivanje penzija biće izvršeno u skladu sa Odlukom u visini od 0,06 posto”, navedeno je.

Obrazlažući odluku, Ministarstvo rada i socijalne politike navelo je službene podatke Federalnog zavoda za statistiku. Na dan 15. februara prosjčna bruto plata u FBiH za period o januara do novembra rasla je za 16,3 posto u odnosu na isti period 2024. godine. Za isti period indeks potrošačkih cijena rastao je po stopi od 3,7 posto.

“U skladu sa ovim objavljenim podacima, a prema formuli za redovno usklađivanje penzija, koja je zbir 60 posto stope rasta prosječne bruto plaće i 40 posto stopa rasta CPI, stopa konačnog usklađivanja penzija počev od 1. januara 2026. godine iznosi 11,26 posto” saopšteno je iz Vlade FBiH.

Možda vas interesuje i ovo:

Počela isplata uvećanih penzija, osigran 351 milion KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzija umjesto 11,6 povećana 11,2 posto: Šta kažu penzioneri?

Iako je vlast u Federaciji obećala penzionerima da će januarske penzije biti povećane za 11,6 posto, a julske za 5,6 posto, što je ukupno 17,2 posto u ovoj godini, to se nije dogodilo.

Odmah u startu penzije su povećane za 11,2 posto umjesto 11,6 posto. Zbog toga, primjera radi, najniže penzije umjesto da iznose 668 KM, one su sada 666 KM.

Odluku o povećanju penzija donio je UO Fonda PIO FBiH, a koju je potvrdila Vlada Federacije.

Objašnjeno je kako je “odluka o akontacijskom usklađivanju donesena iz razloga što u trenutku njenog donošenja još nisu bili poznati službeni parametri rasta prosječne bruto plaće i indeksa potrošačkih cijena, koje objavljuje Federalni zavod za statistiku”.

Redakciji Faktora obratilo se više čitalaca pitajući kada će se penzionerima isplatiti 0,4 posto od akontativnog povećanja penzija, da li će se na to čekati juli kada će uslijediti drugo povećanje penzija.

“Nećemo čekati juli. Statistički podaci će biti poznati u aprilu, odnosno, zvanični i odmah ćemo uputiti zahtjev za poravnjanjem. Nema čekanja. Obećano je nešto više od 17 posto povećanja u ovoj godini i to treba da se ispoštuje. Ako je dvije KM manje isplaćeno penzionerima, neka se isplate i insistirat ćemo na tome” rekao je za Faktor Haso Halilović, zamjenik predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Preispitati efekte izmjena Zakona o PIO

Izmjenama i dopunama Zakona o PIO koje su potvrđene 23. januara na Domu naroda Parlamenta FBiH uvedeni su novi parametri za izračun penzija. To su prosječna plata u FBiH i indeks potrošačkih cijena u omjeru 60:40.

Potpuno je izmijenjen i član 81. kojim se propisuje diferencirani izračun najniže penzije. Za buduće penzionere, korisnike sa do 20 godina penzijskog staža, penzija ne može biti niža od 60 posto prosječne penzije iz decembra prethodne godine, odnosno 434,38 KM.

Po starom zakonu pod istim uslovima osoba je imala najnižu penziju, a koja sada iznosi 666 KM.

“Postoji zaključak u kojem stoji da se nakon godinu dana preispitaju efekti primjene izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. On nije uvršten u izmjene zakona, nisu htjeli da ga unesu, ali morat će ga vlast ispoštovati. Ima dogovor i mi ćemo na tome insistirati, kao i na tematskoj sjednici oba doma Parlamenta FBiH. Na sjednicama će se izvršiti najkompletnija ekonomska analiza  izmjena i Zakona o PIO-u, da li je pozitivan ili negativan. Ako je negativan, da idemo u izmjene i dopune”, kazao je Halilović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Stari i nemoćni u Stocu dobijaju pomoć

Projekt kućne njege, zahvaljujući kojem stariji i nemoćni na području Stoca dobivaju njegu koja im je prijeko potrebna, počeo je početkom ove godine.

Dva tima u januaru su na području Stoca obišli 70 korisnika.

“Jako smo zadovoljni prvim mjesecom. Imamo vozilo, kao i opremu koja uključuje tlakomjere i aparat za mjerenje šećera. U svakom timu nalaze se njegovateljica i medicinska sestra. Medicinske sestre kroz svoje usluge rade mjerenje šećera i pritiska, dok njegovateljice pomažu u kućanskim poslovima. Kroz ovaj projekt imali smo i nova zapošljavanja, u vidu zdravstvenih radnika koji će brinuti o najranjivijoj grupi naše zajednice”, kazao je direktor Centra za socijalni rad Stolac Marko Rajič.

Timovi iznenađeni zdravstvenim stanjem korisnika

Riječ je o nastavku projekta “Mobilnost i solidarnost II faza”. Značaj projekta prepoznalo je i Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Hrvatske. Oni su izdvojili neophodna sredstva za njegovo pokretanje, saopšteno je iz Grada Stoca.

Iz medicinskog tima ističu da su korisnici zadovoljni, ali i da su timovi iznenađeni zdravstvenim stanjem korisnika. S obziromi da se radi o starima i nemoćnima, ljudima koji su sami.

“Iznenadilo nas je da imaju povećan krvni pritisak i šećer, a najveća blagodat ovog projekta je što imamo nekih desetak korisnika koji uopšte nisu znali da imaju šećer i visoki krvi pritisak, a upravo kroz ovaj program su to otkrili”, dodaju.

Tim u smjeni dnevno obiđe oko 15 ljudi

Više od 60 posto korisnika ima hipertenziju (visok krvni tlak), a oko 40 posto njih ima dijabetes, dok se 70 posto korisnika žali na bolove u kostima i zglobovima, stoji u mjesečnom izvještaju medicinskog tima.

Tim u smjeni dnevno obiđe oko 15 ljudi, a obično se rasporede po selima koja su raštrkana, tako da ne gube previše vremena.

Projekt starijim i nemoćnim osobama, koje nemaju ničiju podršku, pruža mnogo više od zdravstvenih i socijalnih usluga. On pruža osjećaj da nitko u zajednici nije zaboravljen i da ne smije biti prepušten sam sebi.

Možda vas interesuje i ovo:

Gerontodomaćice pomažu stare i nemoćne, obavile 1.439 posjeta

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Bivši radnici Fabrike duvana mole za penziju

Radnici nekadašnje Fabrike duvana Mostar još čekaju na uvezivanje staža kako bi mogli otići u zasluženu penziju. Tvrde da novac postoji, ali da on stoji na sudu i da čekaju dodjelu tih sredstava.

“Ovim putem se obraćamo Sudu i sudinici Danki Šimunović da je zamolimo da što prije uradi rješenje za dodjelu para od prodaje nekretnine. Jedan dio Fabrike, parking prodat je za 73.000 KM” kazao je  radnik Almir Zalihić, a prenosi Avaz.

On je objasnio da radnici očekuju taj dio sredstava. Kako je rekao nedostaju sredstva za uvezivanje staža za 2007., 2008. i 2009. godinu. Zbog toga oni ne mogu da ostvare svoja prava i odu u zasluženu penziju.

Fabrika duvana Mostar prodata je za pet miliona i 10.000 KM. Prema riječima radnika Zalihića, milion i 406.000 je dodijeljeno za PIO/MIO.

“Poreska je od 2011. do 2018. uvezala staž. Jedan dio godina će raditi PIO/MIO, tri godine su uvezane 2005., 2006. i 2010. Ostale su još ove sporne 2007., 2008. i 2009. Nedostaju sredstva, međutim, prodao se jedan dio zemljišta Fabrike duvana, to je na Sudu”, kazao je Zalihić.

Polovina od 140 radnika čeka penziju

Prema njegovim riječima taj dio je prodat 1. jula 2025. i novac „stoji“ na Sudu. Potrebno je samo da sudija donese rješenje da se pare prebace kako bi se uvezao staž za ove tri godine. Na pitanje koliko radnika čeka na odlazak u penziju, Zalihić je kazao da je 140 radnika na spisku, a da od toga oko polovina čeka.

U oktobru 2024. je prema utvrđenom, pravosnažnom, rješenju radnicima, pripalo 1,5 miliona KM po osnovu neisplaćenih plaća i drugih naknada. Porezna uprava FBiH naplatila je ukupno 2,8 miliona KM.

Međutim, polovina tog iznosa se odnosi na doprinose radnika za penzijsko i invalidsko osiguranje, odnosno, za uvezivanje njihovog staža. Očigledno da ove cifre nisu bile dovoljne kako bi se riješili svi problemi radnika nekadašnjeg mostarskog giganta.

Možda vas zanima i ovo:

Vlada FBiH obezbijedila dva miliona KM za uvezivanje radnog staža

Podijeli tekst sa drugima na:

Održana sjednica UO Udruženja penzionera Srpske

Sjednica UO Udruženja penzionera Srpske održana je u Banji Vrućici kod Teslića.

Na sjednici je razmatran i usvojen zapisnik sa treće redovne sjednice UO, objavio je Fond PIO.

Takođe, članovi Upravnog odbora upoznati su sa informacijama sa sastanka održanog sa Ministrom rada i boračko-invalidske zaštite. Na tom sastanku su razamtrana pitanja od značaja za unapređenje položaja penzionera.

Posebna pažnja posvećena je odgovorima Opštinskih i Gradskih udruženja penzionera na Odluku Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske od 22.09.2025. godine. Ta odluka se odnosi na usklađivanje Statuta.

Razmatrane su i pripreme za realizaciju programa banjsko-klimatske rehabilitacije i oporavka penzionera u 2026. godini.

Sjednici je prisustvovao direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Mladen Milić i predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, Ratko Trifunović.

Možda vas interesuje i ovo:

Ministarstvo rada: Tri kantona nisu provela konkurs za UO Zavoda PIO FBiH

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO FBiH uveo Call centar za bolje iskustvo sa korisnicima

Federalni zavod PIO uspješno je realizovao projekat implementacije Call Management centra. Cilj je unapređenje komunikacije te pružanja brže i kvalitetnije usluge osiguranicima i korisnicima Zavoda.

Novo rješenje omogućava efikasnije upravljanje dolaznim pozivima, bolju dostupnost informacija te značajno ubrzanje komunikacionih procesa.

“Na taj način obezbjeđuje se viši nivo korisničke podrške, uz usmjereniju i precizniju komunikaciju, što će rezultirati bržim dobijanjem informacija u vezi s ostvarivanjem prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja”, saopštili su iz Fonda PIO.

Call centrom obuhvaćeni su pozivi koje korisnici upućuju na broj centrale, u sjedištu Federalnog zavoda PIO u Mostaru 036 445 600, te broj 033 723 100 u Ložioničkoj ulici br. 2 u Sarajevu, dok operateri sistema imaju mogućnost preusmjeriti pozive prema svim službama Zavoda. Radi unapređenja same usluge, razgovori koje korisnici ostvare sa službenicima Zavoda snimaju se.

Uvođenje Call Management centra dio je kontinuiranih aktivnosti Federalnog zavoda PIO. Aktivnosti su usmjerene na modernizaciju poslovnih procesa i podizanje kvaliteta usluga uz primjenu savremenih ICT rješenja.

Podsjećamo da je ranije na web-stranici Zavoda implementirana i platforma za direktno postavljanje pitanja nadležnim službama. Time je korisnicima omogućeno da se brzo i jednostavno, bez potrebe dolaska u službene prostorije Federalnog zavoda PIO, informišu o statusu svojih predmeta. Mogli su se informisati i o drugim pitanjima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.

Implementacijom Call Management centra, zajedno s postojećom web-platformom za upite, Federalni zavod je značajno unaprijedio komunikacione procese. Usluge Zavoda učinio je lakše dostupnim, što će, kako kažu rezultirati većim zadovoljstvom krajnjih korisnika – osiguranika i penzionera.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Poslovi za penzionere: U Srpskoj radi 9.630 korisnika Fonda PIO

U Republici Srpskoj 9.630 lica koristi pravo na rad i nakon penzionisanja, rečeno je Srni u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Srpske.

Prema evidenciji Fonda do danas, među njima je 8.957 ili 93,01 odsto korisnika starosne penzije i 673 ili 6,99 odsto korisnike invalidske penzije.

U Fondu su naveli da je posljednjih nekoliko godina povećan broj korisnika prava na penziju koji su ponovo stekli status osiguranika. Podsjećaju da po Zakonu o PIO nema ograničenja da korisnik samostalne, starosne ili invalidske penzije, nakon ostvarivanja prava na penziju, ponovo stekne status osiguranika.

“Pri tome se ne vrši obustava isplate penzije”, napomenuli su u Fondu PIO.

Djelatnosti u kojima penzioneri najčešće ponovo rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrije, telekomunikacije, naučna djelatnost i rudarstvo.

Tu se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Penzioneri rade i u oblasti zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika.

Možda vas interesuje i ovo:

Sve više penzionera u BiH se ponovo zapošljava

“Najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama. Kao takvi potrebni su poslodavcima”, naveli su iz Fonda PIO Republike Srpske.

Riječ je o elektroinženjerima, mašinskim, građevinskim i hemijsko-tehnološkim inženjerima, inženjerima drvoprerade. Ali i ljekarima vještacima pri sudovima, stomatolozima, pravnicima.

Među penzionerima koji ponovo rade ima i lica sa srednjom stručnom spremom zaposlenih u različitim udruženjima. Tu su i nekvalifikovani radnici na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata.

Podijeli tekst sa drugima na: