Rad penzionera: Zakon jasan, ali samo na papiru (VIDEO)

Hrvatska ovih dana dodatno pojašnjava ko i pod kojim uslovima može raditi u penziji. U Bosni i Hercegovini – mnogi penzioneri ni danas ne znaju da li im je to dozvoljeno, a zakon je jasan. Doduše, samo na papiru.

Avdo sa suprugom radi i u svojim penzionerskim danima. Zašto se mora – jasno je svima oko njih.

U FBiH pitanje ko može raditi i zadržati svoju ranije stečenu penziju definisano je dopunom zakona prije dvije godine.

“Dopuna samog zakona je prošla ispod radara. Mislim da svi trebaju da znaju i da imaju informaciju: Penzioneri koji ostvare pravo na penziju na osnovu svoje starosne dobi ili na osnovu radnog staža imaju pravo da i dalje rade i zadrže sva prava iz penzijsko-invalidskog sistema, ali i da ostvare prava u radnom odnosu”, objasnio je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.

Isto pravo imaju i penzioneri u Republici Srpskoj, dok su u Federaciji izuzetak oni koji primaju invalidsku ili porodičnu penziju. U praksi – mnoštvo je izuzetaka od prava. Poslodavci često ne prijavljuju njihov radni angažman, a penzioneri se boje da bi prijava mogla ugroziti njihovu penziju.

Rezultat je nevidljiva, siva ekonomija koja se godinama povećava, piše N1.

Stoga, ni državna agencija za rad i zapošljavanje nema podatke o broju penzionera u državi koji se odluče vratiti u radni odnos i zadržati svoju penziju. Kako kažu – entitetski zavodi im ne dostavljaju takve podatke.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri u FBiH sada imaju pravo zasnovati radni odnos

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta gradovi nude penzionerima u BiH? (VIDEO)

Mala primanja i visoki troškovi – sa time se svakodnevno nosi većina penzionera u Bosni i Hercegovini.

Pojedini gradovi u regionu penzionerima nude posebne kartice sa pogodnostima. Kakva je svakodnevnica penzionera i šta im nude gradovi u BiH?

Vrijeme u Centru za zdravo starenje u Sarajevu se ne mjeri satima, nego potezima. Dijele se savjeti i prepričavaju uspomene. Centar nije samo mjesto okupljanja, nego bijeg od teške svakodnevnice.

Možda vas zanima i ovo:

Druženje penzionera uz šah i pikado

“Imam obaveza, imam osjećaj kao da radim, ali ono skraćeno radno vrijeme”, kaže jedna penzionerka, a prenosi Euronews.ba

“Ovo je druga kuća. Pošto živim sam, sve svoje slobodno vrijeme provodim ovdje”; rekao je drugi penzioner.

Boravak u Centru za zdravo starenje je besplatan, ali svakodnevica penzionera u BiH – nije. Većina živi od minimalnih primanja. Kad se plate računi, lijekovi i hrana, novca za društvene sadržaje često ne bude.

Podijeli tekst sa drugima na:

U desetoj deceniji života postao slikar

Jovo Obradović (92), bivši učitelj, pedagog, domac, vaspitač, akcijaš i opštinski odbornik, u desetoj deceniji života postao je i slikar.

Rođen je 16. februara 1934. godine u selu Prusci kod Novog Grada, ali je najveći deo životnog veka proveo u Gradišci, gde i sada živi.

Živo se sjeća vremena kada su se Kozarčani i Lijevčani odupirali savremenoj civilizaciji i novotarijama novog doba, u godinama poslije Drugog svjetskog rata.

Borili su se svakako, ponegde žešće nego protiv okupatora u ratu,” priča Jovo, koji je odrastao u domovima ratne siročadi, pa završio Učiteljsku školu u Banjaluci i učestvovao u obnovi i izgradnji nove države. On je taj otpor osećao svuda, ali pobjeđivao. Zato ga u Gradišci i okolini, posebno mjestima gde je vaspitavao mnoge generacije učenika, uvažavaju i vole.

Na prvo radno mjesto raspoređen je u Dolinu, gradiško selo pored Save, koja je u jesen i proleće plavila pa su đaci, zajedno s učiteljem, do škole putovali čamcima. Kada se voda povuče, a velika reka vrati u korito, učitelj Jovo je zajedno s učenicima čistio i šljunkom nasipao puteve, gradio mostove.

“Ništa nismo imali. To je bila velika sirotinja. Katoličko selo, s mnogo vjernika”, priča on.

Jovo je agitovao u školi, na roditeljskim sastancima, da Dolinci izgrade put dug desetak kilometara od svoga sela do Kozinaca, u predgrađu Gradiške.

“Izgradili smo i most. Osmislio ga je mještanin Nenad Plotan. Odredio je dužinu i debljinu nosivih greda, postavio stubove i kolovozne daske. Zato smo most nazvali Nenadovim. I sada se tako zove,” pamti Obradović teškoće, ali i odlučnost za stvaranje boljih uslova za život u gradiškim selima.

“I uvek je bilo teško zbog siromaštva, ali i nerazumevanja stanovništva koje se protivilo svakoj društvenoj promeni”, priča Obradović.

Poslije Doline, 1962. godine premješten je u školu, u susjednim Lamincima, gdje je predvodio brojne radne akcije u ovom lijevčanskom selu.

Poslije nastave lovili zečeve

“U lov smo išli od sredine decembra do sredine januara. Tada je zvanična sezona lova na zečeve. Postavljali smo mreže u poljima. Zečeva je bilo mnogo. U jednoj mreži uhvatimo stotinu, a 300 nam pobjegne. Sjećam se jedne sezone, ulovili smo 5.000 zečeva. Ženke smo prodavali po 14, a muške po 12 dolara.”

Od tako zarađenog novca, laminački učenici i nastavnici izgradili su stambenu zgradu za nastavnike i organizovali maturske ekskurzije.
Jovino sećanje na to vreme je sasvim sveže:

“Sakupljali smo i kesten, šipak, ljekovito bilje, brali kukuruz. Zaradili smo novac i za priključak struje i električne instalacije u školi.”

Poslije dugogodišnjeg rada u seoskim školama, Jovo je imenovan za šefa opštinskog Sekretarijata za socijalnu i dječiju zaštitu, gdje je zagovarao izgradnju vrtića, a niko ga u tome nije podržao. Bilo je to 1968. godine.

“Naglo se povećavao broj zaposlenih, u grad su iz sela dolazili mladi. Njima, kada odu na posao, neće imati ko čuvati djecu”, kaže Obradović, a prenosi Politika.

Ipak, vrtić u centru grada izgrađen je 1970.

Podijeli tekst sa drugima na:

Konačno povećanje penzija zavisi od Doma naroda FBiH

Nakon dvodnevnog zasjedanja, Predstavnički doma Parlamenta FBiH usvojio je izmjene Zakona o PIO. Njime je planirano značajno povećanje penzija u 2026. godini.

Da bi izmjene stupile na snagu, potrebno je da ih izglasaju i delegati u Domu naroda PFBiH.

“Za tri dana znaćemo hoće li penzije u 2026. godini rasti za ukupno 17,2 posto ili tek 5–6 posto. Odluka je sada isključivo na Domu naroda Parlamenta FBiH. Ako Dom naroda potvrdi današnju odluku Predstavni;kog doma i usvoji izmjene Zakona o PIO, već u februaru slijedi prvo povećanje penzija za 11,6 posto. To se odnosi na januarske penzije, a potom i drugo povećanje u julu od dodatnih 5,6 posto”, objavio je Delić.

On je naveo da je riječ o povećanju od 17,2 posto u 2026. godini za više od 465.000 penzionera u Federaciji. Ukoliko Dom naroda ne potvrdi zakon i vrati ga u proceduru, takav ishod direktno onemogućava februarsko povećanje penzija.

“U tom slučaju, penzioneri bi u maju dobili redovno usklađivanje u iznosu od svega 5 do 6 posto. Drugim riječima, pred Domom naroda je sada konkretna odluka. To je potvrditi zakon i omogućiti značajno povećanje penzija već početkom februara ili vratiti zakon i zadržati postojeći model”, naveo je Delić.

Sjednica Doma naroda PFBiH zakazana je za 23. januar.

Podijeli tekst sa drugima na:

Usvojene izmjene Zakona o PIO: Da li je problem riješen?

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojima se uvodi nova formula usklađivanja penzija te mijenja način obračuna najniže penzije, koja se sada veže za dužinu radnog staža.

Iz Vlade FBiH poručuju da je cilj ovih izmjena zaštita postojećih penzionera, očuvanje realne vrijednosti penzija i dugoročna stabilnost penzionog sistema.

Međutim, dio stručne javnosti upozorava da bi novi zakonski okvir mogao imati negativne posljedice po one koji tek trebaju ostvariti pravo na penziju.

Ekonomsita Admir Čavalić, smatra da zakon ne rješava suštinske probleme penzionog sistema i da može dodatno produbiti nejednakosti među budućim penzionerima.

Čavalić ističe da nova formula usklađivanja penzija – prema kojoj se 60 posto odnosi na rast troškova života, a 40 posto na rast prosječne plate – sama po sebi nije problematična.

Formula povoljna za postojeće penzionere

Naprotiv, ona je, prema njegovim riječima, povoljnija za postojeće penzionere, s obzirom na to da je rast prosječne plate stabilan, a upravo je to bio i jedan od glavnih zahtjeva penzionera. Pozitivnim smatra i činjenicu da su predviđena dva usklađivanja godišnje, uz mogućnost i češćeg prilagođavanja.

Problem, međutim, vidi u dubljoj strukturi sistema. Prema njegovim riječima, penzioni fond se faktički “utapa” u federalni budžet, koji sada garantuje za isplatu penzija. Time se, kako navodi, gubi karakter vanbudžetskog fonda s akumulacijom sredstava, što predstavlja dugoročni strukturni problem PIO sistema.

Posebno spornim Čavalić smatra uvođenje instituta diferencirane minimalne penzije za buduće penzionere, u rasponu od 60 do 90 posto minimalne penzije, u zavisnosti od godina staža. Iako naglašava da je minimalna penzija od oko 400 do 500 KM već sada niska, ključni problem vidi u ljudima koji su pred penzionisanjem – u dobi od 60 do 64 godine – a kojima se ovim izmjenama, praktično preko noći, mijenjaju očekivani prihodi i životni planovi.

“Te ljude više ne možete motivisati za rad, a u jednom danu im mijenjate sudbinu”, upozorava.

Federacija prešla “magični prag” zaduženja

Govoreći o budžetu Federacije BiH za ovu godinu, koji iznosi 8,9 milijardi KM, Čavalić ističe da vlast tvrdi kako je riječ o stabilizirajućem budžetu, dok opozicija upozorava na opasnost prezaduženosti. Prema njegovim riječima, budžet formalno jeste stabilan, ali se u sve većoj mjeri oslanja na novo zaduživanje. Čak 25 posto budžeta, kaže, vezano je za novi dug, a Federacija ove godine prvi put prelazi “magični prag” planiranog zaduženja od 2,3 milijarde KM.

Vlasti, dodaje, argumentuju da se zadužuju kako bi vraćale stare kredite, s obzirom na to da godišnje imaju oko milijardu KM obaveza. Ipak, očekivanja su da će se i u narednim godinama zaduživati po dvije milijarde KM, uz informacije o oko 800 miliona eura novog duga na Londonskoj berzi. Za građane to, upozorava, znači lošije uslove života i promijenjenu strukturu budžeta, koji se sve manje oslanja na realne prihode, a sve više na dug.

Vlada očekuje povećanje prihoda

Kao mogući izlaz iz takve situacije, Vlada se, prema Čavalićevim riječima, “kladi” na novi Zakon o fiskalizaciji, od kojeg očekuje povećanje budžetskih prihoda za oko milijardu KM godišnje. Međutim, on upozorava da fiskalizacija neće unaprijediti produktivnost privrede, već predstavlja novi namet. Borba protiv sive ekonomije, kaže, jača budžetske prihode, ali ne i poreznu bazu niti realnu ekonomsku aktivnost.

Iako priznaje da je zakon tehnički napredan i da su prihvaćeni brojni amandmani, Čavalić izražava zabrinutost zbog mogućih interesnih grupacija koje bi mogle profitirati od procesa fiskalizacije. Posebno problematičnim smatra to što se iz budžeta izdvaja oko 40 miliona KM za nabavku softverskog sistema, uz bojazan da bi se mogla stvoriti “uska grla” u kojima bi samo dvije ili tri kompanije imale ključnu ulogu.

Na kraju, Čavalić upozorava da sve ove mjere imaju dugoročne posljedice, posebno za mlade ljude. Prema njegovim riječima, ni penzioni ni zdravstveni sistem ne funkcionišu na principu stvarne akumulacije, već se samo održavaju kroz opće prihode.

“Koliko god da kalkulišemo, mladi ljudi već sada vide da od budućih penzija neće biti zadovoljni”, zaključuje, a prenosi N1

Podijeli tekst sa drugima na:

Minimalna boračka penzija u FBiH biće oko 700 KM

Usvajanjem izmjena Zakona o PIO u FBiH demobilisani borci narednom periodu mogu očekivati veće penzije, potvrđeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Iz Ministarstva ističu da predložene izmjene ne umanjuju prava boračke populacije niti ih izuzimaju iz sistema najniže i zagarantovane penzije. Naprotiv, dodato jačaju njihovu zaštitu. Ovakvo pojašnjenje uslijedilo je nakon amandmana dvojice poslanika, za koje u Ministarstvu smatraju da bi imali negativne posljedice po borce.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da cilj izmjena nije isključivanje boraca iz sistema. Izmjene će osigurati stabilne i sigurne penzije koja će se nastaviti povećavati. Kako je naveo, prihvatanje spornih amandmana dovelo bi do njihovog faktičkog izbacivanja iz sistema.

Minimalna boračka penzija oko 700 KM u 2026.

Istovremeno s utvrđivanjem izmjena Zakona o PIO, Vlada FBiH je, usvojila i izmjene tri propisa o povoljnijem penzionisanju boraca.
Ovim izmjenama zadržava se dosadašnji najniži iznos penzije za boračku populaciju, koji će se, i dalje usklađivati i povećavati. Procjene su da bi minimalna boračka penzija u 2026. godini trebala iznositi oko 700 KM.

Povoljniji obračun staža i pravo na rad uz penziju

Dodatno, prilikom izmjena člana 81. Zakona o PIO koristi se pojam „penzijski staž“, koji uključuje i poseban staž po osnovu učešća u odbrani, i to u dvostrukom trajanju. To znači da se demobilisanim borcima taj staž računa povoljnije prilikom određivanja visine najniže penzije.

Primjera radi, demobilisani borac sa 25 godina penzijskog staža i četiri godine učešća u odbrani imat će penziju obračunatu na osnovu ukupno 33 godine staža.

Iz Ministarstva podsjećaju i da najveći broj demobilisanih boraca pravo na penziju ostvaruje prema Zakonu o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, koji omogućava odlazak u penziju bez umanjenja već sa 57 godina života.

Izmjenama je dodatno omogućeno da nakon ostvarivanja prava na penziju mogu zasnovati radni odnos bez obustave isplate, odnosno istovremeno primati penziju i platu.

Na kraju ističu da su izmjene člana 81. Zakona o PIO/MIO donesene u skladu sa zaključcima Parlamenta Federacije BiH, nakon rasprave o stanju penzijskog sistema, s ciljem sprječavanja zloupotreba i uspostavljanja pravednijeg odnosa između rada, staža i visine penzije.

Više o članu 81.

Član 81. Zakona o PIO mijenja pravila za buduće penzionere

Podijeli tekst sa drugima na:

Djed Drago Popović iz Verića napunio 100 godina

Djed Drago Popović iz Verića, napunio je juče, 15. januara, 100 godina, a uprkos teškom životu i mnogim tugama, uspio je ostati jak.

Povodom njegovog rođendana, emotivnu objavu na Facebook napisala je Tijana Bogdanović Lazić, a mi njen tekst prenosimo u cijelosti.

“Naš đed Drago Popović rođen 15. januara 1926. iz Verića danas puni 100 godina. Jedan cijeli vijek utkan u bore na licu, u korake koji su prešli mnogo puteva i u srce koje je podnijelo ono što malo ko može. Život ga nije mazio. Sahranio je dva sina i unuka, rat mu je uzeo ono najdragocjenije, ali mu nije slomio dušu. Bol je nosio tiho, dostojanstveno…

Svake nedjelje u crkvi

Svake nedjelje, bez izgovora, sa svojim šeširom ponosno nošenim i štapom koji mu nije znak slabosti nego oslonac mudrosti, ide u crkvu. Tamo služi Bogu i prodaje svijeće.

Njegove ruke su blage, pogled topao, a noge i danas idu brže nego što godine nalažu. Na našoj svadbi je govorio kada se lomila prijateljska pogača o srpskim običajima, o tradiciji, o poštovanju, o strpljenju.

Govorio je kako se brak čuva ne vikom, ne inatom, nego razumijevanjem, ćutanjem kad treba i vjerom. Njegov recept za život je jednostavan: živjeti okrenut Bogu, biti u miru sa sobom i drugima, nekad se praviti da ne čuješ sve i nikad ne izgovarati zlo! On je naš heroj.

Čovjek kakav se više ne rađa. Stub sela, tiha snaga, primjer kako se živi čestito i umire spokojno.

Na Božić, poslije doručka, spakovala sam mu kolače i odnijela ih. Pitala sam: ‘Mogu li, đede, da te uslikam? Da imamo najljepšu uspomenu na tebe, da te sačuvamo zauvijek u okviru na zidu i u okviru naših srca.’

Možda vas zanima i ovo:

BiH ima 54 penzionera koji su proslavili svoj stoti rođendan

Sa blagim osmijehom, onako odvažan i ponosan, počeo je da se sprema. Svojim drhtavim rukama pažljivo je sklanjao stvari oko sebe, sjeo ispod slike svoga pokojnog unuka Gorana i pozirao. U tom trenutku stalo je sto godina ljubavi, tuge i ponosa.

Sa radošću nam je pričao kako je ove godine njegov praunuk Novica bio kum Badnjaka, kako mu porodica sprema proslavu 100. rođendana u restoranu i kako je novi sveštenik moje gore list. A onda, velikog srca, svojim starim rukama dijeli bombone i sokove, radujući se nama više nego sebi.

Svaki dan jede u isto vrijeme

Napunio je naše živote svojom energijom. Svaki dan jede u isto vrijeme, nikada ne preskače tri obroka, uvijek je čist, opran, obrijan i uredan. Takav je cijelog života – red, mir i poštovanje. Poseban čovjek, živi dokaz da se dug život zaslužuje dobrotom, vjerom i čistim srcem. Na mene ostavlja posebne utiske uvijek me prigrli i da mi do znanja da sada pripadam tu.

Da sam primljena, voljena i prihvaćena u njihovim Peulićima.

I danas, dok ove riječi pišem, naš đed treba da izađe iz bolnice. Njegova snaga je veća od svake brige. Sa vjerom u Boga i ljubavlju svih nas koji ga čekamo, znamo da će biti dobro. Želimo mu brz i lak oporavak i da nam se što prije vrati tamo gdje mu je mjesto, među svoje, u zagrljajima, osmijesima i toplini doma. Sretan ti 100. rođendan, đede. Živ i zdrav nam bio. Naš ponos. Naša istorija”, napisala je ona.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Broda sa 100 KM pomogli najugroženije kolege

Udruženje penzionera opštine Brod donijelo je odluku o isplati jednokratne novčane pomoći u iznosu od 100 KM za stotinjak svojih članova. Pomoć je isplaćena penzionerima koji primaju najnižu penziju u Republici Srpskoj, u iznosu od 328,19 KM.

Đorđe Ružojčić, predsjednik udruženja naglasio je da su sredstva za isplatu pomoći obezbjeđena iz redovne mjesečne članarine. Ta članarina iznosi 4 KM mjesečno.

“Svjesni smo da je 328 maraka iznos s kojim je teško podmiriti i najosnovnije životne potrebe. Upravo zato smo odlučili da sredstva, koja izdvajamo od članarine, usmjerimo onima kojima je pomoć najpotrebnija” istakao je Ružojčić.

Iz udruženja su poručili da će se i u narednom periodu truditi da kroz racionalno trošenje zajedničkih sredstava nastave sa sličnim aktivnostima, dajući prioritet najstarijim i najugroženijim sugrađanima.

Možda vas zanima i ovo:

Penzionerima ZDK uz novembarsku penziju pomoć od 100 KM

Opština Centar povećala novčanu pomoć za penzionere

Podijeli tekst sa drugima na:

Halilović: Nepravda prema penzionerima traje od 1998. godine

Haso Halilović, zamjenik predsjednika Udruženja penzionera FBiH rekao je da nepravda prema penzionerima traje još od 1998. godine.

On kaže da će predložene izmjene i dopune Zakona o PIO osigurati minimum koji će donijeti poboljšanje materijalnog položaja penzionera te da trenutno ne postoji alternativa ovom zakonskom rješenju.

„Više od godinu dana radimo, izuzetno teško smo radili od pregovora, razgovora, proračuna i svega i došli smo do jednog kvalitetnog teksta izmjena i dopuna zakona koji će omogućiti sadašnjim 665.132 penzionera bolji materijalni položaj odnosno veće penzije“, rekao je Halilović.

On je rekao da je tekst izmjena podržan, iako, nije u u ptopunosti dovoljan.

“Prihvatili smo ovaj tekst izmjena i dopuna, podržali ga. On je minimalan, on nije dovoljan, moramo reći da to nije dovoljno u odnosu na standard života, u odnosu na ovo sve oko na što se dešava“, rekao je Halilović, a prenosi FTV.

Halilović se osvrnuo i na članove zakona koji se odnose na procenat povećanja i obračun penzija, pojašnjavajući značaj člana 81.<<<Opširnije

“On reguliše drugu stvar, reguliše vrijednost boda jer bodni sistem je kod obračuna penzija. Znači od 1. januara 2026. kada se usvoje ovo izmjene i dopune, onda će vrijednost boda skočiti onoliko koliko je skočila plata”, rekao je Halilović.

Nema umanjenja za trenutne penzionere

Naglasio je da se novi sistem obračuna odnosi na buduće penzionere, bez umanjenja koje trenutno postoji.

“Vrijednost obračunskog boda za nove penzionere je vezan isključivo za rast plata i ne umanjuje se nijedan procenat kao što se umanjuje kod ovih sadašnjih penzionera”, rekao je Halilović.

Upozorio je da se ne smije dovoditi u pitanje usvajanje izmjena, jer penzioneri već računaju na njih.

“Smatramo da ne treba dovoditi u pitanje jer ovo sadašnji penzioneri uzimaju kao gotovu stvar i ja ću zamoliti i pozvati sve delegate oba doma da se najozbiljnije socijalno osvijeste i da ove izmjene i dopune jednoglasno usvoje”, rekao je Halilović.

Halilović smatra da trenutno ne postoji druga opcija.

“Mislim da alternative ovome trenutno nema, jer sredstva budžeta su planirana na osnovu ovih izmjena i dopuna”, kazao je Halilović.

Govoreći o nepravdama među penzionerima, istakao je da će one biti djelimično ispravljene, ali da problem traje decenijama.

“Nepravda prema penzionerima se radi od 1998. godine. Od 1998. godine kad je prvi put prepolovljena skoro penzija. Imamo oko 80.000 penzionera koji imaju penzije ispod minimalne penzije“, rekao je Halilović.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povećanja participacija u Srpskoj, dio penzionera oslobođen

Visina participacije u Republici Srpskoj povećana je nakon 15 godina. To povećanje neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

Iz Fonda su istakli da od zdravstvenih ustanova očekuju da na ove konkretne finansijske mjere podrške odgovore još boljim kvalitetom i dostupnošću zdravstvene zaštite.

Podsjetili su da participacije u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjane od 2011. godine, iako su od tada troškovi zdravstvenih usluga značajno porasli.

“U takvim okolnostima, Aktiv direktora zdravstvenih ustanova koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu inicirao je izmjene Pravilnika o participaciji. To je UO Fonda, uz saglasnost resornog ministarstva, prihvatio vodeći računa o održivosti zdravstvenog sistema”, pojasnili su iz Fonda.

Naglašeno je da izmjene u visini participacije, koje za pojedine zdravstvene usluge podrazumijevaju povećanje ličnog učešća, neće osjetiti najugroženije kategorije osiguranika.

Ko je sve oslobođen plaćanja participacije

Dodali su i da je više od 50 odsto osiguranih lica po nekom osnovu oslobođeno plaćanja participacije.

“Participacije za sve usluge iz obaveznog zdravstvenog osiguranja oslobođena su djeca do 18 godina. Zatim lica starija od 65 godina, trudnice i porodilje, slijepa lica, lica oboljela od rijetkih bolesti. Participiacije su oslobođeni i  dobrovoljni davaoci krvi, lica sa određenim mentalnim oboljenjima, penzioneri sa najnižom penzijom. U toj kategoriji su i ratni vojni invalidi i druge osjetljive kategorije”, precizirali su iz Fonda.

Participacije su oslobođeni i osiguranici koji se liječe od malignih bolesti, dijabetesa, hemofilije, epilepsije, progresivnih mišićnih oboljenja, cerebralne paralize, multiple skleroze, reumatske groznice, plegija i drugih teških oboljenja.

Detaljnije je preciziran tačan broj dana za koliko se plaća participacija za vrijeme bolničkog ležanja, kao i maksimalni iznos participacije u iznosu od 370 KM – bez obzira na stvarne troškove zdravstvene usluge.

Možda vas zanima i ovo:

Pripremite se na vrijeme, ne putujte van BiH bez “ino – obrazca”

Participacija za bolničko liječenje plaća se najviše za 14 dana i iznosi 25 KM po danu, odnosno 30 KM za 12 dana u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske.

“Osiguranik hospitalizovan 25 dana u UKC RS, participaciju će platiti samo za 12 dana”, pojasnili su iz Fonda.

“Dosadašnji način plaćanja participacije za pojedine zdravstvene usluge dovodio je do određenih nelogičnosti. U praksi se dešavalo da osiguranik za pojedine ambulantne ili specijalističke usluge plati veći iznos participacije, nego za liječenje u bolnici”, navedeno je u saopštenju.

U slučaju zloupotrebe naplata participiacije u hitnoj pomoći

Uvedena je i novina u službama hitne pomoći na način da je omogućeno da se naplati participacija u onim slučajevima kada se ne radi o hitnim stanjima, zbog čestih zloupotreba.

Iz FZO su naglasili da već godinama preuzimaju značajan dio tereta finansiranja zdravstvene zaštite. Iako Republika Srpska ima jednu od najnižih stopa doprinosa za zdravstvo.

U odnosu na 2020. godinu, izdvajanja za domove zdravlja povećana su za 120 miliona KM, dok su izdvajanja za bolnice povećana za više od 250 miliona KM.

“Svjesni da osiguranici nisu dovoljno informisani o tome koliko koštaju zdravstvene usluge. Fond planira da kroz mobilnu aplikaciju u okviru IZIS-a omogući svakom osiguraniku uvid u njegove ukupne troškove zdravstvene zaštite. Koliko je on kroz participaciju izdvojio, a koliko Fond zdravstvenog osiguranja i slično”, navedeno je u saopštenju.

U ovoj godini planirano je donošenje pravilnika o praćenju zadovoljstva korisnika uslugama zdravstvene zaštite. U njegovu izradu uključen je i Fond. Posebna pažnja biće usmjerena na to da li zdravstvene ustanove usluge pružaju kvalitetno i da li su pacijenti zadovoljni.

Podijeli tekst sa drugima na: