Fond PIO u ZE-DO kantonu nije riješio zahtjev već četiri godine.

Kantonalnoj službi Fonda PIO za Zeničko dobojski kanton naloženo je da postupa u skladu sa principima dobre uprave i vladavine prava.

To je odlučio ombudsman za ljudska prava. Oni su zaprimili prigovor jedne osobe čiji zahtjev nije rješen već četiri godine.

Iz dostavljane žalbe proizilazi da je podnositelj nezadovoljan postupanjem Fonda PIO. Tačnije Kantonalne službe Zenica koji još nije postupio po njenom zahtejvu od 4. januara 2022. godine.

Ombudsman je zatražio od Fonda PIO da u roku od 30 dana od prijema preporuke, obavijesti ombudsmane o načinu realizacije tog zahtjeva.

Ombudsman je preporuku izdao 12. februara, i to nakon što je proveo kompletan postupak.

Možda vas zanima i ovo:

Kako podnijeti zahtjev za penzionisanje?

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko ne može raditi i istovremeno primati penziju?

Federacija BiH već duže vrijeme bilježi ozbiljan nedostatak radne snage, zbog čega se sve češće govori o potrebi uvoza radnika.

No, domaći potencijali nisu iscrpljeni. Među njima su i penzioneri, koji pod određenim uslovima mogu ponovno raditi i istovremeno primati penziju.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o PIO, korisnici starosne i prijevremene starosne penzije sada mogu zasnovati radni odnos bez gubitka prava na penziju. Izmjenama je izbrisana odredba (član 116) koja je dosad omogućavala obustavu penzije ako penzioner stupi u obavezno osiguranje.

Ko ipak ne može raditi uz penziju?

Ova pogodnost ne odnosi se na sve penzionere. Pravo na paralelno primanje penzije i platu nemaju:

  • korisnici invalidske penzije (zbog potpunog gubitka radne sposobnosti),
  • korisnici porodične penzije (jer se smatra da su ekonomski ovisni),
  • i oni koji su se penzionisali po osnovu povoljnijeg penzionisanja branilaca, gdje zakon i dalje nalaže obustavu penzije u slučaju zaposlenja.

U slučaju invalidske penzije, sama definicija – da osoba nije sposobna za rad – pravno onemogućava radni odnos bez gubitka tog prava.

Puna radna prava i dvostruki doprinosi

Zaposleni penzioneri imaju ista prava kao i ostali radnici: pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi na osnovu zaposlenja, ali i dalje se evidentiraju kao penzioneri – što znači dodatno fiskalno opterećenje za poslodavce.

Takođe, bivši pripadnici policije i oružanih snaga, koji su penziju stekli po posebnim zakonima, mogu se vratiti na tržište rada i prijaviti u obavezno osiguranje.

Šta je s penzionerima iz inostranstva?

Za penzionere koji su penziju ostvarili u inostranstvu, mogućnost rada u BiH zavisi od međunarodnih sporazuma i individualnih slučajeva. Svaki takav angažman prolazi kroz posebnu proceduru i nije univerzalno dozvoljen.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri koji rade u FBiH mogu primati i platu i penziju

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženja u FBiH dižu članarine, penzioneri negoduju

Pojedina penzionerska udruženja u Federaciji BiH povećala su članarinu. Tamo gdje je bila jednu ili dvije marke, sada je tri, a tamo gdje je bila tri sada je pet.

Ova odluka udruženja izazvala je negodovljanje. Pojedini penzioneri tvrde da taj novac koji se prikupi uvijek trože isti ljudi.

“Meni niada nije niko došao na vrata iz udruženja i dao mi neku pomoć. Nisam nikad otišla o trošku penzioera u banje, a imam najnižu penziju. Uvijek isti idu u banje i dobijaju pomoć”, rekla je jedna penzionerka, a prenosi Faktor.

Mustafa Trakić, član UO Saveza udruženja penzionera FBiH kaže da se nijedan penzioner, stari član ne može natjerati da plaća veću članarinu.

“Osobe koje su već članovi udruženja moraju lično potpisati izjavu da žele promjenu iznosa članarine. Ukoliko ne žele, ostaju na staroj članarini, a udruženje može donijeti odluku samo za nove članove da je veća članarina. Ne može za stare. Naravno, što je veća članarina veći su benefiti koje imaju članovi u udruženjima poput posmrtnine, subvencije na lijekove, pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama… ” govori Trakić koji je i predsjednik Saveza penzionera ZE-DO kantona.

Kaže kako svako udruženje ima svoj pravilnik kojim se reguliše članarina.

U ZDK maksimalna članirana je tri KM mjesečno

Upitali smo da li se događalo da neko prekine izdvajanje za članarinu.

“Nije do sada. Nije niko naivan da 20 godina bude član pa da prekine. Jer to je već pred kraj života i novac se ne može vratiti. On što je uplatio, uplatio je. Skupština saveza može donijeti odluku za povećanje članarine za nove članove. A ovi ostali koji su do sada izdvajali novac za članarinu, oni izjavom mogu povećati članarinu i tu izjavu predaju na protokol Zavodu PIO u FBiH. Dakle, niko ne može natjerati penzionere da više izdvajaju za članarine. Niko ne može podići iznos jer Zavod PIO FBiH bez potpisane izjave neće povećati članarinu”, govori Trakić.

Novac za članarinu se odbija penzionerima preko penzionerskog čeka.

“Kod nas u ZDK članarina maksimalno iznosi tri KM. Od te članarine novac za federalni Savez se izdvaja u visini tri feninga po članu, novac od članarina se izdvaja i za kantonalne saveze”, kazao je Trakić.

U Federaciji BiH od 465.697 penzionera njih 290.000 su članovi udruženja i županijskih udruga.

Možda vas zanima i ovo:

Na koji način penzionerska udruženja troše novac, ko ima pravo na pomoć, banjsko liječenje?

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko sve od RVI može u povoljniju penziju?

Ukinut je rok iz 2013. godine koji je godinama ograničavao mogućnost podnošenja zahtjeva za povoljnije penzionisanje ratnih vojnih invalida, što je u praksi značilo da su mnogi, iako su ispunjavali uslove, ostajali bez prava samo zato što nisu aplicirali u tada propisanom periodu.

Izmjenama zakona to ograničenje je brisano, pa je postupak ponovo otvoren za širi krug korisnika. Kako je nakon sastanka naglasio federalni ministar za pitanja boraca Nedžad Lokmić, pravo je sada dostupno svima koji ispunjavaju starosne i stažne kriterije.

Možda vas zanima i ovo:

Povoljnije penzionisanje za borce i RVI u FBiH (VIDEO)

„Danas svaki ratni vojni invalid sa 57 godina starosti, odnosno ispod 65 godina, uz priznati ratni staž, ima pravo podnijeti zahtjev za odlazak u penziju. Poseban benefit je i mogućnost da penzioneri mogu istovremeno primati penziju i raditi, bez bojazni da će izgubiti svoja prava“, rekao je Lokmić, piše tuzlainfo.ba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Isplata naknada za socijalnu pomoć u Kantonu Sarajevo

Iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo obavještavaju da je počela isplata naknada za januar korisnicima socijalne zaštite u Kantonu Sarajevo, u bankama u kojima imaju otvorene račune.

U tu svrhu iz Budžeta KS isplaćeno je 1.180.143,49 KM.

Pomenuta sredstva su izdvojena za 3.827 korisnika stalne novčane pomoći, i to:

  • pomoć i njegu od druge osobe
  • jednokratne pomoći
  • izuzetne pomoći
  • naknade za smještaj u drugu porodicu
  • smještaj u ustanove socijalne zaštite
  • naknade za zdravstvenj zaštitu
  • naknada za osposobljavanje i život i rad
  • naknada za refundaciju ljekarskih pregleda

Možda vas interesuje i ovo:

Projektom “Hljeb i mlijeko za penzionere” obuhvaćeno 414 korisnika

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri najčešći korisnici javne kuhinje u Pofalićima

Javnu kuhinju, koja djeluje u okviru Srpskog humanitarnog udruženja “Dobrotvor” iz Sarajeva, koristi između 120 i 150 korisnika.

Radi se o ljudima koji su u stanju najveće socijalne potrebe, a 80 posto njih su penzioneri.

Aleksa Ćebić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja Dobrotovr kaže da kuhinja djeluje na području Kantona Sarajevo.

Naglašava da se vrši dostava hrane kući za stara, bolesna i nepokretna lica. U skladu sa mogućnostima tim ljudima dostavljaju se i paketi prehrambeni i higijenskih proizvoda.

On je napomenuo da su im za osnivanje javne kuhinje ustupljene pomoćne prostorije Hrama Preobraženja Gospodnjeg u sarajevskom naselju Pofalići. Tu se vrši podjela hrane od 11.00 do 13.00 časova, a dostavu prije ili poslije.

Ćebić je napomenuo da su spiskovi korisnika ažurirani krajem novembra, odnosno početkom decembra.

“80 posto korisnika čine penzioneri treće životne dobi”, rekao je Ćebić dodajući da lica srednje dobi i djece ima malo.

On je rekao da se niko ne odbija te da im se javljaju ljudi iz okoline Pala i Sokoca. I njima se pokušava izaći u susret.

“Imamo prioritetnu obavezu prema članstvu u FBiH, ali za sve ono za šta imamo mogućnosti, pokušavamo da pomognemo kako fizičkim, tako i pravnim licima, kako bi i oni pomogli svojim članovima”, kaže Ćebić.

Prema njegovim riječima, ljudi im se obraćaju uglavnom za pomoć kada je riječ o hrani, ogrevu, sredstvima za higijenu. Naglasio je da garderobu više niko ne traži.

“Nekada se pojavi neko kome je potreban novac za operaciju ili za troškove liječenja. U skladu sa našim kapacitetima pokušavamo da pomognemo”, naveo je Ćebić.

Želje velike, mogućnosti skromne

On kaže da su želje veće, ali mogućnosti skromne, tako da za ostale programe i projekte nemaju kapacitete. Nemaju kako kaže ni sredstva, a ni ljudske resurse.

Ćebić je rekao da bi mogli i da zaposle i radnika, kada bi imali više sredstva.

“Trenutno nas troje obavljamao sve poslove i obaveze, povremeno uz pomoć volontera. Teško je, ali se borimo. Cijenim dobru namjeru ljudi, ali u humanitarnom radu je posebno potrebna posvećenost i ozbiljnost”, naveo je Ćebić.

Ćebić je rekao da imaju samo institucionalnu podršku od Ministarstva rada, socijalne politike, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.

“Ostali načini podrške odvijaju se preko javnih poziva i konkursa za finansiranje ili sufinasiranje projektnih aktivnosti humanitarnih i dobrotvornih društava”, dodao je Ćebić, a prenosi agencija Srna.

On je podsjetio da je povodom pravoslavnog Božića podijeljeno 150 paketa sa hranom i higijenskim potrepštinama za najugroženije.

“Trudimo se da nešto slično obezbijedimo i za pravoslavni Vaskrs. Vjerujem da će biti sredstava, ali za nas je i mjesec suviše dug i neizvjestan period, tako da ne bih licitirao sa brojkom. Uglavnom, nešto će biti obezbijeđeno”, rekao je Ćebić.

Možda vas zanima i ovo:

Siromaštvo u BiH: Redovi pred javnim kuhinjama sve duži

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri USK traže da se drvo isporuči na vrijeme

Proces upisa ogrijevnog drveta za penzionere na području Unsko-sanskog kantona je okončan. Spiskovi korisnika dostavljeni su Šumsko-privrednom društvu (ŠPD) “Unsko-sanske šume”.

Međutim, ugovor sa ovim preduzećem još nije potpisan. Savez udruženja penzionera USK predložio je dodatne odredbe s ciljem osiguranja pravovremene isporuke.

Mirsad Terzić, predsjednik Saveza  naveo je da je upućen amandman kojim se preciziraju obaveze u vezi s rokovima isporuke.

“Predložio sam da se ugovorom jasno definišu posljedice eventualnog kašnjenja u dostavi ogrijevnog drveta. Razlog je da se osigura da isporuka bude realizovana u predviđenom roku. Ukoliko je ugovorom određeno da dostava bude završena do kraja septembra, smatramo da je važno da se taj rok ispoštuje”, kazao je Terzić.

Podsjetio je da raniji ugovori nisu sadržavali precizne odredbe koje bi regulisale situacije kašnjenja, što je u praksi stvaralo poteškoće.

“Dešavalo se da isporuka kasni, a da ugovorom nisu bile predviđene konkretne mjere u takvim slučajevima. Zbog toga smo smatrali potrebnim da se ta pitanja dodatno urede”, pojasnio je Terzić, a prenosi Fena.

Savez sarađuje sa više ponuđača, dok se najveći dio količina tradicionalno ugovara sa ŠPD “Unsko-sanske šume”.

Spiskovi su dostavljeni po općinama, a u većini slučajeva penzionerima je predviđena isporuka po pet kubnih metara drveta, dok su u pojedinim situacijama odobrene i veće količine, do deset kubnih metara.

U Savezu ističu da je blagovremena isporuka od posebnog značaja, kako bi korisnici imali dovoljno vremena za sušenje drveta i pripremu za predstojeću zimsku sezonu grijanja.

Možda vas zanima:

Ogrev stigao, rezanje i cijepanje preskupo za penzionere

Podijeli tekst sa drugima na:

Travnik dobija prvi centar za zdravo starenje

Većina od 9.000 travničkih penzionera nakon okončanog radnog vijeka vrijeme provodi na telefonu i u čekanju penzije

Zbog toga su najčešće zatvoreni u svojim domovima, a samoća nije najbolji prijatelj.

Samoća nije dobar prijatelj. Ona u dobroj mjeri utiče na psihosocijalno zdravlje.

Zbog toga je nastala ideja formiranja Centra za zdravo starenje. Cilj je da osobe treće dobi kvalitetno provode vrijeme

“Prostor koji se trenutno koristi kao kuhinja od Pomozi.ba treba adaptirati i pretvoriti u Centar za zdravo starenje “, rekao je Kenan Dautović, načelnik opštine Travnik.

Možda vas interesjuje:

Otvoren Klub penzionera u opštini Trnovo

Ovaj projekat još je na početku, ali stanovnici Travnika ga podržavaju.

Starija populacija u ovom gradu kažu da je ideja odlična. Naglašavaju da gradu nedostaju sadržaji i mjesto za druženje starijih.

Edina Bašić, menadžer Centra za zdravo starenje opštine Novo Sarajevo kaže da ti centri predstavljaju prostor gdje se osobe treće dobi osjećaju korisno i zadovoljno.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske u strahu: Treba li Fond PIO preispitati odluku?

Ukratko:

  • Fond PIO donio odluku i ukida punomoći
  • Penziju će moći dizati samo korisnici
  • Problem zloupotrebe

Fond PIO Republike Srpske od 1. maja ukida isplatu penzije putem punomoći date Fondu.

Prema novoj odluci, penzija će se isplaćivati isključivo na ime korisnika i na njegov lični račun, dok isplata trećim licima, bez obzira na punomoć, više neće biti moguća.

Odluka je izazvala zabrinutost među penzionerima, posebno u ruralnim i povratničkim sredinama gdje je punomoć često bila jedini praktičan način preuzimanja primanja.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković najavio je upućivanje zvanične inicijative Vladi Republike Srpske i Fondu PIO RS radi preispitivanja i dopune ove mjere.

Kako je istakao, inicijativa će sadržavati konkretne prijedloge za uvođenje izuzetaka i prelaznog perioda za najugroženije kategorije stanovništva.

Duraković je naglasio da njegov cilj nije blokada odluke, već njeno prilagođavanje stvarnim životnim okolnostima. Posebno kada je riječ o starim, bolesnim i nepokretnim osobama, kao i povratnicima.

Prema informacijama s terena, značajan broj starijih povratnika živi sam, dok su njihova djeca ili najbliži članovi porodice u dijaspori.

Možda vas interesuje i ovo:

Isplata penzija u Republici Srpskoj: Ko će morati lično podizati novac?

U pojedinim sredinama punomoć je bila jedini funkcionalan model isplate penzije.

Kao moguća rješenja predlažu se strožije kontrole punomoći. Tu su i obavezne godišnje potvrde o životu, vremenski ograničene punomoći, dodatna notarska verifikacija te češće revizije, umjesto potpunog ukidanja.

Poseban problem predstavljaju penzioneri koji formalno imaju prebivalište u Republici Srpskoj, ali realno žive u FBiH ili u inostranstvu.

Za njih se razmatra mogućnost posebnog režima ili prelaznog roka kako bi se spriječilo da ostanu bez primanja zbog administrativnih prepreka.

Suština predložene inicijative je da se mjera doradi na način da spriječi zloupotrebe. Ali da istovremeno ne proizvede novu socijalnu nepravdu i dodatno ne ugrozi najranjivije kategorije stanovništva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene rastu proizvodnja mala: Građani BiH ovisni o uvoznoj hrani

U posljednjih nekoliko godina građani BiH suočavaju se s kontinuiranim rastom cijena hrane, iako je na svjetskom tržištu došlo do stabilizacije, pa čak i pada cijena pojedinih prehrambenih sirovina.

Ova razlika između globalnih trendova i domaće stvarnosti otvara pitanje zašto pad cijena u svijetu ne osjetimo u svakodnevnoj kupovini. Jedan od ključnih razloga je izražena uvozna zavisnost BiH.

Uvozna hrana

Kako ističe Admir Kapo, predsjednik Udruženja „Kupujmo i koristimo domaće“, iako je BiH bogata prirodnim resursima i obradivim zemljištem, uvozi gotovo sve – od osnovnih prehrambenih proizvoda do vode. Zbog toga je domaće tržište izuzetno osjetljivo na uvozne cijene i odluke stranih proizvođača.

“Kada zavisite od uvoza, nemate moć diktiranja cijena. Pad cijena na svjetskom tržištu ne znači automatski i pad cijena u maloprodaji”, kaže Kapo, a prenosi Avaz.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić pojašnjava da u malim i uvozno zavisnim ekonomijama dolazi do asimetričnog prilagođavanja cijena.

“Trgovci se često pozivaju na ranije nabavne cijene, visoke troškove logistike, energenata i rada, dok slaba konkurencija i nedovoljan nadzor ne stvaraju pritisak da cijene idu naniže. Tako krajnji potrošač snosi najveći teret” navodi Hadžić.

Slabi podsticaji

Dodatni problem su rast domaćih troškova poslovanja, ali i nedostatak snažnih i stabilnih podsticaja domaćim proizvođačima.

“Takvi podsticaji ne omogućavaju dugoročno planiranje niti povećanje proizvodnje”, ističe Kapo.

Rast cijena hrane snažno pogađa životni standard građana, jer hrana zauzima veći udio u potrošnji domaćinstava nego u EU, što dovodi do pada kupovne moći i veće ekonomske nesigurnosti.

Dugoročno, ovi trendovi usporavaju ekonomski rast, povećavaju pritisak na socijalne budžete i produbljuju trgovinski deficit. Taj deficit prošle godine premašio  je 13 milijardi KM, dok bez jačanja domaće proizvodnje cijene ostaju visoke, i uvozna hrana je neminovnost.

Možda vas intteresuje i ovo:

Rastu plate i penzije ali ne i standard: Problem inflacija (VIDEO)

 

Podijeli tekst sa drugima na: