Kategorija: Društvo

Postupak izdavanja, produženja ili zamjene vozačke dozvole je vezan uz postojanje važeće lične karte, odnosno pomenuti zahtjev se podnosi organizacionoj jedinici MUP-a RS prema prebivalištu lica – podnosioca zahtjeva.

Prilikom produženja važenja vozačke dozvole, prilaže se vozačka dozvola čiji je rok važnosti istekao i dokaz o uplati propisane naknade za obrazac vozačke dozvole.

Vozačka dozvola se izdaje sa rokom važenja od 10 godina, a licima starijim od 65 godina života sa rokom važenja od tri godine, računajući od dana izdavanja,

Licima koja u vrijeme izdavanja vozačke dozvole imaju više od 55 godina života vozačka dozvola izdaje se sa rokom važenja do navršenih 65 godina života, s tim da taj rok ne može biti kraći od tri godine.

Izuzetno, vozačka dozvola se može izdati i na kraći rok od roka utvrđenog u ovom članu (član 15. Pravilnika o vozačkoj dozvoli), na osnovu nalaza i mišljenja zdravstvene ustanove, naznačenom u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti lica, a koji ne može biti kraći od dvije godine.

Prema izloženom, ljekarsko uvjerenje se prilikom produženja vozačke dozvole prilaže u slučaju kada lice ima navršenih 65 godina života, zatim u slučaju kada je vozačka dozvola izdata sa kraćim rokom trajanja (ograničena sposobnost) i u slučaju kada zahtjev za produženje podnosi vozač, kome je izdata vozačka dozvola kategorije D i podkategorije D1.

Ukoliko lice, koje je navršilo npr. 64 godine, treba da zamijeni vozačku dozvolu, nije dužno da priloži ljekarsko uvjerenje, ali mu se vozačka dozvola izdaje sa rokom važenja od tri godine.

Broj penzionera u Republici Srpskoj znatno je povećan u posljednjih dvadesetak godina.
Prema podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, isplatom penzije za februar 2025. obuhvaćeno je ukupno 288.155 korisnika prava, a 2005. godine bilo je oko 190.000 penzionera.
U tih 20 godina znatno se promijenio i odnos broja osiguranika i penzionera. Prije 20 godina, taj odnos je bio 1,50, a sada je 1,16.
Konkretno, broj osiguranika je u 2005. iznosio 283.711, a sada je riječ o 334.221 osiguraniku.

Iz Fonda PIO je nedavno saopšteno da se pozitivan trend kretanja strukture korisnika prava Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske bilježi iz mjeseca u mjesec, što je veoma poželjno za svaki penzijski sistem.
“Najveći uticaj na pozitivan trend leži u činjenici da sve veći broj osiguranika ostvaruje pravo na starosnu penziju dolazeći iz radnog odnosa sa punim penzijskim stažom od 40 godina i više”, pojasnili su iz Fonda PIO RS.

Za razliku od strukture ostvarenih prava gdje se u kontinuitetu bilježi pozitivan trend, kada je u pitanju broj korisnika prava, bilježi se negativan trend.
“Tokom prošle godine zabilježeno je 5.777 ili 2,03 odsto više korisnika prava u odnosu na 2023. godinu. To je procentualno najveće povećanje u poslJednjih pet godina, s tim da već duži niz godina Republika Srpska ima trend rasta broja korisnika prava iz godine u godinu. Napominjemo da je za penzijske sisteme poželjno da ovaj procenat rasta bude što niži”, pojašnjavaju iz Fonda PIO RS.

(Izvor: InfoBijeljina)

“Sa postojećom visinom penzija, većina penzionera je zaista ugrožena”, rekao je Zlatan Begić, poslanik u Parlamentu BiH, tokom razgovora sa rukovodstvom Nove penzionersko/umirovljeničke stranke Tuzla (NPUS).

O položaju penzionera, mogućnošću poboljšanja njihovog stanja mišljenje su iznijeli Vehid Jahić – predsjednik, Nedžad Gavranović – predsjednik Glavnog odbora, te članovi užeg rukovodstva – Anto Jerković, Mehmed Širanović, Fehrija Alić, Fuad Bećirević i Mirsad Gavranović.

Inače prosječna penzija – u odnosu na posljedni prosjek plata – iznosi 42 posto, što znači da je 95 posto penzionera u kategoriji opšteg siromaštva. Osim penzionera, u istoj kategoriji su neposleni, socijalni slučajevi i većina demobilisanih boraca, RVI…

Predstavnici NPUS-a Tuzla naglasili su da preko 60 posto penzionera u FBiH ima minimalnu penziju od 583 marke, što je manje od 40 posto prosječne plate u državi. Prema evropskim mjerilima, svi gradjani koji imaju primanja manja od 40 posto prosječne plate su u kategoriji općeg siromaštva.

Predstavnici NPUS Tuzla su poslaniku dr. Begiću objasnili da države EU za plate javne uprave troše pet do sedam posto GDP-a, dok u BiH se za iste namjene troši 14 posto.

Zbog preglomazne javne uprave prošle godine je iz GDP-a BiH utrošeno oko 5,6 milijardi maraka. Po europskim parametrima to bi državu “koštalo” samo dvije do 2,8 milijarde maraka. Onda bi bilo sredstava za veće penzije.

(Izvor: Tuzlalive.ba)

Ministar civilnih poslova u Savjetu ministara Dubravka Bošnjak i ministar rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore Damir Gutić potpisali su  Sporazum dvije zemlje o socijalnom osiguranju.
Ovim sporazumom građanima BiH i Crne Gore omogućava se lakše ostvarivanje prava iz penzionog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, kao i prava na naknade za materinstvo i dodatak za djecu.

Penzije i druge naknade neće biti smanjene, obustavljene ili ukinute ako korisnik živi u drugoj zamlji potpisnici Sporazuma, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara.

Ovaj sporazum zamjenjuje raniji sporazum BiH i SR Jugoslavije iz 2004. godine i prilagođava prava osiguranika savremenim standardima.

U saopštenju se navodi da se potpisivanjem Sporazuma potvrđuje dugogodišnja saradnja BiH i Crne Gore o pitanjima značajnim za građane obje zemlje.

(Izvor: Agencije)

Besplatno banjsko liječenje, koje će finansirati Vlada Republike Srpske, odobreno je za 185 penzionera iz Gradiške.
Predsjednik Udruženja penzionera Gradiška Miloš Jagodić pojasnio je da je odluku o broju gradiških penzionera koji ove godine imaju pravo na besplatan sedmodnevni boravak u banjama u Srpskoj donijelo Udruženje penzionera Republike Srpske, te da je nadležna komisija, na osnovi prijava i dokumentacije, donijela odluku koji će penzioneri moći da iskoriste ovo pravo.
Jagodić je naveo da je zahtjeve za besplatno banjsko liječenje podnijelo oko 600 penzionera.

„Trenutno je problem što je 90 penzionera, kojima je odobreno banjsko liječenje, iskazalo potrebu za boravak u Banji Vrućica, a 80 za „Mlječanicu“, pa će zbog popunjenih kapaciteta u banju tek moći na jesen“, dodao je Jagodić.

On je naglasio da će i ove godine o trošku Udruženje penzionera Gradiška na desetodnevno banjsko liječenje ići od 90 do 100 penzionera.
U aprilu će 40 gradiških penzionera ići u Banju Vrućicu, a na jesen će u „Mlječanici“ boraviti od 50 do 60 gradiških penzionera.
Jagodić je dodao se sa zahtjevima za besplatno banjsko liječenje, ogrev na oplatu i druge pomoći, od početka ove godine Udruženju penzionera Gradiška obratilo oko 2.500 penzionera, te da su najugroženijim podijelili 640 vreća krompira po 10 kilograma.

(Izvor: RTV Gradiška)