Kategorija: Društvo

BiH je zauzela drugo mjesto među zemljama Europske unije, EFTA-e i kandidatima za članstvo u EU po prilivu ličnih transfera u 2024. godini, pokazuju podaci Evrostata.

Ovi transferi, koji značajno utiču na novčane tokove, životni standard i kupovnu moć građana, iznosili su 7,6 posto  domaćeg BDP-a. Po visini ovih transfera BiH je odmah iza Kosova.

Personalni transferi u prošloj godini dostigli su rekordnih četiri milijarde i 167 miliona KM, dok su tekući transferi iznosili 1,525 milijardi KM.

Najveći dio transfera činile su penzije iz inostranstva u iznosu od 1,386 milijardi KM. Ovi podaci pokazuju da novčane doznake iz inostranstva u značajnoj mjeri doprinose životnom standardu velikog broja porodica u BiH.

U 2024. godini, lični transferi bili su u suficitu za devet zemalja EU-a. Tri zemlje zabilježile suficit veći od jedan posto BDP-a. To su Hrvatska (2,6 posto), Bugarska (1,3) i Portugal (1,2).

Više na ovu temu:

Najviše novca iz inostranstva dođe kroz penzije

Nakon što je Vlada Federacije BiH usaglasila izmjene Zakona o PIO Federacije BiH penzioneri mogu očekivati brojne novine.

Najznačajnija se odnosi na rast penzija. Od 1. januara penzije bi trebale biti uvećane za 11,6 posto, a poslije toga, odnosno od 1. jula i dodatnih 5,6 posto.

Dakle, usklađivanje penzija vršiće se dva puta godišnje, a u obzir će se uzimati rast prosječne plate i rast potrošačkih cijena u omjeru 60:40 posto, a uzimaće se oni paralmetri koji su povoljniji za penzionere.

Kako se računa za koji procenat će rasti penzija pročitajte: OVDJE

Kome će i koliko rasti penzije u FBiH pročitajte: OVDJE

Dalje, još jedna novina je i član 81. koji govori o visini penzije za određeni broj godina osiguranja. Ovo je i najsporniji član Zakona, a svoje mišljenje o njemu još nisu zvanično iznijeli ni penzioneri, ali ni socijalni partneri. U Federaciji BiH očekukuju i da o izmjenama Zakona o PIO bude govora na sjednici Ekonomsko socijalnog savjeta.

Šta znači član 81.

Ovaj član Zakona govori o tome koliko može biti minimalna penzija u odnosu na prosječnu.

• za 15 godina penzijskog staža i više, a manje od 20 godina ne može biti niža od 60 posto,
• za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina ne može biti niža od 65 posto,
• za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina ne može biti niža od 70 posto,
• za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina ne može biti niža od 75 posto,
• za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina ne može biti niža od 85 posto,
• za 40 godina penzijskog staža i više ne može biti niža od 95 posto.

Primjera radi, osiguranici s 15 godina staža i s minimalnom uplatom imali bi primanja manja od 300 KM!

Više o članu 81. Zakona čitajte: OVDJE

Inače, ove sedmice bi Vlada Federacije BIH trebala usvojiti izmjene Zakona o PIO.

Taj Zakon u Parlamentu BiH trebao bi se naći već u januaru. Namjera je da on u oba doma Parlamenta FBiH bude usvojen do kraja januara, a primjenjivaće se od 1. januara.

Nekih 290.000 penzionera članovi su penzionerskih udruženja u Federaciji BiH. Oni svakog mjeseca izdvajaju jednu KM, dvije, tri, četiri… članarine. Na to se odlučuju kako bi pomogli udruženja, imali koristi od članstva, ali i da bi nakon njihove smrti porodica mogla naplatiti posmrtninu koja, zavisno od članarine, iznosi 200 KM, 300 KM, 400 KM…

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže da se članarina uplaćuje po udruženjima na mjesečnom niou.

“Mi imamo članarinu po udruženjima mjesečno od marke, dvije, tri… Ne možete nekoga ko izdvaja marku mjesečno 30 godina isčlaniti, niti objasniti da je članarina sada viša. To tako ide. Od članarina opštinska i gradska udruženja uplaćuju prema Savezu FBiH tri feninga mjesečno po svakom članu. Što se tiče uplate prema kantonalnim savezima, recimo Savezu penzionera Zeničko-dobojskog kantona na čijem sam čelu, uplaćuje se pet feninga po članu kako bi se moglo raditi i funkcionisati. Imate neke saveze kojima se uplaćuje sedam ili 12 feninga. Sve zavisi od saveza do saveza”, govori Trakić.

Novac od članarina ide i za pomoć najugroženijim članovima u vidu pomoći za lijekove, hranu, ogrjev…

U maju Izborna skupština Saveza udruženja penzionera FBiH.

Trakić kaže da udruženja broje nekih 290.000 članova.

“U našem Savezu udruženja penzionera FBiH je 210.000 penzionera, a 80.000 u Savezu županijskih udruga. Krajem februara trebalo bi da počnu izbori u gradskim i opštinskim udruženjima za rukovodstvo. Izbori se završavaju do 25. maja, kada je Izborna skupština Saveza udruženja penzionera FBiH, na kojoj se bira novo rukovodstvo Saveza”, kaže Trakić.

Rečeno nam je da Redžo Mehić, koji je već drugi mandat predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, više ne može biti kandidovan za predsjednika Saveza.

U Federaciji je 460.000 penzionera.

“Mi, kada se borimo za prava penzionera, ne borimo se samo za naše članove, već za sve penzionere, bez razlike”– rekao je Trakić.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za novembar 2025. godine iznosi 3.355,25 KM.

Prosječna plata isplaćena u FBiH za septembar 2025. iznosila je 1.603 KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku).

Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 1.000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 47,78 posto.

Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 29,80 posto, saopštio je Savez samostalnih sindikata BiH.

Zanimljivo, potrošačka korpa u novembru jeftinija je nego u avgustu. U avgustu Sindikalna potrošačka korpa iznosila je 3.541 KM. <<< Opširnije.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

1. Prehrana – 42,64 posto
2. Stanovanje i komunalne usluge – 14,73 posto
3. Higijena i održavanje zdravlja – 9,25 posto
4. Obrazovanje i kultura – 10,73 posto
5. Odjeća i obuća – 11,92 posto
6. Prevoz – 4,77 posto
7. Održavanje domaćinstva – 5,96 posto

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, dodaje se u saopštenju.

Pročitajte još na ovu temu:

Život u BiH sve skuplji: Potrošačka korpa za jul 3.202,70 KM

Sindikalna potrošačka korpa 3.541 KM, plata pokriva samo 44,52 posto