Većina Evropljana vjeruje da će sistem državnih penzija u njihovim zemljama uskoro postati finansijski neodrživ. Istovremeno smatraju da sadašnje penzije nisu dovoljno izdašne te ne podržavaju mjere za reformu sistema, poput podizanja starosne granice za odlazak u penziju.
Kako stanovništvo stari, a stope fertiliteta opadaju, evropski sistemi državnih penzija, nalaze se pod sve većim pritiskom.
Istraživanje YouGova provedeno u šest zemalja pokazuje razmjere problema s javnim mnijenjem s kojim se vlade suočavaju. Istraživanje je provedeno u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji.
Mnogi građani priznaju da su sistemi državnih penzija u ozbiljnim problemima. Većine između 61% i 52% ispitanika u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španiji izjavile su da je njihov sistem već sada neodrživ. To misli i 45% ispitanih u Poljskoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) taj udio iznosi 32%.
Evropljani vjeruju da će sistemi državnih penzija postati neodrživi
“Ako ostanu nepromijenjeni, smatrate li da će sistem državnih penzija u vašoj zemlji biti održiv do trenutka kada u penziju odu ljudi koji su danas u tridesetim i četrdesetim godinama?” – pitanje je koje je postavljeno ispitanicima, piše Guardian.
Gledajući u budućnost, ispitanici su bili još pesimističniji. Većina u svih šest zemalja izjavile su da vjeruju kako će, do trenutka kada današnji tridesetogodišnjaci i četrdesetogodišnjaci odu u penziju, sistem u njihovoj zemlji biti neodrživ.
Penzioneri su bili optimističniji u pogledu sposobnosti svojih zemalja da finansiraju državni penzioni sistem. Penzioneri u UK posebno su optimistični: 62% njih smatra da je britanska državna penzija održiva, u poređenju sa svega 27% onih koji još nisu u penziji.
Međutim, iako priznaju da su troškovi neodrživi, većine između 53% i 83% u svim zemljama smatraju da su iznosi koje penzioneri primaju preniski. Taj stav je još izraženiji (72–88%) među onima koji penziju zaista i primaju – samim penzionerima.
Većina Evropljana smatra da su državne penzije preniske
“Smatrate li da je iznos državne penzije u vašoj zemlji previsok, prenizak ili otprilike odgovarajući?”
Većina evropskih penzionera oslanja se na državnu penziju kao glavni izvor prihoda u starosti, a u svih šest zemalja većine onih koji su još uvijek zaposleni – od 57% u Njemačkoj i UK do 72% u Italiji – nisu uvjerene da će imati ugodnu penziju.
Osim toga, na pitanje koje bi mjere podržali kako bi se sistemi državnih penzija učinili održivijima, u svim ispitivanim zemljama uočen je izražen otpor prema reformama koje mnoge vlade nastoje provesti.
Kakva je situacija u BiH?
U Federaciji BiH broj penzionera je skoro izjednačen sa brojem zaposlenih. Na oko 460.000 penzionera dolazi oko 542.000 zaposlenih, što znači omjer od oko 1:1,18. To je znatno niže od evropskog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da je optimalan omjer za dugoročnu stabilnost oko tri radnika na jednog penzionera.
Broj penzionera u RS raste iz godine u godinu. Oko 292.000 je korisnika penzija u augustu 2025. godine, što je porast u odnosu na prethodnu godinu. Omjer između penzionera i zaposlenih je vrlo blizak 1:1, što znači da gotovo jednako toliko ljudi prima penziju koliko i radi. To dodatno opterećuje penzioni sistem.
Mnogi prijedlozi za finansiranje državnih penzija nemaju podršku
“Da li biste podržali ili se protivili sljedećim načinima osiguravanja dodatnih sredstava?” Prikazane brojke predstavljaju neto podršku.
Istraživanje je pokazalo neto protivljenje u svih šest zemalja idejama o podizanju starosne granice za penziju. Protivljenje je i povećanju poreza za radno sposobno stanovništvo. Protiv su i obaveze da djeca u radnoj dobi finansijski pomažu roditelje u penziji, kao i smanjenju iznosa državne penzije.
Otpor prema podizanju starosne granice za penzionisanje bio je snažan. Većine ili gotovo većine, od 47% u Francuskoj do 65% u Njemačkoj, izjavile su da se protive tome da ljudi duže čekaju na ostvarivanje prava na državnu penziju u odnosu na sadašnju dob.
Udio ispitanika koji smatraju da bi starosna granica za penziju trebala biti 60 godina kretao se od 20% u UK do 38% u Poljskoj. Između 22% (Italija) i 45% (UK) smatralo da bi trebala iznositi 65 godina. Relativna većina u Francuskoj (22%) navela je 62 godine – dob na kojoj se sistem trenutno nalazi nakon što je planirano povećanje na 64 godine suspendirano.
Penzioneri sa većim primanjima treba da snose više odgovornosti
Otpor prema smanjenju iznosa koje penzioneri primaju je još izraženiji, u rasponu od 81% u Njemačkoj do 61% u Italiji. Ipak, postojala je određena podrška ideji zakonske obaveze da radno sposobni građani uplaćuju u neki oblik privatne ili radne penzije.
Ta ideja bila je najpopularnija u UK (57%). Tu su nedavno uvedeni zakoni o automatskom uključivanju u radne penzione šeme. Ideja je naišla i na značajnu podršku u Njemačkoj (49%) i Francuskoj (41%).
Prilično popularnom pokazala se i ideja da država treba pružati podršku starijim radnicima kako bi duže ostali zaposleni, umjesto da ranije odlaze u penziju. Podrška se kretala od 57% u Poljskoj, preko 42% u Njemačkoj i Francuskoj, do najnižih 27% u Italiji.
Italijani su se posebno izdvojili po mjerama koje povećavaju teret za najbogatije. 66% je podržalo veće poreze za imućnije penzionere kako bi se osigurale bolje penzije za najsiromašnije, dok je 52% podržalo uskraćivanje državne penzije penzionerima s visokim prihodima.
U svih šest zemalja, više ljudi (od 28% do 55%) smatralo je da bi penzioneri s iznadprosječnim penzijskim primanjima trebali snositi veći dio odgovornosti.
Uopšteno, penzioneri i radnici su protivili smanjenju penzija. Radno sposobni građani najčešće su odbacivali povećanje starosne granice za penziju ili poreza za svoju dobnu grupu.
Možda vas zanima i ovo:
Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?
Kada se može penzionisati u BiH, a kada u ostalim dijelovima Evrope
