Odluka stupila na snagu: Na pojedinim pumpama jeftinije gorivo

Odluka kojom se Republika Srpska odriče akcize na gorivo od 10 feninga danas, u srijedu, 15.aprila je stupila na snagu.

Odluku o direktnoj podršci donijela je Vlada Srpske zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata.

Ovom odlukom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Srpskoj.

Na raspolaganju je 118 pumpnih stanica, a to znači da je pokrivena cjelokupna teritorija Republike Srpske, prenosi Srna.

Podsjećamo, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske rečeno je da su ugovori sa 11 trgovaca na malo potpisani u utorak, 14. aprila, a riječ je o sljedećim privrednim subjektima:

  • “Nestro petrol” a.d. Banjaluka
  • “Krajina petrol” a.d. Banjaluka
  • “Hifa petrol” d.o.o. Sarajevo
  • “Madžar” d.o.o. Gradiška
  • “Despotović” d.o.o. Bijeljina
  • “Trigma” d.o.o. Banjaluka
  • “Pemako” d.o.o. Banjaluka
  • “Sana kop” d.o.o. Ribnik
  • “Vicanović” d.o.o. Laktaši
  • “Leburić komerc” d.o.o. Prnjavor
  • “Nes petrol” d.o.o. Banjaluka.

Do kada važi odluka o povratu novca?

Kako su naveli iz resornog ministarstva, poziv privrednim subjektima za učešće u ovoj mjeri ostaje otvoren tokom cijelog perioda važenja odluke, a to je 16. maj 2026. godine.

“Liste uključenih privrednih subjekata biće redovno ažurirane po priključivanju novih učesnika. Ono što je važno naglasiti jeste to da je, kako je to bila i namjera Vlade, ovom mjerom pokrivena svaka regija u Republici Srpskoj i da građani i privrednici imaju mogućnost da koriste ovo umanjenje”, rekao je Ned Puhovac, ministar trgovine i turizma.

Možda vas interesuje i ovo:

Život postaje luksuz, građani strepe od novih poskupljenja

Podijeli tekst sa drugima na:

Agenti OBA uskoro u penziju pod povoljnijim uslovima

Ilija Cvitanović, delegat HDZ-a 1990 u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH predložio je izmjene Zakona o obavještajno bezbjednosnoj agenciji. Izmjene podrazumijevaju da se “agentima OBA” omogući penzionisanje po povlaštenim uslovima.

Cvitanović je ranije rekao da je to uradio zbog diskriminiacije prema tim ljudima naglašavajući da i pripadnici policije u entitetima te pripadnici Oružanih snaga imaju povlastice pri penzionisanju.

U suštinu, Cvitanović predlaže da se prava iz PIO ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propsiima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika.

Inače, ove izmjene Zakona već neko vrijeme dolaze pred delegate. Međutim, zbog drugih stvari, sjednice Doma naroda se prekidaju. Zbog toga još uvijek ove izmjene nisu usvojene.

Ove izmjene Zakona dogovorene su na sjednici Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA.

Predložene izmjene i dopune Zakona o OBA možete pročitati OVDJE.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u Višegradu uživali u druženju, pjesmi i zabavi

U Višegradu je sinoć (14. aprila, 2026. godine) održano tradicionalno druženje penzionera, na kojem se okupio veliki broj pripadnika ove populacije. Među penzionerima bili su i brojni gosti.

Mladen Đurević, načelnik opštine Višegrad, ukazao je na značaj zajedništva i uloge starijih generacija u izgradnji društva.

Prisutnima se obratio i direktor preduzeća “Hidroelektrane na Drini” Nedeljko Perišić, koji je izrazio poštovanje prema generacijama koje su stvarale industriju.

“Moram da vam priznam da je postojala mala trema kada sam zamoljen da vam se obratim. Upravo zbog ogromne zahvalnosti i poštovanja prema svima vama. Vi ste gradili i stvarali u vremenu kada su nastajale velike firme i industrija” rekao je Perišić.

Predsjednik Udruženja penzionera Višegrad Ljubinka Knežević zahvalila je svima koji su se odazvalo ovom druženju.

Ona je zahvalila i predsjedniku Udruženja penzionera Republike Srpske. Naglasila je da su to ljudi koji svojim radom i zalaganjem doprinose da se glas penzionera čuje i da ova druženja budu mjesto međusobne podrške.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Ratko Trifunović pohvalio je rad lokalnog udruženja i njegovog rukovodstva.

Istakao je da je Kneževićeva primjer kako jedno udruženje treba da funkcioniše. Pohvalio je i opštinu Višegrad kao pozitivan primjer podrške penzionerima.

U okviru večeri organizovana je i tombola sa vrijednim nagradama, a podršku realizaciji ovog događaja pružili su opština Višegrad i preduzeće “Hidroelektrane na Drini”, kao i brojne ustanove i pojedinci iz grada.

Događaj je dodatno upotpunjen kulturno-zabavnim programom, koji je doprinio dobroj atmosferi i raspoloženju. Penzoneri su uživali u muzici, plesu i druženju, a organizatori su istakli da je cilj ovakvih okupljanja jačanje međusobnih veza i očuvanje aktivnog društvenog života.

Okupljanje je još jednom pokazalo da penzioneri imaju važno mjesto u zajednici. Druženje je prilika da im se ukaže poštovanje za sve što su učinili tokom svog radnog vijeka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Povrće skuplje od mesa: Penzioneri i radnici na mukama

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini rastu iz dana u dan. Plate i penzije ne prate taj rast. Obični građani to osjećaju svaki put kad odu u kupovinu.

Prije deset godina kilogram paradajza koštao je dvije do tri marke. Pileći file stajao je šest do sedam KM. Meso je bilo skuplje, povrće pristupačno gotovo svima.

Danas je to potpuno drugačije. Kilogram paprika u januaru i februaru koštao je sedam KM. Sredinom aprila ta cijena porasla je na čak 10,95 KM. Batak se može naći za 7,90 KM. Povrće je postalo skuplje od mesa.

Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzlanskog kantona objašnjava zašto je tako. Država ne može određivati cijene – tržište je slobodno. Ko ima robu, sam određuje cijenu. Ako roba ide – cijena ostaje. Ako ne ide – dolaze akcije i sniženja.

Veliki problem je zavisnost od uvoza. Paprike koje koštaju deset maraka najčešće dolaze iz dalekih zemalja. U cijenu su uračunati prijevoz, osiguranje, skladištenje i marže. Svaka blokada na granici ili zastoj u transportu odmah podiže cijene.

Gužva na pijaci samo kad je penzija

Prodavači na pijacama to potvrđuju iz vlastitog iskustva. Prije deset godina roba je stalno išla i nije bilo vremena ni sjesti. Danas se gužve osjete uglavnom kada počnu isplate penzija. To govori koliko je kupovna moć oslabila.

Penzioneri su među onima koji krizu osjećaju najteže. „Sa penzijom od koje jedva živim, svako poskupljenje hrane je veliki problem”, kaže jedna penzionerka.

„Nekad moram birati između hljeba, povrća i lijekova – nema novca za sve.”, priča ona, a prenosi Tuzlanski.ba

Rješenja postoje, ali zahtijevaju volju i akciju. Više ulaganja u domaću proizvodnju stabilizovalo bi cijene. Subvencije za farme i stočnu hranu pomogle bi domaćim proizvođačima. Domaće voće i povrće – jabuke iz Gradačca, narandže iz Hercegovine – i dalje je jeftinije od uvoznog.

Dok se to ne promijeni, teret pada na najranjivije. Penzioneri i radnici svaki mjesec pažljivo biraju šta će kupiti. Pristojan obrok postaje sve teži cilj za sve više domaćinstava.

Podijeli tekst sa drugima na:

Jeftinije vozačke dozvole za penzionere sve izvjesnije

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH uskoro bi mogla postati stvarnost. Pravilnik koji definiše tu oblast je izmijenjen. Ostalo je samo da se odluka usvoji na Savjetu ministara BiH.

Prema važećim propisima, vozačka dozvola u BiH standardno važi deset godina za većinu kategorija, uključujući A, B, C i D. Ipak, za osobe starije od 65 godina, kao i za vozače sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću, rok važenja se skraćuje zbog potrebe češćih ljekarskih kontrola.

To u praksi znači da penzioneri vozačku dozvolu često obnavljaju svake tri godine, dok pojedini vozači sa zdravstvenim poteškoćama to moraju činiti i svake dvije godine.

Svaka obnova podrazumijeva plaćanje takse i obavezan ljekarski pregled. Zbog toga u periodu od deset godina ukupni troškovi mogu biti višestruko veći u odnosu na standardnih 60 konvertibilnih maraka.

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH predložena je kako bi se, ispravila dugogodišnja nepravda. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH već je usvojio  inicijativu kojom se traži smanjenje naknada za ovu kategoriju građana. Cilj je ukidanje diskriminacije u naplati.

Možda vas zanima i ovo:

Milan u 76. godini upisao auto školu i postao vozač (VIDEO)

Nakon toga, nadležna agencija izradila je izmjene pravilnika, koji je prošao javne konsultacije bez primjedbi. Da bi nove cijene stupile na snagu, potrebno je da pravilnik usvoji Savjet ministara BiH.

Jeftinija vozačka dozvola za penzionere u BiH trebala bi, ukoliko dobije zeleno svjetlo, donijeti olakšanje za više od 170.000 građana koji zbog godina ili zdravstvenog stanja češće prolaze kroz proceduru produženja ovog dokumenta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Šta kaže statistika o penzijama isplaćenim u martu

Prosječna penzija u Republici Srpskoj iznosi 696,94 KM – a svaki penzioner prima je u prosjeku više od 17 godina

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske objavio je statističke podatke za mart 2026. godine. Ovi podaci govore o tome ko i koliko prima penziju, koliko novca Fond prikuplja i troši, te kako izgleda rad na rješavanju zahtjeva. Donosimo pregled najvažnijih informacija – jasno i bez komplikovanih pojmova.

Koliko ima penzionera i koliko iznosi penzija?

Na kraju marta 2026. godine, u Republici Srpskoj ukupno je bilo 293.809 korisnika penzija.

Od toga:

  • 189.763 prima starosnu penziju (odlazak u penziju po godinama starosti i staža) – to je gotovo dvije trećine svih penzionera
  • 34.491 prima invalidsku penziju
  • 69.406 prima porodičnu penziju (udovice, udovci i djeca umrlih osiguranika)

Prosječna penzija iznosi 696,94 KM. Međutim, vrijedi znati da je medijalna penzija – ona koja dijeli sve penzionere na pola – niža i iznosi 550,68 KM. To znači da polovina penzionera prima manje od tog iznosa.

Penzioneri koji su ostvarili 40 i više godina staža primaju znatno više: prosječna starosna penzija za 40 godina staža osiguranja iznosi 1.050,09 KM, a za 40 godina penzijskog staža 1.011,13 KM.

Najveća penzija koja se isplaćuje u Republici Srpskoj iznosi 3.776,10 KM.

Kolika je najniža penzija?

Najniži iznos penzije zavisi od dužine staža:

  •  Najniža penzija do 15 godina 349,35 KM
  • Od 15 do 20 godina 419,27 KM
  • Od 20 do 30 godina489,16 KM
  • Od 30 do 40 godina559,10 KM
  • 40 i više godina698,89 KM

Kako penzija stoji u odnosu na platu?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u februaru 2026. iznosila je 1.649 KM. Prosječna penzija (696,94 KM) čini 42,26% te plate – dakle, penzioneri u prosjeku primaju manje od polovine prosječne plate. Oni sa 40 godina staža primaju nešto bolje – njihova penzija odgovara 63,68% prosječne plate.

Koliko dugo se prima penzija?

Podaci pokazuju da se penzija u prosjeku prima dosta dugo:

Starosnu penziju prima se u prosjeku 17 godina i 4 mjeseca

Invalidsku penziju 19 godina i 6 mjeseci

Porodičnu penziju 16 godina i 4 mjeseca

Prosječna starost pri odlasku u starosnu penziju je 62 godine, a pri priznavanju invalidske penzije 52 godine.

Koliko radnika “nosi” jednog penzionera?

U martu 2026. u Republici Srpskoj bilo je 336.646 aktivnih osiguranika (zaposlenih i ostalih koji plaćaju doprinos).

Naspram skoro 294.000 penzionera, to znači da na jednog penzionera dolazi svega 1,15 osiguranika. Ovaj omjer – poznat kao “stopa zavisnosti” – pokazuje koliko je penzijski sistem opterećen.

Novac: prihodi i rashodi Fonda

U martu 2026, Fond je prikupio ukupno 152.232.832 KM – od toga je ogromna većina (152 miliona KM) došla od doprinosa iz plata zaposlenih, po stopi od 18,5% na bruto platu.

Za isplatu penzija u tom mjesecu potrošeno je 177.765.725 KM neto (odnosno 179.899.480 KM bruto). To znači da su rashodi bili viši od prihoda od doprinosa za oko 25,5 miliona KM, što je uobičajena situacija u sistemima koji se oslanjaju i na budžetske transfere.

Gledano za cijelu 2025. godinu, prihodi Fonda od doprinosa i ostalih izvora iznosili su oko 1,75 milijardi KM, što je 9,4% bruto domaćeg proizvoda Republike Srpske.

Šta je sa zahtjevima za penziju?

U martu 2026. Fond je primio 2.623 zahtjeva za ostvarivanje ili ponovno određivanje penzije, a riješio je 2.669 zahtjeva – što znači da je riješeno više nego što je pristiglo. Na čekanju je ostalo 1.887 zahtjeva koji su stariji.

Pored zahtjeva za penziju, zaprimljeno je još 5.399 ostalih zahtjeva (razne potvrde, promjene podataka i slično), od kojih je riješeno 5.348.

Podaci su preuzeti iz Statističkog biltena Fonda PIO Republike Srpske za mart 2026. godine.

Podijeli tekst sa drugima na:

Žene u Istočnom Srajevu ručnim radom čuvaju tradiciju

U vremenu kada savremeni način života sve više potiskuje tradicionalne vještine i prirodne načine liječenja, žene iz Istočnog Sarajeva i okoline nastoje da sačuvaju nasljeđe predaka kroz ručni rad i domaću proizvodnju. Ističu da je povratak prirodi ključ zdravlja i opstanka.

Član Udruženja “Probudi se” Sojka Beribaka kaže da članice Udruženja već 15 godina izrađuju rukotvorine u kreativnom kutku i domaće proizvode u okviru inicijative “Jedi zdravo, kupuj domaće”.

“Vunene čarape, gete, kape i priglavci pletu se od kako je svijeta i vijeka. To je nešto najbolje što može da nas zaštiti u zimskim danima. Vuna ljeti hladi, a zimi grije”, istakla je Beribaka.

Ručni rad se sve manje cijeni

Ona dodaje da se ovaj vid ručnog rada sve manje cijeni, iako zahtijeva mnogo truda i vremena.

Ona je navela da, uz pletenje i heklanje, priprema i domaći ajvar, džemove, likera i druge proizvode koristeći povrće iz sopstvene proizvodnje, ali da je problem plasman na tržište.

“Danas se sve može kupiti. Ali ono što je ručno rađeno i domaće ima posebnu vrijednost. Nažalost to mnogi više ne prepoznaju”, rekla je Beribaka, izražavajući nadu da će se stare vrijednosti ipak sačuvati i prenijeti na mlađe generacije.

Sličnu poruku šalje i Dragica Kapuran. Ona se bavi izradom prirodnih melema i čajeva, oslanjajući se isključivo na bilje i tradicionalne recepture.

“Sve radim sama, uz pomoć porodice. Od uzgoja nevena do prerade u meleme, koji su izuzetno ljekoviti”, navela je Kapuran, ističući da koristi svinjsko i kozije salo.

Ona objašnjava da svaki melem zahtijeva dugotrajnu pripremu i pažljivu obradu biljaka. To su neven, gavez i rusopasa, a efikasnost ovih preparata potvrdila  je i ličnim iskustvom.

“Ja sam, nakon teških povreda, počela da se liječim prirodnim putem i vidjela da upornost i vjera daju rezultate. Ništa ne može preko noći, ali ako vjerujete i budete uporni, rezultati dođu”, rekla je Kapuran.

Ona naglašava da se ljudi sve više vraćaju prirodnoj medicini, ali da je važno razumjeti njene principe.

“Postoje četiri osnovna elementa – zemlja, vazduh, voda i sunce. To je ono što čovjek mora poštovati, jer iz toga dolazi i zdravlje”, poručila je Kapuran.

Iako se bave različitim oblastima, ove žene dijele istu poruku, a to je da se tradicija, ručni rad i prirodni načini života ne smiju zaboraviti, jer u njima leži znanje koje je održalo generacije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske detaljno objasnio ko ima uslove za penziju

Fond PIO Republike Srpske detaljno je objasnio ko i na koji način ima pravo da ostvari starosnu penziju, te kada je potrebno podnijeti zahtjev.

Na svom Fejsbuk nalogu Fond je ponovio da pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.

“Osiguranik koji nema 65 godina života, pravo na starosnu penziju ima kada navrši 60 godina života i 40 godina penzijskog staža”, naglasili su iz Fonda PIO.

Kako se računa staž ženama

Fond je objasnio i da žena osiguranik ima, takoreći, povlastice na osnovu rođene djece.

“Za svako rođeno dijete, ženi osiguraniku se umanjuje jedna godina staža osiguranja”, objašnjavaju u ovom fondu.

Objasnili su šta kada žena nema navršenih 65 godina života. U tom slučaju pravo na starosnu penziju ima kada navrši 58 godina života i 35 godina staža osiguranja.

Kada je potrebno početi proceduru

Ono što je možda i najbitnije osiguranicima koji su na pragu penzije jeste objašnjenje Fonda kada bi trebalo da započnu proceduru.

Fond navodi da za ostvarenje starosne penzije budući penzioner treba da se jave najmanje godinu dana unaprijed.

“Da se pregleda dokumentacija i vidi da li trebaju potvrde staža. Za odlazak u starosnu penziju od dokumentacije je potreban rodni list, ovjerena kopija radne knjižice, tekući račun. Rodni list ne može da bude stariji od 2012, jer od tada važe trajni rodni listovi”, kažu u Fondu.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske sve češće na poslu: Pogledajte u kojim oblastima ih je najviše

Zahtjev se predaje prema mjestu prebivališta, mjestu poslednjeg osiguranja u najbližu poslovnicu Fonda. Zahtjev se može predati poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Podijeli tekst sa drugima na:

Mozaik prijateljstva: Svečani vaskršnji ručak za građane Banjaluke

Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” priprema svečani vaskršnji ručak za sugrađane, koji će biti održan u nedjelju, 12. aprila.

Miroslav Subašić, sekretar Udruženja, ističe da je cilj obroka da svi prisutni osjete radost praznika, ali i da kući ponesu osnovne namirnice.

“Borimo se i pripremamo da ovaj ručak bude poseban i da ljudi budu srećni. Već smo pripremili pite, kolače, a još prikupljamo meso. Podršku nam pružaju građani, ali i društveno odgovorne kompanije”, rekao je Subašić.

Ručak je planiran za 400 do 500 osoba, a Subašić naglašava da će svi prisutni bez obzira na vjeru i nacionalnost dobiti jednaku pažnju.

“Biće sarma, supa, meso, razne čorbe, kolači i pite, a ljudi će moći ponijeti i osnovne namirnice kući. U današnje vrijeme ovo je više nego značajno”, dodao je on.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Srpske: 3,3 miliona KM za banjsku rehabilitaciju penzionera

Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na utrošak 3,3 miliona KM za banjsku rehabilitaciju penzionera u Srpskoj.

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti na plan utroška sredstava za period 1. januar 30. jun Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, u ukupnom iznosu od 3.300.000 KM, za realizaciju Projekta banjske rehabilitacije članova Udruženja penzionera Republike Srpske, saopšteno je nakon sjednice Vlade.

Ranije je iz budžeta predsjednika Republike Srpske za 2026. godinu izdvojeno je 1,5 miliona KM za besplatnu banjsku rehabilitaciju 6.000 penzionera u banjama širom Republike Srpske.

Možda vas interesuje i ovo:

Prvi penzioneri iz Srpske već otišli na besplatnu banjsku rehabilitaciju

Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Republike, iz budžeta predsjednika Srpske u prethodnoj godini izdvojeno je milion KM za banjsku rehabilitaciju 4.300 penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na: