Fond PIO FBiH ukida plaćanje naknada iz matične evidencije

Upravni odbor Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO) donio je 25. februara odluku kojom se stavlja van snage dosadašnja Odluka o visini naknade za korištenje podataka iz matične evidencije. Time prestaje naplata svih uvjerenja i potvrda koje izdaje ovaj zavod.

Od 1. marta Federalni zavod MIO/PIO će, na zahtjev osiguranika i korisnika penzije, izdavati uvjerenja i potvrde o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji bez ikakve naknade.

Jačanje javne funkcije

Iz Zavoda su saopštili da se ukidanjem naknade dodatno potvrđuje javna i socijalna funkcija ove institucije. Takođe jača se povjerenje osiguranika i korisnika u sistem penzijskog i invalidskog osiguranja. Omogućava se i brži, lakši i efikasniji pristup podacima , posebno kada je riječ o ostvarivanju prava iz obaveznog osiguranja.

Dodaju da će osiguranicima na ovaj način biti olakšan uvid u podatke o ostvarenim godinama penzijskog staža i redovnosti uplate doprinosa. Time se, kako navode, omogućava i svojevrsna kontrola zakonitog postupanja poslodavaca, odnosno provjera redovne uplate doprinosa.

Odlukom je ukinuta naplata svih uvjerenja koje izdaje Zavod, uključujući i uvjerenja o visini penzije, što će imati poseban značaj za korisnike kojima se penzija isplaćuje u inostranstvo.

Način podnošenja zahtjeva

Zahtjev za izdavanje uvjerenja ili potvrda podnosi se u pisanoj formi, lično ili putem punomoćnika. Obrasci su dostupni u svim ispostavama Zavoda, kao i na zvaničnoj web-stranici www.fzmiopio.ba.

Uvjerenje ili potvrda izdaje se na dan podnošenja pisanog zahtjeva u službenim prostorijama Zavoda. Najkasnije u roku od pet dana.

Šta se sve ne naplaćuje:

  • izdavanje uvjerenja o podacima osiguranika
  • potvrda da osoba nije registrovana u evideniciji
  • uvjerenja o statusu poslodavca
  • ispis zaposlenih kod poslodavca
  • potvrda o tome da li je osoba korisnik penzije
  • uvjerenje o visini penzije
  • podaci o uplaćenim i neuplaćenim doprinosima
  • ovjera staža sa uvećanim trajanjem
  • istraživanje i kontrola prijava matičnih evidencija.
Podijeli tekst sa drugima na:

Magazinović uputio apel: Traži niže cijene vozačkih za penzionere

Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH apelovao je na Savjet ministara BiH da usvoji manje cijene takse za obnovu vozačke dozvole za penzionere.

Rekao je da je to potrebno uraditi kako bi se ispravila nepravda, jer oni plaćaju višestruko veću cijenu obnove vozačke nego ostali vozači,

U saopštenju Sektora za odnose s javnošću podsjećaju da se vozačka dozvola izdaje na period od deset godina. Takođe, navode da obnova dozvole iznosi 60 KM. Međutim, po zakonu starijim vozačima se smanjuje rok trajanja važenja dokumenta na tri godine.

Vozači sa umanjenom zdravstvenom sposobnošću moraju obnoviti vozačku dozvolu u nekim situacijama i svake dvije godine.

Svaki put kada obnavljaju moraju platiti taksu i obaviti ljekarski pregled.

“To znači da je cijena takse za obnovu vozačke dozvole za zdrave mlade i vozače srednjih godina 60 KM. To je za period od deset godina. Za isti period važenja dozvole penzioneri plaćaju 200 KM, a vozači sa umanjenim zdravstvenim sposobnostima i do 300 KM. Ako se tome dodaju troškovi ljekarskih pregleda onda to postaje značajno veći iznos”, navedeno je u saopštenju.

Čeka se Savjet ministara

Predstavnički dom 23. januara prošle godine usvojio je Magazinovićevu inicijativu. Cilj je da se ukine diskriminaciju po kojoj stariji vozači plaćaju preko tri puta veću cijenu. Dok vozači umanjene zdravstvene sposobnosti plaćaju i do pet puta veći iznos u odnosu na druge vozače u istom vremenskom periodu.

Nakon usvojene inicijative, IDDEEA je krenula u realizaciju izradivši Pravilnik koji je prošao javne konsultacije. Naredni korak je da ovaj Pravilnik usvoji Savjet ministara BiH.

Ukidanje ove vrste diskriminacije prema vozačima starije dobi i vozačima umanjene zdravstvene sposobnosti bilo bi pošteno prema više od 170.000 osoba starosti od 65 i više godina koje posjeduju važeću vozačku dozvolu.

On napominje da, u slučaju BiH, ne samo da penzioneri i osobe sa umanjenim zdravstvenim sposobnostima nisu u povlaštenom položaju, nego su praktično kažnjeni.

Poručio je da se nepravda mora ispraviti na način da penzioneri za 10 godina važenja vozačke dozvole plaćaju isti, a ne višestruko veći iznos u odnosu na mlađe vozače.

Možda vas zanima i ovo:

Ljekarski uslov za produženje vozačke poslije 65. godine

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada BPK Goražde Udruženju penzionera odobrila 60.000 KM

Vlada Bosanskopodrinjskog kantona (BPK) Goražde  usvojila je Odluku o odobravanju tekućih transfera neprofitnim organizacijama. Sredstva su dodijeljena po javnom pozivu za 2026. godinu.

Ovom odlukom iznos od 60.000 KM odobren je Udruženju penzionera Grada Goražda za subvencioniranje cijene i nabavke ogrjevnog drveta za predstojeću grijnu sezonu. Saopšteno je da je to urađeno radi unapređenja brige o ovoj kategoriji stanovništva.

Iznos od 2.000 KM odobren je Udruženju sportske rekreacije Akademija sporta „AS“ Goražde za realizaciju projekta škole plivanja. Time se nastavlja podrška razvoju sporta i zdravih stilova života kod djece i mladih.

Na prijedlog Ministarstva za privredu, a nakon okončanih pregovora, kantonalna vlada dala je prethodnu saglasnost na Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i radnika u JP „Bosansko-podrinjske šume“ d.o.o. Goražde.

Zaključkom sa današnje sjednice zadužena su sva ministarstva, uprave i direkcije da, u skladu sa Zakonom o imovini BPK Goražde, do 3. marta 2026. godine dostave spisak imovine koja će biti uvrštena u Plan raspolaganja imovinom za 2026. godinu.

Naglašeno je da Vlada BPK Goražde nastavlja sa aktivnostima usmjerenim na unapređenje kvaliteta života građana. Zatim podršku socijalnim kategorijama, razvoju privrede i očuvanju javnog interesa.

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri USK traže da se drvo isporuči na vrijeme

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO Srpske: U Brčkom 7.540 korisnika penzija

Penzioneri Brčkog, penziju primaju iz dva fonda u Bosni i Hercegovini. Mladen Milić, direktor Fonda PIO Republike Srpske rekao je da u Brčko distriktu ima 7.540 korisnika prava.

“Fond PIO Republike Srpske je prema posljednjem obračunu i isplati januarske penzije isplatio 4,6 miliona maraka za 7.540 korisnika prava našeg Fonda koji žive na području Brčko Distrikta”, rekao je Milić.

Naveo je da je zakonodavstvo po pitanju Brčko Distrikta komplkovano.

“Bilo je predviđeno da Brčko ima svoj Fond PIO, ali to je skupo i neisplativo. Oni ne bi imali finansirati sve to. Brčko bi bankrotiralo”, istakao je Milić.

Podsjećamo, na spisku Fonda PIO je 10.230 osiguranika u Brčkom koji uplaćuju doprinose i to je prihod od 38 miliona maraka godišnje, a za penzije se izdvoji 60 miliona.

Možda vas interesuje:

Utvrđen iznos jednokratne novčane pomoći za penzionere u Brčko distriktu

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani sami mogu plaćati staž: Šta se dešava ako ga ne uplate tri mjeseca?

Zakonom o PIO FBiH omogućena je dobrovoljna uplata staža i ona ove godine iznosi mjesečno 418,88 KM. Ovaj iznos utvrđen je na temelju osnovice koju čini podatak o prosječnoj plati, a koji je objavio Federalni zavod za statistiku.

Prošle godine dobrovoljno osiguranje iznosilo 359,89 KM, što znači da se za dobrovoljno osiguranje u ovoj godini mora izdvojiti više novca i to za skoro 59 KM.

Zakonom o PIO-u je definirano da se osoba koja nije osigurana u obaveznom osiguranju može osigurati na dobrovoljno osiguranje. Mora imato prebivalište na području FBiH ili Distrikta Brčko,  opštu zdravstvenu sposobnost te ako je starija od 15 godina, a najkasnije do 65. godine živote te ako je državljanin Bosne i Hercegovine.

Staž se počinje računati od trenutka predaje dokumentacije, piše Faktor.

Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO osoba mora donijeti i ljekarsko uvjerenje. Zakon kaže da za ostvarivanje prava na dobrovoljno osiguranje treba ispunjavati opštu zdravstvenu sposobnost.

Kod uplate dobrovoljnog osiguranja osobi ne treba firma kao posrednik. Osoba se registruje, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.

Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev osiguranika.

Osim toga, dobrovoljno osiguranje prestaje kada Porezna uprava dostavi nosiocu osiguranja obavijest o neuplaćenim doprinosima za tri uzastopna mjeseca.

Mnogi u Federaciji kada se bliže odlasku u penziju saznaju da imaju “rupe” u stažu. Navode da im poslodavac nije redovno uplaćivao doprinose za penzijsko i to predstavlja svojevrstan problem. Zakonom je  propisan broj godina staža i starosti koje treba ispuniti da bi se otišlo u penziju.

Možda vas interesuje i ovo:

Dobrovoljno osiguranje u Srpskoj u 2026. godini košta 260,74 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Poziv penzionerima Trebinja da se prijave na banjsku rehabilitaciju

Svi penzioneri sa prebivalištem u Republici Srpskoj do 15. marta mogu podnijeti prijave za besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju. To je u skladu sa pravilnikom Udruženja penzionera Republike Srpske i uz podršku Vlade Republike Srpske.

Mirko Milojević, predsjednik Udruženja penzionera Grada Trebinje kaže tačan broj mjesta još uvijek nije precizan. Kako je naveo, broj zavisi od finansijskih sredstava koja odobri Vlada Republike Srpske. Ipak, očekuje se da će broj korisnika biti na nivou prošlogodišnjeg.

“Imamo najave da će broj korisnika biti približno isti kao prošle godine. Tada je 150 penzionera ostvarilo pravo na besplatnu sedmodnevnu rehabilitaciju. Konkurs je otvoren do 15. marta“, rekao je Milojević.

On podsjeća da je prošle godine konkurisalo blizu 400 penzionera, dok je odobreno 146 mjesta. To pokazuje veliko interesovanje za ovaj vid podrške najstarijoj populaciji. Zbog ograničenih kapaciteta u pojedinim banjama, dio korisnika bio je upućivan i u druge banjske centre širom Republike Srpske.

Udruženje penzionera Republike Srpske potpisalo je ugovore sa više zdravstveno-turističkih centara, među kojima su Banja Vrućica, Vilina Vlas, Banja Dvorovi, Banja Kulaši, Mlječanica i Terme Laktaši, čime jepenzionerima omogućena rehabilitacija u različitim dijelovima Srpske.

Prilikom prijave penzioneri su dužni da dostave rješenje o penziji, posljednji ček od penzije, kopiju lične karte, te da popune propisani obrazac prijave. Tom prilikom mogu izraziti želju u koju banju žele da budu upućeni.

Nakon zatvaranja konkursa slijedi proces bodovanja prijava, na osnovu unaprijed utvrđenih kriterijuma. Rang lista se dostavlja Fondu PIO radi provjere tačnosti podataka, nakon čega se ostavlja rok za eventualne žalbe. Oko mjesec dana po zatvaranju konkursa očekuju se konačni rezultati, a penzioneri koji ostvare pravo na rehabilitaciju potom sami kontaktiraju izabranu banju kako bi dogovorili termin odlaska.

Besplatna banjska rehabilitacija predstavlja značajnu podršku penzionerima, posebno onima slabijeg imovinskog stanja ili narušenog zdravstvenog stanja, te doprinosi unapređenju kvaliteta života najstarije populacije u Republici Srpskoj.

Možda vas interesuje i ovo:

Jedini u Srpskoj: Dva udruženja penzionera u Trebinju

Podijeli tekst sa drugima na:

Ko može naplatiti posmrtninu za penzionera i u kojem roku?

Sa izmjenama Zakona o PIO koje su stupile na snagu u januaru ove godine, omogućeno je da ubuduće posmrtninu nakon smrti penzionera naplati onaj ko je platio troškove ukopa. Do sada su posmrtninu mogli naplatiti samo članovi uže porodice.

“Posmrtnina u slučaju smrti korisnika penzije kome je penzija isplaćivana u FBiH ili Brčkom, fizičkoj osobi koja izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Zahtjev za naknadu troškova ukopa podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije – stoji u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Prosječna penzija sada iznosi 723,53 KM.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza penzionera ZE-DO kantona, ranije je kazao kako je dobro da sada posmrtninu može naplatiti i osoba koja je platila troškove. Iako nije član najuže porodice umrlog.

Možda vas zanima i ovo:

Koliko porodica dobija za troškove sahrane penzionera u FBiH?

“Imamo slučajeve da su udruženja ukopavala svoje članove, a nisu mogli naplatiti tu posmrtninu. Sada, onaj ko ukopa penzionera i plati dženazu ili sahranu, sa tom potvrdom dođe u zavod i može naplatiti posmrtninu. Ta posmrtnina je u visini prosječne penzije u FBiH u tom momentu”, kazao je Trakić, a prenosi Faktor.

Potrebna dokumentacija:

  • Punomoć, ako se zahtjev podnosi po punomoćniku
  • Original računa ili kopija računa o plaćenim troškovima ukopa izdat od pokopnog društva
  • Transakcijski račun podnosioca zahtjeva
Podijeli tekst sa drugima na:

Ko u Srpskoj najčešće ide u invalidsku penziju?

Maligne, duševne i kardiovaskularne bolesti, kao i bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva i bolesti nervnog sistema najčešći su uzroci gubitka radne sposobnosti u Republici Srpskoj.

Prema podacima Fonda PIO, lani je u invalidsku penziju otišlo više od 1.500 osoba.

U postupku rješavanja zahtjeva za  invalidsku penziju prošle godine izvršeno je ukupno 6.245 ocjena radne sposobnosti. To je u odnosu na prethodnu godinu manje za 191.

“Na domaće osiguranje odnosilo se 5.102 ili 81,7 odsto zahtjeva, dok je sa ino nosiocima osiguranja usaglašavano 1.143 ili 18,3 odsto zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti. Nastanak invalidnosti odnosno gubitak radne sposobnosti, ljekari vještaci Fonda su utvrdili u 1.507 slučajeva ili 24,1 odsto od ukupnog broja vještačenja. Od toga je 1.118 ili 74,2 odsto u domaćem, a 389 odnosno 25,8 odsto u ino osiguranju”, naveli su oni.

Prema njihovim podacima gubitak radne sposobnosti kao posljedica bolesti u 2025. godini najčešće se pojavljivao kod:

• malignih bolesti, 309 slučaja ili 20,5 odsto,
• duševnih bolesti, 291 slučaj ili 19,3 odsto,
• kardiovaskularnih bolesti, 281 slučaj ili 18,6 odsto,
• bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, 165 slučaja ili 10,9 odsto,
• bolesti nervnog sistema, 157 slučaja ili 10,4 odsto.

PROČITAJTE JOŠ: Skok broja invalidskih penzionera u Srpskoj – detaljna analiza

“Maligne bolesti zajedno sa duševnim i kardiovaskularnim oboljenjima čine čak 58,5 odsto uzroka nastanka invalidnosti. Odnosno gubitka radne sposobnosti, što predstavlja izuzetno visok procenat. Dok su u većini država regiona i u Evropi kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti, u Srpskoj već više od deceniju odnosno od 2012. godine maligne bolesti zauzimaju vodeće mjesto”, istakli su iz Fonda PIO.

Ko ostvaruje pravo na invalidsku penziju?”

Oni navode da se kroz duži vremenski period uočava blagi trend smanjenja broja slučajeva oboljelih od malignih bolesti.

“Tako je 2013. godine registrovano 449 slučajeva. 2023. godine 397, 2024. godine 384, a i 2025. 309 slučajeva malignih oboljenja. Iako je riječ o blagom padu, maligne bolesti i dalje ostaju najčešći uzrok gubitka radne sposobnosti”, kažu oni.

Iz Fonda PIO dodaju da je gubitak radne sposobnosti kao posljedica povrede na radu u 2025. godini nastao u 76 slučaja ili 5,05 odsto.

“U postupcima vještačenja koji su provedeni, invalidnost nije utvrđena u 388 predmeta. U 3.420 slučajeva postupak još uvijek traje jer liječenje nije okončano. Smanjena radna sposobnost evidentirana je u 896 slučaja. Postojanje opasnosti od nastanka invalidnosti 28, dok je u četiri predmeta ispitivanje još u toku”, objašnjavaju oni.

Iz Fonda tvrde da organizaciona struktura, koja uključuje odjeljenja različitih nivoa vještačenja, omogućava objektivnu i preciznu provjeru.To ne daje prostor za nepravilnosti u radu.

“Nastavak takvog pristupa, uz naglasak na prevenciji, predstavlja ključni korak ka očuvanju radne sposobnosti”, kažu oni.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri FBiH: Od aplikacije “uporedimo cijene” neće biti koristi (VIDEO)

Mjere Vlade FBiH, poznate kao “zaključane cijene”, prestaće važiti 1. marta, čime će trgovcima ponovo biti omogućeno slobodno formiranje cijena osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda.

Istog dana, prema najavi Federalnog ministarstva trgovine, u punom kapacitetu počeće s radom i mobilna aplikacija “Usporedimo cijene”. Aplikacija je namijenjena lakšem pronalasku najpovoljnije kupovine, javlja BHRT.

Duže od dvije godine pod mjerom „zaključavanja“ bilo je oko 60 osnovnih proizvoda. Iz resornog ministarstva ranije su ocijenili da je ova mjera doprinijela stabilizaciji cijena i zaštiti standarda građana u vrijeme inflacije.

Međutim, dio penzionera smatra da efekti nisu bili onakvi kako su predstavljeni. Ističu da mjera nije obuhvatala troškove javnog prijevoza, energenata i lijekova, koji značajno opterećuju kućni budžet najstarije populacije.

Skepsa penzionera

Tvrdnje Ministarstva trgovine da su građani po jednoj kupovini mogli uštedjeti i do 50 KM, u Savezu penzionera dočekane su s nevjericom.

“Ja se npr. ne podmirujem. Kupim tri artikla, što mogu. Da čujem da neko kupi ona dvoja kolica i da uštedi 50 KM, to je samo u filmovima naučne fantastike”, kaže Fuad Šiljković, potpredsjednik Sindikata penzionera Tuzla.

Sličnog je stava i Haso Halilović, predsjednik Saveza penzionera Tuzlanskog kantona. On smatra da nova aplikacija neće biti od velike koristi starijim osobama.

“Kad će penzioneri, sa svojim ćoravim očima, sa kljakavim prstima, da tako ih nazovem, sa svim drugim manama, da oni sad idu po mobitelima i po aplikacijama i da sabiraju od juga do zapada, gdje, u kom tržnom centru, ili koji tržni centar ima taj paket cijena“, poručuje Halilović.

Nova aplikacija

Aplikacija “Usporedimo cijene” omogućiće građanima da uporede cijene oko 3.000 proizvoda u trgovinama u svom mjestu stanovanja.

Biće moguće porediti cijene po trgovačkim lancima, pregledati ponudu najbližih prodavnica ili kreirati vlastitu potrošačku korpu i provjeriti gdje je najpovoljnije obaviti kupovinu.

Ekonomista Damir Bećirović smatra da je mjera „zaključavanja cijena“ prije dvije godine imala više simboličan nego suštinski efekat. Prema njegovoj ocjeni, njeno ukidanje ne bi trebalo automatski dovesti do rasta cijena.

Konkurencija ključna

“Samo konkurencija može držati cijene na pravom nivou. Sve druge mjere, kako Vladine, tako i samih potrošača, mogu voditi samo monopolskom položaju, nestašici ili većim cijenama“, kaže Bećirović sa IPI akademije.

Dodaje da bi aplikacija mogla imati pozitivan efekat ukoliko bude kvalitetno osmišljena i redovno ažurirana. Može podstaći konkurenciju među trgovcima. Ipak, napominje da će vrijeme pokazati koliko će sistem biti efikasan, posebno imajući u vidu dosadašnja negativna iskustva s javnim tenderima i održavanjem sličnih projekata.

Hoće li tržište bez ograničenja cijena donijeti stabilnost ili novi rast troškova života, građani će osjetiti već u prvim sedmicama nakon 1. marta.

Možda vas interesuje i ovo:

Aplikacija za niže cijene od 1. marta biće u funkciji u FBiH

Podijeli tekst sa drugima na:

Učiteljica Stana ostala bez učenika, ali i dalje čuva školu

Nakon što je prije dvadesetak godina u Miloševom Brdu učiteljica Stana Bajić, izbjeglica iz Resanovaca kod Bosanskog Grahova, ispratila posljednju generaciju učenika, a školsko zvono utihnulo u ovom potkozarskom selu, ona je odložila dnevnik, zaključila radni vijek i postala poljoprivrednik i penzioner.

Učionica postala skladište

Stana, zajedno sa suprugom Radomirom, proizvodi kukuruz, pšenicu, uzgaja živinu i drugu stoku. Obrađuje godinama zapuštene školske parcele. Učionica je tako, sasvim neplanirano, postala skladište, prostor u kojem je graju učenika zamijenio zvuk mašine za mrvljenje kukuruza.

Učiteljica Stana živi u trošnoj baraci, pored škole, a u pauzi poljoprivrednih radova prelistava uspomene. Naviru sjećanja. O svakom đaku, čija imena i sada pamti, priča sa ponosom, a o školi sa sjetom.

Đaci se odavno razišli po svijetu

Pokazuje fotografije, školske uspomene iz Miloševog Brda, ali i drugih krajiških, većinom napuštenih i ratom opustošenih sela. Njeni đaci davno su se razišli po svijetu.

Školsko zvono utihnulo 2007.

Posljednja Stanina generacija školaraca iz ovog sela u Potkozarju otišla je na dalje školovanje, a prvaka nije bilo. Te 2007. godine, kada je utihnulo školsko zvono, započela je penzionerski život u školi bez đaka i u selu opustjelih kuća i ugašene vatre na ognjištima.

Jedini čuvar seoske škole

Ipak, odlučila je da ovdje ostane, i sa suprugom Radomirom, bivšim vozačem, postane jedini čuvar seoske škole na obroncima Kozare.

Tu je došla u izbjegličkoj koloni, na traktoru, jula 1995. godine. Kada je ratni požar u hrvatskoj “Oluji” zahvatio njeno rodno selo i cijelu Krajinu, Stana je u traktorskoj prikolici sa krovom od najlona od Grahova do Beograda prevezla dvadesetak rođaka, komšija i svojih učenika. U glavnom gradu nije bila dugo, tek pola godine, a onda krenula nazad, opet traktorom, do Gradiške, pa do Miloševog Brda. Za poslom. Traktor i prikolicu parkirala je u školskom dvorištu, uzela dnevnik i ušla u učionicu.

Škola izgrađena nakon razornog zemljotresa

Škola u Miloševom Brdu izgrađena je nakon razornog zemljotresa, 1970. godine, u velikoj jugoslovenskoj akciji časopisa “Kekec” i “Večernjih novosti”. Školu je krajem novembra brojnim đacima predao Mirko Petrović, tadašnji urednik “Kekeca”, a na prvom času gost je bio pjesnik Branko Ćopić. O tom događaju i sada se priča u ovom kraju, pišu Nezavisne.

Brankova škola u Miloševom Brdu

“Govorili smo, Brankova škola u Miloševom Brdu”, podsjeća Ranko Gligić iz susjednog Sovjaka, pjesnik i bivši učenik. Vremena su se promijenila, godine prošle, škola dotrajala i opustjela.

“Moji učenici razišli su svuda po svijetu, kao rakova djeca, sa bajkama, najljepšim oružjem, kako je pisao Branko Ćopić. Sa njima je u nepovrat u čaroliju životnih bespuća otišao i dio mene. Iznenadni, neočekivani, ali sve rjeđi susreti sa bivšim učenicima, vraćaju me u davno prohujalo vrijeme”, utvrđuje učiteljica Stana sjetnu lekciju o svojim đacima.

Posljednji čas

Sa posljednjeg časa, prije skoro dvije decenije, ispratili su je Sanja, Maja, Suzana, Mirko, Jelena, Dragana, Dalibor, Željko, Mihajlo, Suzana i Milica. Njihove uokvirene fotografije učiteljica čuva i pokazuje.

Iz Resanovaca, preko Grahova i Beograda, ponijela je i đačke uspomene svoje djece, kako kaže, da je sjećaju na četrdeset godina u školi, u učionici, među učenicima.

Uspomene iz sela Peulje

Na početku radnog vijeka, kada je 1. marta 1967. godine, prvi put zakoračila u učionicu u selu Peulje kod Grahova, dočekalo je 120 radoznalih i sramežljivih djevojčica i dječaka, željnih znanja.

“Imala sam tada 19 godina, neizmjerno mnogo životne radosti i želje da znanje stečeno u Učiteljskoj školi u Bihaću prenesem mojim đacima. Osim lekcija iz knjiga, trudila sam se da ih naučim životnim lekcijama”, prepričava učiteljica Stana prve dane, mjesece i godine u učionici. Poslije sela Peulje, prešla je u Bastase kod Drvara, a potom Resanovce, gdje ju je zatekao rat.

Podijeli tekst sa drugima na: