Društvo | Penzionerski centar

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

27.10.2026. by Sandra Vukić

Kancelarija za reviziju institucija u FBiH proveo je reviziju učinka “Kvalitet usluga u domovima za starije osobe”.

Cilj je bio ispitati efikasnost nadležnih ministarstava i domova za starije osobe u osiguranju kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima.

Revizijom su obuhvaćene aktivnosti preduzete u periodu od 2023. do 2025. godine u šest institucija: tri ministarstva nadležna za socijalna pitanja iz Kantona Sarajevo, Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, te tri doma za starije osobe: KJU “Gerontološki centar”, “Centar za stara i iznemogla lica/osobe” Mostar i JU “Dom penzionera” Tuzla.

Rezultati revizije ukazali su na potrebu za dodatnim aktivnostima nadležnih institucija. Nadležna ministarstva nisu izradila odgovarajuće strateške dokumente koji daju jasne smjernice za unapređenje ove oblasti. Ona zbog trenda starenja stanovništva postaje sve relevantnija.

“Postojećim propisima nije sveobuhvatno uređena standardizacija usluga. Nisu uspostavljene ni potpune, ažurirane i javno dostupne evidencije i registri domova za starije osobe” – saopšteno je iz Kancelarije za reviziju institucija u FBiH.

U saopštenju se navodi da, iako domovi uglavnom osiguravaju osnovne uslove za smještaj, njegu i brigu o korisnicima, nalazi ukazuju na potrebu za sistemskim unapređenjem kvaliteta usluga.

Konstatovani su nedostaci u kvalitetu prostora i opreme. Posebno za korisnike s demencijom, za koje nisu osigurani adekvatni prostorni, organizacioni i terapijski uslovi.

Broj i struktura zaposlenih nisu prilagođeni rastućem broju korisnika kojima su potrebni intenzivna njega i stalni nadzor. U svim domovima utvrđen je nedostatak pojedinih kategorija zdravstvenih radnika. To se naročito odnosi na negovatelje i fizioterapeute. Dodatne izazove predstavljaju dugotrajna bolovanja zaposlenih i organizacija rada u noćnim smjenama.

Niko ne smije biti zapostavljen

Domovi ne prate sistematično nutritivni kvalitet obroka. Takođe redovno ne ispituju zadovoljstvo korisnika ishranom. I pored toga što su korisnici ukazivali na potrebu za većom raznovrsnošću obroka i kvalitetnijim izborom namirnica.

Nedostaci su utvrđeni i u postupanju po pritužbama korisnika.

Dodaje se da se stručni nadzor u domovima za starije osobe ne provodi redovno i dosljedno. Pojedina ministarstva ga uopšte ne provode.

Tamo gdje se provodi, nije sveobuhvatna procjena kvaliteta usluga i stručnog rada. Zbog toga postoji rizik da nepravilnosti i nedostaci ne budu blagovremeno otkriveni i otklonjeni.

“Unapređenje kvaliteta usluga u domovima za starije osobe važno je za osiguranje odgovarajuće socijalne zaštite, prava i dostojanstva korisnika. Istovremeno, ono doprinosi ostvarivanju principa „niko ne smije biti zapostavljen”, jednog od ključnih načela Ciljeva održivog razvoja”, saopšteno je iz Kancelarije.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

27.10.2026.26.10.2026.. by Sandra Vukić

Niske penzije, troškovi liječenja i otežan pristup zdravstvenim uslugama obilježavaju svakodnevicu velikog broja penzionera u Ključu.

Zbog toga njihovo udruženje nastoji kroz solidarnost, druženja i konkretnu pomoć ublažiti probleme najstarijih građana.

Ipak, iskustva s terena pokazuju da su, osim međusobne podrške, za poboljšanje njihovog položaja potrebna i sistemska rješenja. I to ona koja će osigurati materijalnu sigurnost i dostupniju zdravstvenu zaštitu.

Udruženje penzionera opštine Ključ, osnovano 1997. godine. Okuplja 962 člana, a prema riječima predstavnika Udruženja Fahre Jauzovića, između 60 i 70 odsto njih prima minimalnu penziju.

“Udruženje je formirano nakon protesta penzionera koji nisu mogli ostvariti prava stečena svojim radom. Tada se došlo na ideju da se organizujemo kako bismo zajednički djelovali u rješavanju problema. Danas između 60 i 70 odsto naših članova na minimalnoj penziji. Jasno je u kakvom se položaju nalaze”, kazao je Jauzović.

Udruženje djeluje u okviru Kantonalnog saveza udruženja penzionera. Preko njega ostvaruje mogućnost djelovanja prema nadležnim institucijama na federalnom nivou.

U lokalnoj zajednici, međutim, značajan dio aktivnosti usmjeren je na očuvanje društvenih veza i pružanje podrške članovima kojima je pomoć najpotrebnija.

U okviru obilježavanja 25. oktobra, Dana penzionera, članovi Udruženja posjetili su korisnike Doma za starija lica „Dom sreće“. Tu su organizovali tradicionalne turnire u šahu i beli.

Na druženjima se okupi i do 200 ljudi

Susret je protekao u razgovoru i druženju, uz pehare i nagrade za učesnike, potvrđujući važnost uključivanja starijih osoba u društveni život.

“Organizujemo druženja unutar Udruženja, ali i susrete s drugim udruženjima na području Unsko-sanskog kantona. Na redovnim okupljanjima bude između 120 i 150 penzionera. Na druženjima na otvorenom, poput onih s kolegama iz Bosanske Krupe, učestvuje i oko 200 ljudi. Takve aktivnosti mnogo znače našim članovima”, istakao je Jauzović.

Uz druženja, Udruženje nastoji pomoći bolesnim i socijalno ugroženim penzionerima. Informacije o njihovim potrebama dobijaju od predstavnika mjesnih zajednica. Na osnovu tih informacija planiraju posjete i raspodjelu raspoložive pomoći.

“Imamo planirane aktivnosti pomoći, a obilazak ugroženih penzionera jedan je od važnih zadataka. Nekome ćemo odnijeti skromnu pomoć, nekome novčanu, a nekome poklon. Sve zavisi od naših mogućnosti i od toga kakva je situacija osobe koju posjećujemo”, naveo je Jauzović.

Problem i pristup zdravstvenoj usluzi

Pored niskih primanja, penzioneri u Ključu suočavaju se i s problemima pristupa zdravstvenim uslugama.

Upućivanje pacijenata u druge gradove, uključujući Sanski Most i Bihać, podrazumijeva dodatne troškove prevoza, što je posebno teško za osobe s minimalnim penzijama.

“Jedan od najvećih problema, uz finansijske poteškoće, jeste zdravstvo. Penzioner dođe u dom zdravlja, zatim ga upute u Sanski Most, a odatle dalje u Bihać. Sve to podrazumijeva dodatne troškove prevoza, što je posebno teško onima koji imaju minimalna primanja”, upozorio je Jauzović.

Udruženje pokušava smanjiti dio troškova kroz pogodnosti za članove. Uz odgovarajuću potvrdu penzioneri ostvaruju popust od 10 odsto za banjsko liječenje, a planirano je i ugovaranje povoljnijih uslova za narednu godinu.

Omogućena je i nabavka ogrjevnog drveta putem Šumsko-privrednog društva na rate i po unaprijed ugovorenoj cijeni.

“Članarina iznosi tri KM mjesečno, a članstvo donosi konkretne pogodnosti. Penzioneri imaju popust za banjsko liječenje, mogućnost nabavke ogrjeva na rate, a nastojimo pomoći i bolesnim i materijalno ugroženim članovima. Zato pozivam penzionere koji još nisu članovi da nam se pridruže – kazao je Jauzović.

Iako Udruženje u realizaciji pojedinih aktivnosti ima podršku opštine Ključ, Jauzović smatra da lokalne mogućnosti nisu dovoljne za rješavanje ključnih problema penzionerske populacije. Dugoročnije poboljšanje položaja zahtijeva mjere viših nivoa vlasti, posebno u oblasti penzijske politike i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

26.10.2026.26.10.2026.. by Sandra Vukić

Tradicionalna manifestacija “Dani glamočkog krompira” okupila je u Glamoču 72 izlagača iz 13 opština, a posebnu pažnju privuklo je takmičenje za najteži krompir, u kojem je pobjedu odnio Mirza Kovačević s primjerkom teškim 1.584 grama.

Osamnaesto izdanje manifestacije, održano u organizaciji Opštine Glamoč, okupilo je proizvođače domaćih poljoprivrednih i drugih proizvoda, pruživši im priliku za predstavljanje svoje ponude i direktan susret s kupcima.

Slobodan Paštar iz Opštine Glamoč, jedan od organizatora manifestacije, potvrdio je kako su učestvovala 72 izlagača iz 13 opština te da povremena kiša nije znatnije omela održavanje programa.

U takmičarskom dijelu ocjenjivale su se četiri kategorije. To su najteži krompir, najukusnija pita, najuređeniji štand i najbolji poljoprivredni štand. Drugo mjesto u izboru najtežeg krompira osvojio je Ahmed Kovačević. Njegov primjerak težak je 1.569 grama, a najuspješnijim učesnicima dodijeljene su nagrade.

Ove godine manja proizvodnja

Program manifestacije upotpunjen je kulturno-umjetničkim sadržajima.

Glamočki krompir nosi oznaku geografskog porijekla. Na njegovom očuvanju i tržišnom razvoju radi Udruženje “Glamočki krompir”. Udruženje okuplja 56 registrovanih proizvođača.

Predsjednik Udruženja Mirza Šolak ranije je izjavio kako je prošlogodišnja proizvodnja iznosila oko 2.000 tona, dok se ove godine zbog suše očekuje manji urod.
Proizvođači nastoje proširiti plasman glamočkog krompira prema velikim trgovačkim lancima, modernizovati pakovanje te nastaviti aktivnosti na evropskoj zaštiti njegova porijekla.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

26.10.2026. by Sandra Vukić

Od januara sledeće godine slijedi novo redovno povećanje penzija u Srpskoj.

To je poručio direktor Fonda PIO Mladen Milić, naglasivši da bi ono, da se penzija usklađuju u ovom momentu, iznosilo 7,5-8%.

“Od januara 2027. slijedi redovno godišnje usklađivanje. Penzije se usklađuju na osnovu rasta troškova života i rasta prosječne plate u prošloj godini” rekao je Milić gostujući na NTV Arena.

Podsjetio je da je za isplatu septembarske penzije trebalo 187,75 miliona KM.

“Na bazi sadašnjih pokazatelja rasta troškova života i rasta prosječne plate u prvih 8 mjeseci ove godine. Da sad vršimo redovno usklađivanje, ono bi bilo 7,5-8%. Ako to ostane na ovom nivou, trebaće nam 200 miliona KM mjesečno, odnosno 2,4 milijarde KM u bruto iznosu godišnje”, rekao je Milić.

Kad je riječ o visini penzija, dodao je da ne postoji država u svijetu u kojoj su penzioneri zadovoljni.

“Ne postoji država gdje većina penzionera od penzije može da živi normalno. Kod nas, od oko 297.000 penzionera, 7,8% ima 40 godina efektivnog staža. Njihova prosječna penzija je skoro 1.100 KM. Ostali imaju manje staža, pa prosječna penzija u Srpskoj iznosi 726 KM. Niska je u odnosu na prosječnu platu”, ističe Milić.

Objašnjava da je dobar dio osiguranika ranije, naročito u toku rata i posleratnih godina, bio prijavljen na najnižu platu.

“Ostalo su dobijali u koverti. Tada su, možda, bili zadovoljni, ali kad ispune uslove za starosnu penziju, onda su neprijatno iznenađeni”, poručuje Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

24.10.2026.23.10.2026.. by Sandra Vukić

Kada čovjek doživi duboku starost i ostane sam u svom domu i najmanja pomoć može značiti mnogo. To najbolje zna Veselin Prtija (91) iz Tukova, kojem dolazak gerontodomaćica olakšava svakodnevni život i donosi osjećaj sigurnosti.

“Nemam nikog prečeg od njih dvije. Donesu mi hranu i srede kuću da pristojno mogu da živim. Teže se krećem i drugačije ne mogu”, priča sa suzama u očima Veselin.

Na terenu su dvije gerontodomaćice, Mirsada Kandžić i Sandra Santrač Gvozden, koje svakodnevno obilaze korisnike i u skladu s njihovim potrebama, pružaju podršku kako bi im olakšale svakodnevicu. Pored pomoći u domaćinstvu, korisnicima je obezbijeđen i obrok, piše Kozarski vijesnik.

“Obavljamo kućne poslove koje korisnici ne mogu da urade. Unošenje drva, pospremanje kuće, donošenje hrane, kupovina potrepština i lijekova, davanje određene terapije, po potrebi i odvoženje na ljekarski pregled. Na kraju radnog dana osjećamo se ispunjeno upravo zbog toga što znamo da možemo nekom pomoći. Znači im puno naš dolazak i razgovor koji podijelimo sa njima”, priča Mirsada Kandžić.

Podrška starijima ima širi značaj

Upravo na toj ideji zasniva se pomoć i njega u kući, koju je u Prijedoru pokrenuo “DON”, a koja je vremenom kroz saradnju sa Gradom i Centrom za socijalni rad dobila širi značaj u sistemu socijalne zaštite.

“Sa Centrom za socijalni rad imamo veoma pozitivnu i partnersku saradnju. Mnogo je pozitivnih priča iz domova korisnika koje posjećuju gerontodomaćice. Kojima su otvorili vrata i pitali: “Dobro jutro, kako ste?” To korisnicima mnogo znači. Mislim da smo postigli ogroman pomak u ovoj oblasti i pokrenuli pozitivnu priču u Prijedoru”, ističe Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana “DON”.

Usluga pomoći i njege u kući može biti besplatna za korisnike koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, a odluka o tome donosi se na osnovu njihovih prihoda i drugih okolnosti. U Prijedoru je trenutno 10 korisnika pomoći i njege u kući, ističu u Centru za socijalni rad.

“Pravo na pomoć i njegu u kući regulisano je Zakonom o socijalnoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju ovog prava. Praktično znači pružanje neposredne pomoći korisniku u njegovom domu kada zbog starosti, bolesti, invaliditeta ili smanjene funkcionalne sposobnosti nije u mogućnosti da samostalno obavlja određene svakodnevne aktivnosti, a nema dovoljno porodične podrške. Konkretan obim usluga prilagođava se potrebama korisnika”, kaže Dejan Panić, socijalni radnik u Centru.

Cilj je da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija i da starost, uprkos svim izazovima, što duže provedu u svom domu, uz dostojanstvo, sigurnost i osjećaj da nisu sami.

Podijeli tekst sa drugima na:

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

23.10.2026. by Sandra Vukić

Iako je ministarka finansija Zora Vidović rekla na Narodnoj skupštini Republike Srpske 19. maja ove godine da će nova praksa naplaćivanja doprinosa penzionerima koji su većinski radni staž ostvarili u inostranstvu biti stavljena van snage, to se ipak nije dogodilo.

Upravo suprotno, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nastavio je da poziva penzionere da se jave u prostorije Poreske uprave. Navode ih da potpisuju dokumente kojim se obavezuju da plate ovaj namet.

U dopisima koje šalju penzionerima navodi se da su korisnici srazmjerne penzije i da to nije osnov za korišćenje zdravstvene zaštite na teret sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Traže i da se u što kraćem roku jave Poreskoj upravi Republike Srpske da bi se prijavili po osnovu statusa stranog penzionera.

“Od datuma prijave na navedeni osnov osiguranja u zakonom propisanim rokovima izmirujete doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje“, navodi se u dopisu, kako su naveli, srazmjernim penzionerima.

Tako je i penzionerka iz Prijedora koja prima 365 evra (približno 712 KM) inostrane penzije od sada prinuđena da plaća 38 evra (približno 74 KM) za doprinose za zdravstveno osiguranje.

“Pozvali su me da se javim i odrezali mi da od sada plaćam 38 evra za doprinose zato što imam penziju iz inostranstva“, rekla je ova penzionerka za CAPITAL.

Podsjetimo, FZO je početkom aprila ove godine počeo da poziva penzionere. Pozivima ih obavještava da uvode novu praksu i tumačenje Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. To podrazumijeva naplatu od 10,2 posto za zdravstveno osiguranje.

Vidovićeva najavila ukidanje

Prema ocjeni pravnika i stručne javnosti nova praksa predstavlja sporno tumačenje zakona i moguću diskriminaciju jedne od najranjivijih grupa stanovništva koja obuhvata oko 10.000 penzionera.

Suočeni glasnim neodobravanjem uvođenja ovog nameta i tužbama za diskriminaciju, ministarka Vidović je rekla da će se ova odluka najvjerovatnije ukinuti.

“Po mom mišljenju i po ovom što se sada dešava, mislim da će taj zakon biti stavljen van snage“, rekla je Vidović.

Ipak, to se nije dogodilo, a ministarkina najava poslužila je za privremeno smirivanje javnosti.

Za FZO zakon jasan

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja, poručuju da je riječ o zakonskoj odredbi koja je na snazi od 2022. godine. Naglašavaju da je primjena počela u maju. Kažu da je Fond od aprila ove godine informisao osiguranike o ovoj zakonskoj obavezi.

“Napominjemo da ova odredba zakona nikada nije stavljena van snage, niti je stavljanje van snage razmatrano“, poručili su iz FZO.

NSRS je zakon mijenjala i u julu ove godine. Njime je propisano da određene kategorije nisu dužne plaćati doprinose i to će za njih uraditi nadležno ministarstvo. To su demobilisani borci, ratni vojni invalidi, članovi porodice poginulih boraca. Takođe ni civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture Odbrambeno – otadžbinskog rata nisu u obavezi plaćati doprinose.

Insistiraju na tome da ova obaveza postoji za strane penzionere bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.

“Naglašavamo i da stopa od 10,2 odsto nije proizvoljna niti je nova mjera FZO RS. To je zakonski definisana stopa doprinosa u Srpskoj koja važi za sistem finansiranja zdravstvenog osiguranja”, kažu u FZO.

Dodaju i da ovi penzioneri plaćaju dodatni doprinos zato što “nisu učestvovali u finansiranju domaćeg zdravstvenog sistema.

Pravnici već pišu tužbe

Banjalučki advokat Slavko Jandrić kaže da upravo sada piše nove tužbe u ime inostranih penzionera.

“Ne vidimo i dalje zakonsku odredbu koja ovo jasno propisuje. Samim tim je namet proizvoljan i nezakonit. Mora da postoji zakon i rješenje po kojem se vrši naplata ovog doprinosa. Pošto ga nema, mi pišemo tužbe“, rekao je Jandrić za Capital.

Kaže da su i ranije pisali ovakve tužbe i da su penzioneri uspijevali da vrate novac koji im je nezakonito naplaćivan.

Podijeli tekst sa drugima na:

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

23.10.2026.22.10.2026.. by Sandra Vukić

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u septembru iznosila je 1.727 KM i bila je nominalno veća za 10,9 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Prosječna bruto plata u septembru bila je 2.668 KM.

U odnosu na avgust, prosječna septembarska neto plata nominalno je bila veća za 1,9 odsto, a realno 0,9 odsto.

Septembarske cijene proizvoda i usluga u Srpskoj bile su veće za jedan odsto nego avgustovske. U odnosu na septembar prošle godine veće su za čak šest odsto.

Gorivo i maziva za automobile su u odnosu na septembar prošle godine poskupjeli 47,3 odsto.

Najveći godišnji rast cijena zabilježen je u odjeljku prevoza, i to za 27 odsto, stanovanja 13 odsto, zdravstva 9,3 odsto, te restorani i hoteli za 5,3 odsto.

Hoće li rasti penzije?

Rast plata i potrošačkih cijena znači da će rasti i penzije.

Naime, Zakonom o PIO Republike Srpske predviđeno je da se u januaru svake godine vrši redovno usklađivanje penzija. To usklađivanje radi se na principu 50 posto prosječne plate u prethodnoj godini i 50 posto rast cijena na malo.

Hipotetički, ako bi ostali ovi procenti rasta plata i potrošačkih cijena penzija bi u januaru trebala porasti za 8,45 posto.

Možda vas interesuje i ovo:

Kako se računa procenat za koji će rasti penzije

Podijeli tekst sa drugima na:

Običaji ostaju bez obzira na rast cijena: Koliko košta odlazak na slavu?

22.10.2026. by Sandra Vukić

Promjene na globalnom nivou reflektovale su se na cijeli svijet, a sa njima kao i uvijek došla su i poskupljenja.

Koliko je novca potrebno da se spremite za slavu, a koliko da odete nekom u goste, zavisi, ali u prosjeku radi se o minimalno 50 KM.

Ukoliko ste nekome krenuli na slavu, rođendan ili neko drugo okupljanje za flašu pića, kafu, šećer i možda neko voće ili još neku čokoladu za najmlađe, ukoliko budete imali sreće daćete 50 KM, a ukoliko ne budete tražili one najjeftinije opcije, račun na kasi će vas šokirati.

“Ostaje nada da neće doći do povećanja cijene električne energije i da će sve ostati kako je za sada rečeno i da će hidropotencijal i sve ovo što očekujemo u narednom periodu biti povoljnije i da neće doći do drastičnog povećanja električne energije jer svjedoci smo da ako električna energija poskupi privrednim društvima to se i te kako onda odražava i na građane”, rekla je za ATV Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja potrošača “DON”, Prijedor.

Kako Marićeva navodi građani će osjetiti promjene u potrošačkoj korpi te ukoliko u martu dođe do poskupljenja i građanima, te promjene će izazvati lančanu reakciju jer sva preduzeća zavisna od električne energije povećaće svoje cijene.

“Dakle, nikad ne ide jedno povećanje samo, nego, povećava se i sve ostalo. Priča o povećanju cijene električne energije vidimo da je izazvala burne reakcije među građanima. Svi se plaše tih povećanja”, poručuje Marićeva.

Poklon kesa

Poklon i nije uvijek obavezan. Pošto smo robovi navika sami sebi smo na neki način nametnuli ovu obavezu. Neophodno je u tom slučaju i izdvojiti novac.

“Navikli smo da ne idemo praznih ruku nekom domaćinu. Ponesemo bilo šta, flaša vina, pola kilograma kafe, šećer, neka bombonjera. Ako imamo tamo i neku djecu, onda idu i čokolade i to zna otići daleko više od 50 maraka. To je ukoliko ne kupujemo one najjeftinije proizvode”, govori Marićeva.

Prema njenim riječima, primjetno je da sva pomenuta poskupljenja uticala su i na kafu, čija cijena za pola kilograma odavno je prešla 10 KM, a kafa je kao proizvod neizbježna od poklona, svakodnevnice i kao takva je najviše poskupila.

“Tu su apsolutno i svi konditorski proizvodi, koji su većinom iz uvoza i zbog toga skuplji. Danas i neku flašu najobičnijeg vina nećemo naći ispod 10 KM. Na njih ne obraćamo možda svaki dan pažnju. Međutim kada dođu ove svetkovine, svakako da ćemo vidjeti kako te cijene zapravo stoje i kako se iznijeti s njima”, govori Marićeva.

Kolika plata je dovoljna?

Aktuelna tema u BiH jeste prosječna, minimalna i plata sam po sebi te, kako Marićeva kaže jedna plata ne može pokriti ni trećinu potrošačke korpe.

“Ovdje imamo taj problem da se u toku mjeseca nečega trebamo odreći kako bi se zadovoljile neke druge potrebe. Tako da je danas sve diskutabilno i mislim da se danas svaka marka važe. Međutim, svjedoci smo upravo tih promjena. Bile su zadušnice, idu slave i to cvijeće koje se nosi na groblje danas niste našli ispod 10 KM”, govori Marićeva.

Da bi se uspjelo izaći na kraj s troškovima tokom mjeseca, neophodno je jako dobro planirati. Da bi zadovoljila potrebe i izdatke trenutna plata treba biti daleko veća.

Bez plana se u mjesec ne može ulaziti posebno porodica gdje žive i djeca, kojima je potrebna odjeća, stvari za školu, računi, hrana, krediti pa na kraju i odlasci na događaje poput rođendana, svadbi, slava pa i sahrana.

Podijeli tekst sa drugima na:

U decembru stiže pomoć za 67.000 hrvatskih penzionera u BiH

22.10.2026.21.10.2026.. by Sandra Vukić

Vlada Republike Hrvatske je odlukom propisala da vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu penzionog staža za 2026. iznosi sedam eura.

To znači da će u prosjeku godišnji dodatak na penziju iznositi 208 eura, a za isplatu u decembru osigurano je 260 miliona eura.

U Bosni i Hercegovini živi oko 67.000 penzionera koji penziju primaju iz Hrvatske.

Kada se uz povećanja penzija pridoda godišnji dodatak, premijer Andrej Plenković istakao je kako je Vlada blizu cilja iz programa da ukupna prosječna penzija bude između 750 i 800 eura, piše Hina.

“Danas je to otprilike 780 eura i s te strane radimo napore da pomognemo našim umirovljenicima koji su nam posebno bitni i važni”, rekao je Plenković.

Ministar rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike naveo je kako je dodatak predviđen za isplatu u decembru. On će biti isplaćen svim penzionerima, i to automatski. Penzioneri neće biti u potrebi da podnose zahtjev, a osiguran je mehanizam zaštite.

“Nakon prve ovakve isplate prošle godine, ovime bismo potvrdili trajnost ovakvog novog prava”, istaknuo je Ružić.

U praksi, naveo je, to bi za penzionere prosječno značilo isplatu od 208 eura. Za one koji imaju 20 godina penzionog staža, isplata bi bila 140 eura. Za puni staž od 40 godina isplata će iznositi 280 eura.

“Za ovu namjenu u proračunu je osigurano 260 miliona eura. To je značajan finansijski iznos”, istaknuo je ministar.

Podijeli tekst sa drugima na:

Ceh skuplje struje za privredu platiće građani

21.10.2026. by Sandra Vukić

Još nije poznato ni kada će ni za koliko će poskupjeti struja za privredu u Republici Srpskoj, ali je jedno jasno kao dan – ceh će na kraju platiti građani.

U tome su saglasni svi, od ekonomista, preko privrednika i sindikalaca, do potrošača. Iz njihovih izjava može se zaključiti da je sve zabrinulo ono što je u ponedjeljak poručila vlast. Vlast je, podsjetimo, potvrdila da cijena električne energije za stanovništvo neće rasti do marta sljedeće godine, dok će za privredu biti povećana.

Šta godinama bilježi pad?

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, upozorava da prerađivačka industrija, koja je uglavnom izvozno orijentisana, već četiri uzastopne godine bilježi pad.

“Znači, bilježi pad privredne aktivnosti, bilježi pad broja zaposlenih i bilježi pad izvoza, a povećava nam se konstantno uvoz. Zašto nam se povećava uvoz? Zato što imamo konstantnu inflaciju. I suštinski proizvodi iz inostranstva postaju sve zastupljeniji na našem tržištu. Kompanije koje izvoze na inostrana tržišta zbog gubljenja konkurentnosti imaju sve manje izvoza”, upozorio je Škrebić.

Pribojavaju se privrednici, kako navodi Škrebić, velikog rasta cijena električne energije, jer će to dovesti do daljeg gubitka konkurentnosti na zapadnoevropskom i svjetskom tržištu kompanija iz Republike Srpske.

“S druge strane, dovešće, što se tiče stanovništva, da daljeg rasta cijena robe široke potrošnje”, rekao je Škrebić.

Prema njegovim riječima, vrtlog inflacije, podizanjem cijena osnovnog energenta, u koji spada i struja, dovešće do nove inflacije.

“To će dovesti do zahtjeva za veći rast plata. Ukoliko to ne bude praćeno rastom produktivnosti naših kompanija, dovešće nas do daljeg pada konkurentnosti”, rekao je Škrebić.

Ko se igra sa potrošačima?

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kritikuje, kako navodi, igranke sa potrošačima. Te igranke su su, kako poručuje, vrlo neumjesne i nekorektne.

“Stvarno ne znam do koje mjere se standard građana treba spustiti da bi Vlada preduzela nešto. Dakle, odraziće se na standard građana, odraziće se i na samu situaciju među nama u onom smislu međuljudskih odnosa i strahova, šta i kako će se dešavati dalje”, navela je Šešlija, komentarišući najavljeni rast cijena struje za privredu.

Privrednici se, kaže Šešlija, neće odreći nijedne svoje marke, nego će oni ovo poskupljenje fakturisati građanima.

“U krajnjoj liniji, privrednike to neće pogoditi u onom smislu kako će pogoditi građane. Politika cijena kod nas nije zakonom dobro regulisana. Kad se poveća cijena struje, automatski se povećava i cijena proizvoda, bez obzira na to o čemu se radi, da li su cipele u pitanju ili hljeb”, rekla je Šešlija za “Nezavisne novine“.

U kojoj mjeri je moguće poskupljenje?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, takođe očekuje mogućnost da će se povećanje cijena struje za privredu odraziti i na građane, a pojasnio je i u kojoj mjeri.

“U mjeri u kojoj troškovi električne energije participiraju u strukturi proizvodnih troškova, sa jedne strane, i tržišne moći proizvođača da teret rasta troškova prebace na cijene, sa druge strane, kretaće se mogući rast cijena usljed rasta cijena električne energije za privredu. Moguće je da se i ovo iskoristi kao izgovor za povećanja cijena iznad onih opravdanih rastom troškova. To bi se moglo spriječiti inspekcijskim kontrolama”, naglasio je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Kakva je praksa u Republici Srpskoj?

Božana Radomir, stručna saradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kaže da je dugogodišnja praksa u Republici Srpskoj da privredni subjekti bilo kakva poskupljenja odmah prevaljuju na potrošačke cijene, odnosno taj ceh na kraju plaćaju potrošači, tj. građani.

“Ako posmatramo prošlu godinu, privredni subjekti su prijavili povećanje neto ostvarene dobiti za više od 17 odsto. Ako posmatramo, primjera radi, samu trgovinu, taj rast dobiti je bio 21 odsto, što jasno pokazuje tu dugogodišnju praksu”, navela je Radomirova.

Podijeli tekst sa drugima na:

Niko ne smije biti zapostavljen

Pročitajte i ovo

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Na druženjima se okupi i do 200 ljudi

Problem i pristup zdravstvenoj usluzi

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Ove godine manja proizvodnja

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Podrška starijima ima širi značaj

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Vidovićeva najavila ukidanje

Za FZO zakon jasan

Pravnici već pišu tužbe

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

Rastu plate i potrošačke cijene, hoće li doći do rasta penzija?

Hoće li rasti penzije?

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Poklon kesa

Kolika plata je dovoljna?

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Šta godinama bilježi pad?

Ko se igra sa potrošačima?

U kojoj mjeri je moguće poskupljenje?

Kakva je praksa u Republici Srpskoj?

Pročitajte i ovo

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe