Isplata penzija u Federaciji BiH 5. novembra

Isplata penzija za oktobar u Federaciji BiH /FBiH/ počeće u četvrtak, 5. novembra.

Iz Zavoda za penziono i invalidsko osiguranje FBiH naveli su da će penziju za oktobar dobiti nešto više od 473.000 korisnika.

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. godine najniža penzija iznosi 692,23 KM. Zagarantovana 826,14 KM, a najviša 3.461,14 KM.

Osnovica za obračun najniže penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara iznosi 752,03 KM. Na osnovu toga najniža penzija za manje od 20 godina penzijskog staža iznosi 451,22 KM.

Najniža invalidska penzija u oktobru je 676,83 KM, koliko i najniža porodična penzija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO uporedio podatke o penzijama iz Srpske i FBiH

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske objavio je nove uporedne podatke o visini najnižih penzija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH za septembar ove godine. Poseban fokus je na korisnicima imaju od 30 do 40 godina penzijskog staža.

Iz ove javne institucije poručuju da nastavljaju sa objavljivanjem tačnih, provjerljivih i zvaničnih činjenica. Cilj je da se objektivno informiše javnosti i spriječi širenje dezinformacija.

“U cilju istinitog informisanja javnosti, a zbog pokušaja neodgovornih pojedinaca u obmani javnosti, naročito penzionerske populacije, da su penzije u Republici Srpskoj duplo niže od penzija u Federaciji BiH, donosimo uporednu i stvarnu sliku visine zagarantovane penzije za penzijski staž od 30 do 40 godina“, navode iz Fonda PIO RS.

Prema zvaničnim podacima za septembar, najniža penzija u Republici Srpskoj za kategoriju od 30 do 40 godina penzijskog staža iznosi 578,94 KM.

Možda vas interesuje i ovo:

Fond PIO objavio podatke o najnižoj penziji u Srpskoj i FBiH

S druge strane, u Federaciji BiH prosjek najniže penzije za istu ovu kategoriju staža iznosi 601,63 KM. U okviru Federalnog zavoda MIO/PIO ova kategorija je raščlanjena. Najniža penzija za staž od 30 do 35 godina iznosi 564,02 KM, dok za staž od 35 do 40 godina iznosi 639,23 KM.

Iz Fonda PIO Republike Srpske ističu da je pružanje zvaničnih podataka njihova obaveza prema svim građanima i korisnicima. Navode i da statistički parametri jasno demantuju neosnovane tvrdnje o drastičnim razlikama u visini penzija između dva entiteta.

Podijeli tekst sa drugima na:

Slovenački penzioneri u Srpskoj dobijaju “zimski dodatak”

Penzioneri iz Republike Srpske koji su radni vijek ili njegov dio proveli u Sloveniji, krajem novembra mogu da očekuju isplatu zimskog dodatka u iznosu do 170 evra, odnosno oko 333 KM.

Ipak, iako vijest o dodatnom novcu pred praznike zvuči odlično, važno je znati da svi korisnici na računima neće ugledati istu cifru. Razlog leži u specifičnim pravilima obračuna i srazmjernim penzijama.

Prema zvaničnim podacima slovenačkog Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (ZPIZ), zimski dodatak za 2026. godinu isplaćuje se uz penziju za novembar. Tačnije tačnije 30. novembra.

Da je ovo tema koja se i te kako tiče građana Srpske, potvrđuju podaci Fonda PIO RS. Prema tim podacima u evidencijama postoji 1.718 korisnika koji ostvaruju pravo na penziju iz Slovenije.

Ko ima pravo na isplatu?

Osnovni uslov za dobijanje zimskog dodatka nije samo prebivalište ili primanje novca iz Slovenije. Prema pravilima ZPIZ-a, pravo na ovu naknadu imaju isključivo korisnici penzija i određenih naknada iz invalidskog osiguranja koji već ispunjavaju uslove za takozvani godišnji dodatak.

U praksi, postoje tri glavne grupe korisnika. Prvu čine oni koji su cijelo pravo ostvarili u Sloveniji i primaju punu penziju. Drugu grupu čine oni sa mješovitim stažom, dio u Sloveniji, dio u drugoj državi. Treća grupa su upravo korisnici koji žive u BiH, a novac primaju iz slovenačkog fonda. Međutim, činjenica da neko živi u BiH ne znači da mu automatski sleduje pun iznos od 170 evra, piše BL portal.

Caka zvana “srazmjerni dio”

Ključna razlika u iznosu koji će penzioneri dobiti odnosi se na one koji primaju srazmjerni dio penzije. ZPIZ izričito propisuje da se zimski dodatak isplaćuje u srazmjernom iznosu onda kada se i sama penzija po međunarodnim sporazumima isplaćuje srazmjerno.

To u praksi znači da je nekome ko je tokom radnog vijeka ostvario ukupno 40 godina staža, od toga 20 godina u Sloveniji i 20 godina u BiH, slovenačka penzija priznata u srazmjernom dijelu od 50 odsto. U tom slučaju, i zimski dodatak se dijeli napola. Korisnik će umjesto 170 evra dobiti 85 evra, ili oko 166 KM. Stvarni iznos na računu direktno zavisi od toga koji srazmjerni dio piše u rješenju svakog penzionera.

Šta ako novac zakasni i treba li podnositi zahtjev?

Prema opštim pravilima, zimski dodatak pripada korisnicima koji ispunjavaju uslove i isplaćuje se po automatizmu uz penziju. Ipak, korisnici kojima pravo na godišnji dodatak za 2026. godinu bude priznato naknadno, svoj zimski dodatak dobiće najkasnije uz isplatu penzije za april 2027. godine.

Savjetuje se penzionerima koji primaju penziju iz inostranstva da obavezno provjere svoja rješenja. Treba da potvrde kod ZPIZ-a da li ispunjavaju sve uslove. Proceduree za korisnike sa prebivalištem van Slovenije ponekad su podložne dodatnim provjerama.

Dodatak raste svake godine, ali pazite na odbitke

Zimski dodatak je sistemska mjera podrške u Sloveniji i njegov iznos se postepeno povećava. Prošle godine iznosio je 150 evra, ove godine je 170 evra, dok je zakonskim rasporedom predviđeno da 2027. godine skoči na 190 evra, a do 2029. godine dostigne 230 evra.

Iako predstavlja značajnu finansijsku injekciju, ZPIZ napominje da dodatak nije potpuno zaštićen od svih odbitaka. Dobra vijest je da se ne računa kao prihod pri utvrđivanju prava na određene socijalne pomoći. Međutim može biti podložan oporezivanju i zakonskim izvršenjima, na šta korisnici treba da obrate pažnju.

Podijeli tekst sa drugima na:

Poskupile karte za međulinijski prevoz, i Banjaluka traži veće cijene

Prevoznici u Banjaluci traže povećanje cijena karata za gradski i prigradski prevoz sa 2,30 KM na 3,10 KM, a međugradski prevoz prema Laktašima, Srpcu, Klašnicama i Slatini već je skuplji i radnička mjesečna karta od danas je skuplja za 10 do 20 KM.

Direktor “Autoprevoza Gradski saobraćaj” iz Banjaluke Dejan Mijić izjavio je da je ovo treći zahtjev za poskupljenje koji su prevoznici uputili gradu. Naveo je da očekuje da jedna od tačaka naredne sjednice Skupštine grada bude i ove.

“To je nepopularan način. Ali svi koji rade po slobodnom principu moraju od nečega da plate troškove. Mi plaćamo od onoga što zaradimo, a u ovom slučaju to je cijena karte”, naveo je Mijić.

Napomenuo je da je aktuelni cjenovnik usvojen 2022. godine, a da su u međuvremenu poskupile sve druge komunalne usluge.

On je rekao da su prevoznici podnijeli zahtjev za cjenovnik. Rekao je i da postoji opcija da grad, preuzme tu obavezu umjesto građana i plati razliku.

Prema predloženom cjenovniku, set od pet karata kupljenih na kiosku prevoznika iznosio bi 13.00 KM. Jedinstvena dnevna karta koštala bi 9.50 KM.

Mjesečna karta na grupi linija za radnike iznosila bi 76.00 KM, za studente i đake 52.00 KM, a za penzionere 24.00 KM.

Za djecu poginulih boraca koja pohađaju srednju školu ili fakultet, supruge poginulih boraca koje nisu penzioneri i invalide prve i druge kategorije predložena je cijena od 23.00 KM.

Jedinstvena mjesečna karta za radnike koštala bi 104.00 KM, za studente i đake 68.00 KM, a za penzionere 37.00 KM.

Prevoznici već obavjestili korisnike o povećanju cijena

Mijić je naveo da zahtjev za povećanje cijena podnose “Autoprevoz GS”, “Bočac tours” i “Pavlović turs”, kao nosioci grupe, u svoje ime i u ime kooperanata.

“Pavlović turs”, koji obavlja i međugradski prevoz, obavjestio je ranije korisnike da su zbog promjene svih parametara koji utiču na formiranje njihovih cjenovnika prinuđeni od 26. oktobra koriguju cijene karata.

Cijena radničke mjesečne karte iz Banjaluke do Slatine od danas košta 90 KM. Ranije je bila 75 KM. Pojedinačna karta do Slatine umjesto 3,50 KM košta 4,50 KM.

Na prodajnom mjestu “Pavlović tursa” rekli su da radnička mjesečna karta iz Banjaluke do Klašnica sada košta 100 KM umjesto dosadašnjih 90 KM. Pojedinačna karta sada košta 5,50 KM umjesto 4.50 KM.

Radnička mjesečna karta do Laktaša sada košta 105 KM. Ranije je bila umjesto 95 KM. Pojedinačna karta je poskupila sa pet na šest KM. Od Banjaluke do Srpca karta košta 200 KM, umjesto dosadašnjih 180 KM

Podijeli tekst sa drugima na:

Domovima za starije fali kadra, loši uslovi za dementne osobe

Kancelarija za reviziju institucija u FBiH proveo je reviziju učinka “Kvalitet usluga u domovima za starije osobe”.

Cilj je bio ispitati efikasnost nadležnih ministarstava i domova za starije osobe u osiguranju kvaliteta usluga koje se pružaju korisnicima.

Revizijom su obuhvaćene aktivnosti preduzete u periodu od 2023. do 2025. godine u šest institucija: tri ministarstva nadležna za socijalna pitanja iz Kantona Sarajevo, Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, te tri doma za starije osobe: KJU “Gerontološki centar”, “Centar za stara i iznemogla lica/osobe” Mostar i JU “Dom penzionera” Tuzla.

Rezultati revizije ukazali su na potrebu za dodatnim aktivnostima nadležnih institucija. Nadležna ministarstva nisu izradila odgovarajuće strateške dokumente koji daju jasne smjernice za unapređenje ove oblasti. Ona zbog trenda starenja stanovništva postaje sve relevantnija.

“Postojećim propisima nije sveobuhvatno uređena standardizacija usluga. Nisu uspostavljene ni potpune, ažurirane i javno dostupne evidencije i registri domova za starije osobe” – saopšteno je iz Kancelarije za reviziju institucija u FBiH.

U saopštenju se navodi da, iako domovi uglavnom osiguravaju osnovne uslove za smještaj, njegu i brigu o korisnicima, nalazi ukazuju na potrebu za sistemskim unapređenjem kvaliteta usluga.

Konstatovani su nedostaci u kvalitetu prostora i opreme. Posebno za korisnike s demencijom, za koje nisu osigurani adekvatni prostorni, organizacioni i terapijski uslovi.

Broj i struktura zaposlenih nisu prilagođeni rastućem broju korisnika kojima su potrebni intenzivna njega i stalni nadzor. U svim domovima utvrđen je nedostatak pojedinih kategorija zdravstvenih radnika. To se naročito odnosi na negovatelje i fizioterapeute. Dodatne izazove predstavljaju dugotrajna bolovanja zaposlenih i organizacija rada u noćnim smjenama.

Niko ne smije biti zapostavljen

Domovi ne prate sistematično nutritivni kvalitet obroka. Takođe redovno ne ispituju zadovoljstvo korisnika ishranom. I pored toga što su korisnici ukazivali na potrebu za većom raznovrsnošću obroka i kvalitetnijim izborom namirnica.

Nedostaci su utvrđeni i u postupanju po pritužbama korisnika.

Dodaje se da se stručni nadzor u domovima za starije osobe ne provodi redovno i dosljedno. Pojedina ministarstva ga uopšte ne provode.

Tamo gdje se provodi, nije sveobuhvatna procjena kvaliteta usluga i stručnog rada. Zbog toga postoji rizik da nepravilnosti i nedostaci ne budu blagovremeno otkriveni i otklonjeni.

“Unapređenje kvaliteta usluga u domovima za starije osobe važno je za osiguranje odgovarajuće socijalne zaštite, prava i dostojanstva korisnika. Istovremeno, ono doprinosi ostvarivanju principa „niko ne smije biti zapostavljen”, jednog od ključnih načela Ciljeva održivog razvoja”, saopšteno je iz Kancelarije.

Podijeli tekst sa drugima na:

U ovom gradu skoro 70 posto penzionera prima minimalnu penziju

Niske penzije, troškovi liječenja i otežan pristup zdravstvenim uslugama obilježavaju svakodnevicu velikog broja penzionera u Ključu.

Zbog toga njihovo udruženje nastoji kroz solidarnost, druženja i konkretnu pomoć ublažiti probleme najstarijih građana.

Ipak, iskustva s terena pokazuju da su, osim međusobne podrške, za poboljšanje njihovog položaja potrebna i sistemska rješenja. I to ona koja će osigurati materijalnu sigurnost i dostupniju zdravstvenu zaštitu.

Udruženje penzionera opštine Ključ, osnovano 1997. godine. Okuplja 962 člana, a prema riječima predstavnika Udruženja Fahre Jauzovića, između 60 i 70 odsto njih prima minimalnu penziju.

“Udruženje je formirano nakon protesta penzionera koji nisu mogli ostvariti prava stečena svojim radom. Tada se došlo na ideju da se organizujemo kako bismo zajednički djelovali u rješavanju problema. Danas između 60 i 70 odsto naših članova na minimalnoj penziji. Jasno je u kakvom se položaju nalaze”, kazao je Jauzović.

Udruženje djeluje u okviru Kantonalnog saveza udruženja penzionera. Preko njega ostvaruje mogućnost djelovanja prema nadležnim institucijama na federalnom nivou.

U lokalnoj zajednici, međutim, značajan dio aktivnosti usmjeren je na očuvanje društvenih veza i pružanje podrške članovima kojima je pomoć najpotrebnija.

U okviru obilježavanja 25. oktobra, Dana penzionera, članovi Udruženja posjetili su korisnike Doma za starija lica „Dom sreće“. Tu su organizovali tradicionalne turnire u šahu i beli.

Na druženjima se okupi i do 200 ljudi

Susret je protekao u razgovoru i druženju, uz pehare i nagrade za učesnike, potvrđujući važnost uključivanja starijih osoba u društveni život.

“Organizujemo druženja unutar Udruženja, ali i susrete s drugim udruženjima na području Unsko-sanskog kantona. Na redovnim okupljanjima bude između 120 i 150 penzionera. Na druženjima na otvorenom, poput onih s kolegama iz Bosanske Krupe, učestvuje i oko 200 ljudi. Takve aktivnosti mnogo znače našim članovima”, istakao je Jauzović.

Uz druženja, Udruženje nastoji pomoći bolesnim i socijalno ugroženim penzionerima. Informacije o njihovim potrebama dobijaju od predstavnika mjesnih zajednica. Na osnovu tih informacija planiraju posjete i raspodjelu raspoložive pomoći.

“Imamo planirane aktivnosti pomoći, a obilazak ugroženih penzionera jedan je od važnih zadataka. Nekome ćemo odnijeti skromnu pomoć, nekome novčanu, a nekome poklon. Sve zavisi od naših mogućnosti i od toga kakva je situacija osobe koju posjećujemo”,  naveo je Jauzović.

Problem i pristup zdravstvenoj usluzi

Pored niskih primanja, penzioneri u Ključu suočavaju se i s problemima pristupa zdravstvenim uslugama.

Upućivanje pacijenata u druge gradove, uključujući Sanski Most i Bihać, podrazumijeva dodatne troškove prevoza, što je posebno teško za osobe s minimalnim penzijama.

“Jedan od najvećih problema, uz finansijske poteškoće, jeste zdravstvo. Penzioner dođe u dom zdravlja, zatim ga upute u Sanski Most, a odatle dalje u Bihać. Sve to podrazumijeva dodatne troškove prevoza, što je posebno teško onima koji imaju minimalna primanja”, upozorio je Jauzović.

Udruženje pokušava smanjiti dio troškova kroz pogodnosti za članove. Uz odgovarajuću potvrdu penzioneri ostvaruju popust od 10 odsto za banjsko liječenje, a planirano je i ugovaranje povoljnijih uslova za narednu godinu.

Omogućena je i nabavka ogrjevnog drveta putem Šumsko-privrednog društva na rate i po unaprijed ugovorenoj cijeni.

“Članarina iznosi tri KM mjesečno, a članstvo donosi konkretne pogodnosti. Penzioneri imaju popust za banjsko liječenje, mogućnost nabavke ogrjeva na rate, a nastojimo pomoći i bolesnim i materijalno ugroženim članovima. Zato pozivam penzionere koji još nisu članovi da nam se pridruže – kazao je Jauzović.

Iako Udruženje u realizaciji pojedinih aktivnosti ima podršku opštine Ključ, Jauzović smatra da lokalne mogućnosti nisu dovoljne za rješavanje ključnih problema penzionerske populacije. Dugoročnije poboljšanje položaja zahtijeva mjere viših nivoa vlasti, posebno u oblasti penzijske politike i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Podijeli tekst sa drugima na:

Dani glamočkog krompira: Najteži primjerak težio 1.584 grama

Tradicionalna manifestacija “Dani glamočkog krompira” okupila je u Glamoču 72 izlagača iz 13 opština, a posebnu pažnju privuklo je takmičenje za najteži krompir, u kojem je pobjedu odnio Mirza Kovačević s primjerkom teškim 1.584 grama.

Osamnaesto izdanje manifestacije, održano u organizaciji Opštine Glamoč, okupilo je proizvođače domaćih poljoprivrednih i drugih proizvoda, pruživši im priliku za predstavljanje svoje ponude i direktan susret s kupcima.

Slobodan Paštar iz Opštine Glamoč, jedan od organizatora manifestacije, potvrdio je kako su učestvovala 72 izlagača iz 13 opština te da povremena kiša nije znatnije omela održavanje programa.

U takmičarskom dijelu ocjenjivale su se četiri kategorije. To su najteži krompir, najukusnija pita, najuređeniji štand i najbolji poljoprivredni štand. Drugo mjesto u izboru najtežeg krompira osvojio je Ahmed Kovačević. Njegov primjerak težak je 1.569 grama, a najuspješnijim učesnicima dodijeljene su nagrade.

Ove godine manja proizvodnja

Program manifestacije upotpunjen je kulturno-umjetničkim sadržajima.

Glamočki krompir nosi oznaku geografskog porijekla. Na njegovom očuvanju i tržišnom razvoju radi Udruženje “Glamočki krompir”. Udruženje okuplja 56 registrovanih proizvođača.

Predsjednik Udruženja Mirza Šolak ranije je izjavio kako je prošlogodišnja proizvodnja iznosila oko 2.000 tona, dok se ove godine zbog suše očekuje manji urod.
Proizvođači nastoje proširiti plasman glamočkog krompira prema velikim trgovačkim lancima, modernizovati pakovanje te nastaviti aktivnosti na evropskoj zaštiti njegova porijekla.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Najva iz Fonda PIO: U januaru novo povećanje penzija

Od januara sledeće godine slijedi novo redovno povećanje penzija u Srpskoj.

To je poručio direktor Fonda PIO Mladen Milić, naglasivši da bi ono, da se penzija usklađuju u ovom momentu, iznosilo 7,5-8%.

“Od januara 2027. slijedi redovno godišnje usklađivanje. Penzije se usklađuju na osnovu rasta troškova života i rasta prosječne plate u prošloj godini” rekao je Milić gostujući na NTV Arena.

Podsjetio je da je za isplatu septembarske penzije trebalo 187,75 miliona KM.

“Na bazi sadašnjih pokazatelja rasta troškova života i rasta prosječne plate u prvih 8 mjeseci ove godine. Da sad vršimo redovno usklađivanje, ono bi bilo 7,5-8%. Ako to ostane na ovom nivou, trebaće nam 200 miliona KM mjesečno, odnosno 2,4 milijarde KM u bruto iznosu godišnje”, rekao je Milić.

Kad je riječ o visini penzija, dodao je da ne postoji država u svijetu u kojoj su penzioneri zadovoljni.

“Ne postoji država gdje većina penzionera od penzije može da živi normalno. Kod nas, od oko 297.000 penzionera, 7,8% ima 40 godina efektivnog staža. Njihova prosječna penzija je skoro 1.100 KM. Ostali imaju manje staža, pa prosječna penzija u Srpskoj iznosi 726 KM.  Niska je u odnosu na prosječnu platu”, ističe Milić.

Objašnjava da je dobar dio osiguranika ranije, naročito u toku rata i posleratnih godina, bio prijavljen na najnižu platu.

“Ostalo su dobijali u koverti. Tada su, možda, bili zadovoljni, ali kad ispune uslove za starosnu penziju, onda su neprijatno iznenađeni”, poručuje Milić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomoć koja mnogo znači: Sa pažnjom i brigom obilaze stare

Kada čovjek doživi duboku starost i ostane sam u svom domu i najmanja pomoć može značiti mnogo. To najbolje zna Veselin Prtija (91) iz Tukova, kojem dolazak gerontodomaćica olakšava svakodnevni život i donosi osjećaj sigurnosti.

“Nemam nikog prečeg od njih dvije. Donesu mi hranu i srede kuću da pristojno mogu da živim. Teže se krećem i drugačije ne mogu”, priča sa suzama u očima Veselin.

Na terenu su dvije gerontodomaćice, Mirsada Kandžić i Sandra Santrač Gvozden, koje svakodnevno obilaze korisnike i u skladu s njihovim potrebama, pružaju podršku kako bi im olakšale svakodnevicu. Pored pomoći u domaćinstvu, korisnicima je obezbijeđen i obrok, piše Kozarski vijesnik.

“Obavljamo kućne poslove koje korisnici ne mogu da urade. Unošenje drva, pospremanje kuće, donošenje hrane, kupovina potrepština i lijekova, davanje određene terapije, po potrebi i odvoženje na ljekarski pregled. Na kraju radnog dana osjećamo se ispunjeno upravo zbog toga što znamo da možemo nekom pomoći. Znači im puno naš dolazak i razgovor koji podijelimo sa njima”, priča Mirsada Kandžić.

Podrška starijima ima širi značaj

Upravo na toj ideji zasniva se pomoć i njega u kući, koju je u Prijedoru pokrenuo “DON”, a koja je vremenom kroz saradnju sa Gradom i Centrom za socijalni rad dobila širi značaj u sistemu socijalne zaštite.

“Sa Centrom za socijalni rad imamo veoma pozitivnu i partnersku saradnju. Mnogo je pozitivnih priča iz domova korisnika koje posjećuju gerontodomaćice. Kojima su otvorili vrata i pitali: “Dobro jutro, kako ste?” To korisnicima mnogo znači. Mislim da smo postigli ogroman pomak u ovoj oblasti i pokrenuli pozitivnu priču u Prijedoru”, ističe Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja građana “DON”.

Usluga pomoći i njege u kući može biti besplatna za korisnike koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, a odluka o tome donosi se na osnovu njihovih prihoda i drugih okolnosti. U Prijedoru je trenutno 10 korisnika pomoći i njege u kući, ističu u Centru za socijalni rad.

“Pravo na pomoć i njegu u kući regulisano je Zakonom o socijalnoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju ovog prava. Praktično znači pružanje neposredne pomoći korisniku u njegovom domu kada zbog starosti, bolesti, invaliditeta ili smanjene funkcionalne sposobnosti nije u mogućnosti da samostalno obavlja određene svakodnevne aktivnosti, a nema dovoljno porodične podrške. Konkretan obim usluga prilagođava se potrebama korisnika”, kaže Dejan Panić, socijalni radnik u Centru.

Cilj je da pomoć stigne do onih kojima je najpotrebnija i da starost, uprkos svim izazovima, što duže provedu u svom domu, uz dostojanstvo, sigurnost i osjećaj da nisu sami.

Podijeli tekst sa drugima na:

FZO nastavio naplatu doprionsa inostranim penzionerima

Iako je ministarka finansija Zora Vidović rekla na Narodnoj skupštini Republike Srpske 19. maja ove godine da će nova praksa naplaćivanja doprinosa penzionerima koji su većinski radni staž ostvarili u inostranstvu biti stavljena van snage, to se ipak nije dogodilo.

Upravo suprotno, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nastavio je da poziva penzionere da se jave u prostorije Poreske uprave. Navode ih da potpisuju dokumente kojim se obavezuju da plate ovaj namet.

U dopisima koje šalju penzionerima navodi se da su korisnici srazmjerne penzije i da to nije osnov za korišćenje zdravstvene zaštite na teret sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Traže i da se u što kraćem roku jave Poreskoj upravi Republike Srpske da bi se prijavili po osnovu statusa stranog penzionera.

“Od datuma prijave na navedeni osnov osiguranja u zakonom propisanim rokovima izmirujete doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje“, navodi se u dopisu, kako su naveli, srazmjernim penzionerima.

Tako je i penzionerka iz Prijedora koja prima 365 evra (približno 712 KM) inostrane penzije od sada prinuđena da plaća 38 evra (približno 74 KM) za doprinose za zdravstveno osiguranje.

“Pozvali su me da se javim i odrezali mi da od sada plaćam 38 evra za doprinose zato što imam penziju iz inostranstva“, rekla je ova penzionerka za CAPITAL.

Podsjetimo, FZO je početkom aprila ove godine počeo da poziva penzionere. Pozivima ih obavještava da uvode novu praksu i tumačenje Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. To podrazumijeva naplatu od 10,2 posto za zdravstveno osiguranje.

Vidovićeva najavila ukidanje

Prema ocjeni pravnika i stručne javnosti nova praksa predstavlja sporno tumačenje zakona i moguću diskriminaciju jedne od najranjivijih grupa stanovništva koja obuhvata oko 10.000 penzionera.

Suočeni glasnim neodobravanjem uvođenja ovog nameta i tužbama za diskriminaciju, ministarka Vidović je rekla da će se ova odluka najvjerovatnije ukinuti.

“Po mom mišljenju i po ovom što se sada dešava, mislim da će taj zakon biti stavljen van snage“, rekla je Vidović.

Ipak, to se nije dogodilo, a ministarkina najava poslužila je za privremeno smirivanje javnosti.

Za FZO zakon jasan

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja, poručuju da je riječ o zakonskoj odredbi koja je na snazi od 2022. godine. Naglašavaju da je primjena počela u maju. Kažu da je Fond od aprila ove godine informisao osiguranike o ovoj zakonskoj obavezi.

“Napominjemo da ova odredba zakona nikada nije stavljena van snage, niti je stavljanje van snage razmatrano“, poručili su iz FZO.

NSRS je zakon mijenjala i u julu ove godine. Njime je propisano da određene kategorije nisu dužne plaćati doprinose i to će za njih uraditi nadležno ministarstvo. To su demobilisani borci, ratni vojni invalidi, članovi porodice poginulih boraca. Takođe ni civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture Odbrambeno – otadžbinskog rata nisu u obavezi plaćati doprinose.

Insistiraju na tome da ova obaveza postoji za strane penzionere bez obzira na manji dio staža ostvaren u Republici Srpskoj.

“Naglašavamo i da stopa od 10,2 odsto nije proizvoljna niti je nova mjera FZO RS. To je zakonski definisana stopa doprinosa u Srpskoj koja važi za sistem finansiranja zdravstvenog osiguranja”, kažu u FZO.

Dodaju i da ovi penzioneri plaćaju dodatni doprinos zato što “nisu učestvovali u finansiranju domaćeg zdravstvenog sistema.

Pravnici već pišu tužbe

Banjalučki advokat Slavko Jandrić kaže da upravo sada piše nove tužbe u ime inostranih penzionera.

“Ne vidimo i dalje zakonsku odredbu koja ovo jasno propisuje. Samim tim je namet proizvoljan i nezakonit. Mora da postoji zakon i rješenje po kojem se vrši naplata ovog doprinosa. Pošto ga nema, mi pišemo tužbe“, rekao je Jandrić za Capital.

Kaže da su i ranije pisali ovakve tužbe i da su penzioneri uspijevali da vrate novac koji im je nezakonito naplaćivan.

Podijeli tekst sa drugima na: