Šta mislite o ideji: Penzionerske kartice za popuste i digitalni svijet

Poslanik Možemo u Evropskom parlamentu, Gordan Bosanac, predložio je penzionerske kartice.

One bi starijim omogućile, osim popusta u kulturnim institucijama, i lakše uključivanje u digitalni svijet. Često su penzioneri, koji su gradili društvo, izvan fokusa evropskih politika. Ako ne znaju kako se naručiti kod ljekara online, to je propust sistema, a cilj kartice je da to promijeni.

Prva radionica i inicijativa EU

Juče je održana prva radionica o uvođenju EU penzionerske kartice, prve ovakve inicijative na nivou Evropske unije. U Hrvatskoj penzionerske kartice već imaju Šibenik, Split, Sisak i Pula. Kartica bi omogućila popuste za muzeje i kulturne institucije, lakši pristup edukacijama, posebno digitalnim vještinama, i jasno priznavanje statusa penzionera širom EU.

Kartica kao alat za digitalnu inkluziju

Kartica nije samo pitanje popusta, nego i alat za uključivanje starijih u digitalno društvo. Zdravstvo, banke i javne usluge sve su više digitalizovani, a mnogi penzioneri nemaju potrebna znanja, zbog čega su ranjivi i izloženi prevarama. Uvođenje kartica najavila je i hrvatska Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike.

Penzioneri često nevidljivi u politikama

“U Hrvatskoj se o penzionerima uglavnom govori samo pred izbore, a u evropskim politikama često su potpuno izvan fokusa. To su ljudi koji su cijeli život radili i gradili društvo, a danas se prečesto osjećaju zaboravljeno – rekao je Bosanac, a prenosi Mirovina.hr

Dok se govori o mladima i tržištu rada, penzioneri ostaju nevidljivi, iako čine jednu od najbrojnijih grupa građana.

Dobrovoljna inicijativa i dalji koraci

Riječ je o dobrovoljnoj inicijativi koja ne dira nacionalne penzione sisteme, već ih nadopunjuje. Na radionici su učestvovali nezavisni stručnjaci i predstavnici EU institucija koji su razmotrili pravne i praktične mogućnosti sprovođenja kartice.

– Ako stariji ne znaju kako koristiti digitalne usluge, to nije njihov lični neuspjeh, nego propust sistema. Cilj je da EU penzionerska kartica postane stvarna politika koja poboljšava kvalitet života starijih – istakao je Bosanac, koji je prošle godine predložio i svojevrsni Erasmus za starije.

Podijeli tekst sa drugima na:

Čarolija je preživiti sa minimalnom penzijom

Najniža penzija u Federaciji iznosi 599 KM i većina ljudi je mišljenja da su penzioneri sa ovim primanjima pravi čarobnjaci kako prežive mjesec. Njihova penzija kao i zagarantovana su niže od regresa parlamentaraca koji je blizu 800 KM.

Oni ne smiju gledati rokove proizvoda.
“Penzioneri vam prvo što urade kada dobiju penziju, plate režije, da nisu državi dužni. Onda odu u apoteku, a za hranu – šta ostane. Oni ne smiju gledati rokove proizvoda, uzimaju one koji su na akciji kojima ističe rok ili je istekao. Teško je onima sa 599 KM, ali i penzionerima koji imaju 700 KM penzije. Kako prežive od mjeseca do mjeseca, to treba da uđe u Guinnessovu knjigu rekorda” ispričao je Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera Zeničko-dobojskog kantona, a prenosi Faktor. 

Slično i u Sarajevu

Jedan od penzionera iz Sarajeva kaže da kada dobije penziju ode da se namiri. Kupi vreću brašna, litar ulja, školjku jaja, faširanog mesa za pet KM, tjestenine, kafu. Kaže da uzme i suhog mesa za 12 maraka, čisto da hrana zamiriše kada se pravi neka čorba.

Od higijenskih potrepština, toalet-papir, sapun, šampon.

“Što novca ostane, to se kupi hljeb svaki drugi dan i eventualno mlijeko. Što se tiče povrća i voća, pa može dva paradajza nekad ili dvije banane jer treba platiti račune za struju, vodu, kablovsku, smeće” ispričao je jedan od penzionera iz Sarajeva.

Prema sadašnjim cijenama, izračunali smo otprilike koliko je penzioneru koji prima penziju 599 KM potrebno samo za hranu.

Vreća brašna je nekih sedam KM, školjka jaja je dostigla 11 KM, tjestenina, ovisno o proizvođaču, u pakovanju košta od 1,5 do 3,5 KM. Riža je tri KM, litar ulja 3,15 KM. Kilogram faširanog mesa je 20 KM, koliko i teletina sa kostima, a junetina bez kosti 21–22 KM, a sa kostima se može naći i za 18 KM. O biftecima ovaj put nećemo.

Gdje su režije, lijekovi, odjeća

Kilogram fileta je od 12 do 14 KM, a bataka šest KM. Pola kilograma kafe je 12–14 KM. Toalet-papir najjeftiniji dvoslojni, 24 komada, 5,5 KM. Kilogram suhog mesa je 30 ili 40 KM. Kilogram banana nekih tri KM, paradajza više od četiri KM, paprika pet KM, luk je marka, krompir 1,20 KM. Šampon je pet–šest KM, sapuni se mogu naći i po marku. Deterdžent za veš je od 11 do 20 KM.

Samo da se namiri po dobijanju penzije, potrebno je nekih 120 KM, ako uzmemo u obzir da će kupiti školjku jaja, ulje, brašno, rižu, tjesteninu, meso (kilogram faširanog i junetine s kostima), malo povrća i voća. Zatim pakovanje kafe, higijenske potrepštine.

Ostaje im za preostalih 29 dana 479 KM u kojima treba živjeti. U tim danima se treba kupiti hljeb, mlijeko, mesa za pet–šest KM jer će nestati ono ranije kupljeno.

A gdje su lijekovi, režije, odjeća, obuća…

Možda vas zanima i ovo:

Penzioneri Srpske “na rate” potroše 60 miliona KM godišnje

Podijeli tekst sa drugima na:

Zašto penzije u FBiH rastu 11,2 posto, umjesto 11,6 posto?

Vlada FBiH u utorak, 27. januara, donijela je Odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od 11,2 posto, iako je ministar Adnan Delić ranije najavljivao povećanje penzija za 11,6 posto.

To je izazvalo zabrinutost kod mnogobrojnih penzionera. Zbog toga je zatraženo pojašnjenje od Adnana Delića, federalnog ministra rada i socijalne politike.

Iz Kabineta ministra objašnjavaju da je  januarsko usklađivanje penzija od 11,2 posto akontativno. To znači da je ovo privremeno povećanje, zasnovano na podacima dostupnim do tada, a koji obuhvataju 11 mjeseci prošle godine.

Razlog što nije bilo moguće odmah uskladiti penzije za cijelu 2025. godinu je taj što Federalni zavod za statistiku u tom trenutku nije imao podatak o prosječnoj bruto plati za decembar 2025. godine.

Bez tog podatka, nije bilo moguće izračunati konačnu godišnju stopu rasta plata za prošlu godinu.

Međutim, kako ističu iz Ministarstva, februarsko usklađivanje penzija obuhvati ć svih 12 mjeseci prošle godine.

“Zakon je svjesno ostavio mogućnost akontativnog usklađivanja, kako penzioneri ne bi bili zakinuti za povećanje penzija u januaru, dok se čeka objava konačnih statističkih podataka. Na ovaj način osiguran je i kontinuitet isplate i zaštita prava penzionera, bez ikakvog gubitka po osnovu kašnjenja statističkih podataka.
Povećanje penzija od 11,2 posto utvrđeno je na osnovu stvarno dostupnih i zvanično objavljenih podataka Federalnog zavoda za statistiku u momentu donošenja odluke o akontativnom usklađivanju.

Šta je poznato od podataka?

Na dan 20. januara 2026. godine Federalni zavod za statistiku je imao objavljene sljedeće podatke:

• Prosječna bruto plata u FBiH za period januar–novembar 2025. godine, u odnosu na isti period januar–novembar 2024. godine, porasla je za 16,2%.
• Indeks potrošačkih cijena (CPI) za period januar–decembar 2025. godine, u odnosu na januar–decembar 2024. godine, iznosio je 3,7%.
• Podatak o prosječnoj bruto plati za decembar 2025. godine u tom trenutku nije bio objavljen, te zbog toga nije bilo moguće izračunati konačnu godišnju stopu rasta plata za 2025. godinu.

U skladu sa izmijenjenim članom 79. Zakona o PIO/MIO, kada je rast bruto plata veći od rasta potrošačkih cijena, primjenjuje se formula:

  • 60% stope rasta bruto plate
  • 40% stope rasta indeksa potrošačkih cijena

Primjenom ove formule na jedine dostupne zvanične podatke, dobija se:

16,2% × 60% = 9,72%
3,7% × 40% = 1,48%

• Ukupno: 9,72% + 1,48% = 11,20%, odnosno 11,2%.

Zbog nepotpunosti podataka za cijelu 2025. godinu, donesena je odluka o akontativnom usklađivanju, a nakon objave podataka za decembar 2025. godine biće utvrđena konačna stopa usklađivanja, te će svaka eventualna razlika u korist penzionera biti isplaćena retroaktivno počev od januara 2026. godine”, potvrđeno je za portal Radiosarajevo.ba iz federalnog Ministarstva rada i socijalne politike.

Možda vas zanima i ovo:

Vlada FBiH odobrila povećanje penzija od 11,2 posto

Podijeli tekst sa drugima na:

Ostojić: Što više poboljšati standard penzionera u Srpskoj

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić izjavio je da je potrebno poboljšati standard penzionera.

Prilikom posjete Fondu PIO, Ostojić je rekao da je to zadatak cijelog sistema te da u Srspkoj ima oko 300.000 penzionera. Naglasio je da se radi o jednoj od najbrojnijih kategorija.

Ostojić je podsjetio da je u budžetu od sedam milijardi KM, više od dvije milijarde namijenjeno za isplatu penzija.

“Prioritetni zadatak cijele države, jeste da se obezbijedi redovnost isplata penzija. A u narednom periodu se mora nastojati da se radi na što boljem standardu penzionera”, rekao je Ostojić.

On je istakao da je to prioritan zadatak ne samo u ovoj godini, nego i u budućnosti. Naglasio je da to zavisi od velikog broja činjenica, posebno od privrednog ambijenta, od broja zaposlenih.

“To je posao cijelog sistema, cijele države, jer to zaslužuju naši penzineri”, naveo je Ostojić.

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je dea će biti nastavljena uspješna saradnja Fonda sa Vladom i da će biti unaprijeđena.

Milić je rekao da je tokom sastanka Ostojić informisan o planovima rada Fonda PIO u narednoj godini.

“Ovo je bila prilika da ga informišemo o svemu što nas očekuje u zajedničkom radu”, rekao je Milić.

Milić je izrazio je zadovoljstvo što je Ostojić posjetio Fond PIO koji je jedna od najorganizovanijih institucija u Republici Srpskoj, sa sjedištem u Bijeljini.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od 218.000 penzionera u Srpskoj ima penziju oko 650 KM

U Republici Srpskoj ima ukupno 293.715 penzionera. Od toga, njih 235.482 je u Srpskoj, a njih 58.233 van Republike Srpske.

Iznosi penzija kreću se u rasponu od 328,19 do 3.547,30 KM, rekli su u Fondu PIO.

“Najnižu penziju u Srpskoj prima 75.199 korisnika, i to u pet nivoa najniže penzije. Najniža penzija za penzijski staž do 15 godina iznosi 328,19 KM i prima je 17.409 penzionera. Najnižu penziju za 15-20 godina penzijskog staža iznosi 393,87 KM, a prima je 9.676 korisnika. Najniža penzija za 20-30 godina penzijskog staža iznosi 459,53 KM i prima je 21.326 korisnika. Najnižu penziju za 30-40 godina penzijskog staža, koja iznosi 525,23 KM, prima 15.707 penzionera. Najniža penzija za 40 godina i više penzijskog staža iznosi 656,55 KM, a prima je 11.081 korisnik” ističu iz Fonda PIO.

Najvišu penziju od 3.547,30 KM prima jedan penzioner.

“Prosječna penzija je 652,93 KM, a penziju u iznosu koji se kreće oko prosjeka, prima 218.105 korisnika prava. U rasponu od 2.000 do 2.500 KM evidentirano je 1.170 korisnika, dok penziju u iznosu od 3.000 KM i više prima 28 penzionera”, poručuju iz Fonda PIO, a piše Srpskainfo.

Od januara ove godine, redovnim usklađivanjem penzije će u Republici Srpskoj biti povećane za 6,45%, što znači da će najniža penzija biti veća za 21 KM.

Kako su saopštili iz Fonda pio, prosječna januarska penzija će iznositi 695 KM i činiće 44% prosječne plate isplaćene u prethodnom mjesecu.

Možda vas zanima i ovo:

Sada je i zvanično: Penzije u Srpskoj rastu za 6,45 posto

Podijeli tekst sa drugima na:

Visina “penzije” za zaslužne sportiste u FBiH zavisiće od uspjeha

Predstavnički dom Parlamenta FBiH na posljednjoj sjednici usvojio je Zakon o doživotnoj novčanoj mjesečnoj naknadi zaslužnih sportista u FBiH.

Njime se precizno definiše kako se obračunava iznos sportske penzije, a osnov za obračun je posljednja objavljena prosječna neto plata u FBiH.

Ova naknada zaslužnim sportistima u javnosti je već nazvana “sportskim penzijama”.

Visina naknade zavisi od najvećeg sportskog rezultata u karijeri, pri čemu su jasno razdvojeni pojedinačni i ekipni uspjesi.

Sportisti koji su osvojili medalju na Olimpijskim igrama ili Paraolimpijskim igrama imaju pravo na najvišu kategoriju naknade. Za osvojeno zlato, srebro ili bronzu, mjesečna naknada se obračunava kao višekratnik prosječne neto plate u Federaciji BiH, s tim da je koeficijent veći za pojedinačne nego za ekipne sportove.

Isti princip važi i za sportiste koji su osvajali medalje na Svjetskim prvenstvima, gdje se iznos naknade također računa množenjem prosječne neto plate s propisanim koeficijentom, zavisno od plasmana (1., 2. ili 3. mjesto) i da li je riječ o pojedinačnom ili ekipnom rezultatu.

Kod Evropskih prvenstava, zakon predviđa nešto niže koeficijente u odnosu na Olimpijske igre i Svjetska prvenstva, ali i dalje garantuje stabilnu doživotnu mjesečnu naknadu sportistima koji su osvajali medalje na najvećim kontinentalnim takmičenjima.

Ukoliko je sportista tokom karijere ostvario više vrhunskih rezultata, pravo na naknadu se priznaje po osnovu najvrednijeg ostvarenja, a ne zbrajaju se svi uspjesi.

Isplata doživotne sportske penzije može početi nakon što sportista navrši 40 godina života, uz uslov da je državljanin Bosne i Hercegovine, da nije mijenjao državljanstvo i da ima prebivalište na teritoriji Federacije BiH.

Pravo se priznaje i sportistima koji su vrhunske rezultate ostvarili nastupajući za reprezentaciju bivše Jugoslavije.

Za provođenje zakona planirana su sredstva u iznosu od 1,25 miliona KM, a stvarni iznos pojedinačne naknade direktno će zavisiti od kretanja prosječne neto plate u Federaciji BiH u trenutku ostvarivanja prava.

Orijentacioni mjesečni iznosi po kategorijama:

Olimpijske / Paraolimpijske igre (pojedinačno):

1. mjesto – oko 4.866 KM

2. mjesto – oko 3.244 KM

3. mjesto – oko 2.433 KM

Olimpijske / Paraolimpijske igre (ekipno):

1. mjesto – oko 3.244 KM

2. mjesto – oko 2.433 KM

3. mjesto – oko 1.622 KM

Svjetsko prvenstvo (pojedinačno):

1. mjesto – oko 4.055 KM

2. mjesto – oko 2.433 KM

3. mjesto – oko 1.622 KM

Svjetsko prvenstvo (ekipno):

1. mjesto – oko 2.433 KM

2. mjesto – oko 1.622 KM

3. mjesto – oko 1.217 KM

Evropsko prvenstvo (pojedinačno):

1. mjesto – oko 2.433 KM

2. mjesto – oko 1.622 KM

3. mjesto – oko 1.217 KM

Evropsko prvenstvo (ekipno):

1. mjesto – oko 1.622 KM

2. mjesto – oko 1.217 KM

3. mjesto – oko 811 KM

Napomena

Navedeni iznosi su orijentacioni i izračunati su na osnovu prosječne neto plate u Federaciji BiH za novembar 2025. godine (1.622 KM), uz primjenu višekratnika prosječne plate (koeficijenata) predviđenih u nacrtu zakonskog rješenja i projekcijama koje prate ovaj zakon.

Konačni iznosi bit će utvrđeni posebnim pravilnikom i mogu odstupati u zavisnosti od zvanično propisanih koeficijenata i budućih promjena prosječne neto plate u Federaciji BiH, piše Avaz.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada FBiH odobrila povećanje penzija od 11,2 posto

Vlada FBiH je na telefonskoj sjednici odobrila Odluku o akontativnom usklađivanju penzija u iznosu od 11,2 posto. Tu odluku je ranije donio UO Federalnog zavoda PIO u skladu sa članom 79. stav 5. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, navodi se u saopštenju.

“Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike Fond PIO je dostavio Odluku o akontativnom usklađivanju penzija. To je urađeno u skladu sa članom 79. stav 5. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, u iznosu od 11,2 posto, koju je donio Upravni odbor Federalnog zavoda za PIO/MIO. Procenat povećanja predstavlja akontativni iznos, a odluka o konačnom usklađivanju penzija počev od 1.1.2026. godine bit će donesena nakon što Federalni zavod za statistiku objavi podatke o stopi rasta indeksa potrošačkih cijena i stopi rasta bruto plate ostvarenih u prethodnoj godini u odnosu na godinu kojoj prethodi”, pojašnjeno je iz Vlade Federacije BiH.

Možda vas zanima i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Podijeli tekst sa drugima na:

Besplatan prevoz za penzionere iz četiri mjesne zajednice

Opština Istočno Novo Sarajevo i preduzeće “Centrotrans” podsjećaju penzionere sa područja mjesnih zajednica Tilava-Toplik, Petrovići, Miljevići i Vraca da mogu ostvariti pravo na besplatan prevoz u javnom gradskom saobraćaju.

Ova pogodnost obuhvata neograničen broj vožnji na svim gradskim linijama koje održava “Centrotrans” iz Istočnog Sarajeva.

Da bi ostvarili ovo pravo, penzioneri moraju proći jednostavnu proceduru prijave i izrade identifikacionih dokumenata, saopšteno je iz opštine Istočno Novo Sarajevo.

Penzioneri koji se do sada nisu prijavili, prvo treba da to učine u nadležnoj mjesnoj zajednici. Bez toga nije moguće izraditi karticu za besplatan prevoz.

Nakon prijave, izrada iskaznica i preuzimanje kupona vrši se radnim danima od 7.00 do 15.00 časova u prostorijama “Centrotrans”.

Za izradu iskaznice potrebno je priložiti jednu fotografiju manjeg formata i tri KM za troškove izrade iskaznice i kupovinu kupona.

Iz udruženja i preduzeća naglašavaju da se iskaznice izrađuju i preuzimaju odmah, bez čekanja.

Penzioneri koji sa sobom nemaju važeću iskaznicu i kupon neće moći koristiti pravo na besplatan prevoz. Oni će biti u obavezi da plaćaju kartu po redovnom cjenovniku.

Sve dodatne informacije građani mogu dobiti direktno od preduzeća “Centrotrans” pozivom na broj telefona 057/340-012 ili posjetiti zvaničnu internet-stranicu opštine Istočno Novo Sarajevo.

Podijeli tekst sa drugima na:

Sada je i zvanično: Penzije u Srpskoj rastu za 6,45 posto

Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna plata u Republici Srpskoj u toku 2025. godine porasla je za 8,8%, a inflacija za 4,1%.

Na osnovu ovih pokazatelja od januara ove godine redovno će biti usklađene penzije za sve korisnike prava FondaPIO za 6,45%,

U poslednjih trinaest godina ovo je dvadesetčetvrto usklađivanje penzija i to deseto redovno. Pored toga imali smo i četrnaest vanrednih, od čega su u četiri slučaja bila kombinovana.

Od 2013. godine penzije su nominalno rasle 82,68%, a stvarno ili efektivno za 116,32%.

Prosječna penzija isplaćena u decembru prošle godine iznosila je 652,93 KM i učestvovala je u prosječnoj plati sa 41,77%.

Nakon redovnog godišnjeg usklađivanja od 6,45%, prosječna penzija u januaru ove godine iznosi 695 KM i činiće 44% prosječne plate isplaćene u prethodnom mjesecu.

Možda vas zanima i ovo:

Nema više neizvjesnosti, penzije u FBiH rastu više od 17 posto

Podijeli tekst sa drugima na:

Dobrovoljno osiguranje u Srpskoj u 2026. godini košta 260,74 KM

Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je zvanične podatke o prosječnoj plati. Ti podaci su osnova za obračun doprinosa za nosioce dobrovoljnog osiguranja. Takođe, podaci su osnova i za one koji  obavljaju poljoprivredu djelatnost u komercijalnim gazdinstvima.

Prosječna plata u bruto iznosu prošle godine u Srpskoj je iznosila 2.349 KM. Prema Zakonu o PIO osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se lice koje obavlja poljoprivrednu proizvodnju. To je lice upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva. Da bi bio upisan kao osiguranik lice na dan prijave nije starije od 50 godina života, da ima opštu zdravstvenu sposobnost i da nije obavezno osiguran po drugom osnovu.

“Osnovicu za obračun doprinosa za poljoprivrednike u 2026. godini predstavlja 30% prosječne bruto plate. Prema podatku RZS, iznosi 704,70 KM, pomnoženo sa stopom doprinosa za PIO daje iznos od 130,37KM”, rekli su nam u Fondu PIO Republike Srpske.

Dakle, minimalna mjesečna obaveza osiguranika komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva u 2026. godini iznosi 130,37 KM.

Za osiguranike u dobrovoljnom osiguranju, prema Zakonu o doprinosima, najnižu osnovicu za uplatu doprinosa u 2026. godini predstavlja 60% od prosječne bruto plate u prethodnoj godini. To je iznos od 1.409,40 KM, pomnoženo sa stopom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje daje iznos od 260,74KM.

“Minimalna mjesečna obaveza osiguranika u dobrovoljnom osiguranju u 2026. godini iznosi 260,74 KM”, rekli su u Fondu PIO.

Prema Matičnoj evidenciji osiguranika na dan 31.12.2025. godine u Republici Srpskoj je evidentirano 1.630 osiguranika u dobrovoljnom osiguranju, što je za 115 ili 7,59% više nego na 31.12.2024. godine.

Možda vas zanima i ovo:

Dobrovoljno osiguranje u FBiH u 2026. godini košta 418,88 KM

Podijeli tekst sa drugima na: