Kategorija: Novac

Iako su prvi ljudi Vlade Federacije još prošle sedmice obećali usvajanje izmjena Zakona o PIO, to se još nije desilo. Tim izmjenama Zakona, između ostalog, penzije bi se povećale u idućoj godini za 17 posto.

Podsjećanja radi, još 12. decembra usvajanje izmjena Zakona najavio je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike.

Inače, i poslije usvajanja Zakona na Vladi, neophodno je da on prođe i oba doma Parlamenta FBiH.

“E to je pitanje svih pitanja, to je bila najava prošle sedmice da ćemo to dobiti. Tako je rekao na konferenciji Adnan Delić. Moguće je da ne postoji neki koncenzus, što nije dobro u kontekstu naših penzionra”, rekao je Admir Čavalić, predsjednik Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a prenosi Faktor.

On je rekao da ima vremena za Zakon ako će sjednica Parlamenta biti krajem januara, ali da to što nema Zakona jeste vid uzbuneza penzionere.

Pročitajte više na ovu temu:

Izmjene Zakona o PIO: Brojne novine za penzionere u FBiH

I u Domu naroda kažu da se sjećaju obećanja, ali da ne vjeruju nikome ništa.

“Ma vidite, ja njima ne vjerujem ni kada kažu da je danas ponedjeljak”, rekao je Fahrudin Čolaković, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Razgovarali smo i sa Fahrudinom Čolakovićem, delegatom u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Dodaje da će, kako je krenulo, zakon biti usvojen u junu.

Zabrinjavajuće je što se samo priča o povećanju penzija

“Imam osjećaj da će u šestom mjesecu donijeti izmjene Zakona o PIO-u, a da primjena počne u januaru. Je li to neka retroaktivna primjena? Nisam ni ranije htio komentirati zakon iz prostog razloga što nije u parlamentarnoj proceduri. Oni se hvale tim zakonom, a ono što sam vidio, ne bih se ja plaho hvalio”, rekao je Čolaković.

Mustafa Trakića, člana Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže da mu je zabrinjavajuće što se samo priča o povećanju penzija.

“Niko ne priča o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u, mislim na ministra Delića i premijera Nikšića. Niko ne zna gdje je taj prijedlog zakona, mi ga nismo dobili, nije još bio na Vladi. Danas imamo sjednicu Upravnog odbora Saveza FBiH, pa ćemo vidjeti gdje smo i šta smo”, kazao je Trakić.

Dok stanovništvo stari, a državni budžeti su pod sve većim pritiskom, primanja penzionera drastično se razlikuju od zemlje do zemlje.

Ko je u najboljem položaju u svojim zlatnim godinama, piše Euronews. Penzije su ključan izvor prihoda za starije Europljane, čineći otprilike dvije trećine njihovih ukupnih primanja.

Ipak, osobe starije od 65 godina u 28 europskih zemalja u prosjeku primaju tek 86% prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva. Prema podacima OECD-a, taj omjer u baltičkim državama pada ispod 70%, a u ekonomski snažnim zemljama poput Belgije, Danske i Švicarske ispod 80%.

Prema najnovijim dostupnim podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječna bruto godišnja starosna penzija u Europskoj uniji iznosila je 17.321 euro, odnosno 1.443 eura mjesečno. Međutim, razlike su goleme. Na nivou cijele Europe, prosječne godišnje penzije kreću se od samo 3.377 eura u Turskoj do impresivnih 38.031 eura na Islandu.

Visina penzija: BiH na dnu liste

Unutar EU, raspon seže od 4.479 eura u Bugarskoj do 34.413 eura u Luksemburgu, piše Euronews.

Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu liste, u grupi zemalja gdje je prosječna mirovina niža od 8.000 eura godišnje. U tom su društvu i Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovačka, Rumunjska, Litva, Mađarska i Latvija. Jedina država u Evropi koja ima niže penzije od BiH je Turska.

S druge strane, četiri najveće privrede EU – Italija, Španija, Francuska i Njemačka – nalaze se nešto iznad prosjeka Unije, kao i svih pet nordijskih zemalja.
Stručnjaci upozoravaju da su niske penzije često posljedica općeg siromaštva u nekim zemljama.

“Neke su zemlje EU-a jednostavno siromašnije od drugih i zahtijevaju od porodica da subvencioniraju penzione prihode i pomažu im”, pojasnio je za Euronews Business Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu Oxford.

Različiti sistemi otežavaju poređenja

Direktna poređenja mogu biti varljiva zbog fundamentalnih razlika u penzionim sistemima.

“Teško je uspoređivati zbog različitih penzionih sistema”, ističe Philippe Seidel Leroy, voditelj politike u AGE Platform Europe.

On navodi primjere Njemačke, Španije, Francuske i Belgije, koje se oslanjaju na državne penzije po principu ‘pay-as-you-go’, dok su profesionalni penzioni fondovi manje zastupljeni.

“Njihova penziona potrošnja bit će visoka po glavi stanovnika, jer najveći udio prihoda umirovljenika dolazi iz tih zakonskih shema”, dodao je.

Kupovna moć mijenja poredak

Kada se u obzir uzmu troškovi života, odnosno standard kupovne moći (PPS), razlike postaju znatno manje. Jedna PPS jedinica omogućuje kupnju iste količine dobara i usluga u svakoj zemlji. Mjereno u PPS-u, penzije se kreću od 6.658 u Bosni i Hercegovini do 22.187 u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže mirovine pada s više od deset na samo 3,3 puta.

Profesor Whiteside napominje da u zemljama bivšeg Istočnog bloka preostale povlastice za penzionere, poput besplatne zdravstvene njege, prijevoza i subvencioniranog stanovanja, dodatno povećavaju njihovu kupovnu moć.

Prilagodba za kupovnu moć dramatično mijenja poredak nekih zemalja. Španija skače s 13. na 4. mjesto, a Turska s posljednjeg, 34. mjesta, na 25. S druge strane, Švicarska pada s 5. na 15. mjesto, a Slovačka s 27. na 33. mjesto.

Ipak, ni PPS ne daje potpunu sliku.

“Razlike [u PPS-u] ne nestaju. To je zato što životni standard u kasnijoj dobi ovisi o više od penzionih transfera. Troškovi stanovanja, pristup zdravstvenoj skrbi i mogućnosti za starije radnike – sve to igra ulogu”, rekao je Sinclair.

U Europskoj uniji penzije u prosjeku iznose oko tri petine plaće pred kraj radnog vijeka, no u mnogim zemljama taj omjer pada ispod 50%, što penzionerima otežava održavanje pristojnog životnog standarda i čini siromaštvo u starijoj dobi značajnim društvenim problemom.

Pročitajte još na ovu temu:

Kolike su penzije u Evropskoj uniji, a kolike u regionu?

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Federacije BiH, socijalni partneri su se dogovorili da bi, prema dosadašnjim podacima i parametrima, minimalna plata u narednoj godini trebala porasti oko 2,7 odsto.

Toni Kraljević, federalni ministar finansija, pojasnio je da se obračun minimalne plate vrši na osnovu metodologije usvojene 2022. godine. Ta metodologija uključuje dva parametra, rast potrošačkih cijena i rast realnog društvenog proizvoda, svaki u iznosu od 50 odsto.

“Za prvih devet mjeseci ove godine rast potrošačkih cijena iznosio je 3,6 posto. Rast BDP-a za prvih šest mjeseci bio 1,8 posto. Kada se ti podaci zbroje, dolazimo do indikativnog povećanja od oko 2,7 posto, ali konačnu odluku Vlada će donijeti nakon što Federalni zavod za statistiku objavi zvanične podatke”, rekao je Kraljević, a prenose Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, na sjednici je dogovoreno da se minimalna plata za 2026. godine utvrdi u skladu sa važećom metodologijom.

Inače, rast minimalne plate u dobroj mjeri utiče i na rast penzija. Povećanjem minimalne plate povećava se i prosječna plata. Upravo ta prosječna plata uzima se kao parametar za rast penzija, a više o tome možete pročitati OVDJE

ESS postigao saglasnost

Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta, istakao je da je na sjednici postignuta saglasnost svih socijalnih partnera.

“Usaglasili smo stav vezano za minimalnu plaću u 2026. godini na način da se isto utvrdi u skladu s metodologijom o izračunu minimalne plaće koja je utvrđena, odnosno objavljena u ‘Službenom listu’ 2022. godine. Svi podaci još nisu pristigli, ali nakon što budu dostupni, Vlada će svojom odlukom utvrditi minimalnu plaću”, kazao je Čengić.

Podsjećamo, minimalna plata u Federaciji BiH ove godine je povećana sa 519 KM na 1.000 KM.

Sa druge strane, u Republici Srpskoj je već odlučeno koliko će iznositi minimalna plata u narednoj godini.

Tako će od 1. januara naredne godine najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznositi 1.050 KM, sa četvorogodišnjom srednjom stručnom spremom 1.100 KM, višom stručnom spremom 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM.

Nermin Nikšić, premijer FBiH rekao je da Vlada ima jasan plan kada koji će omogućiti istorijski rast penzija.

On je rekao da će te izmjene omogućiti rast penzija u sljedećoj godini od 17 posto.

“Naravno, ne mislimo da se time rješavaju svi problemi. Još uvijek će trebati učiniti puno kako bi ta naša najugroženija populacija penzionera dostigla neki standard odgovarajući za život. U svakom slučaju pokazujemo da smo Vlada kojoj se može vjerovati”, rekao je Nikšić.

On je rekao da bi se sve to rješavalo kroz fiskalne zakone i prihode u FBiH, neophodno je nastaviti investicione cikluse u putnu infrastrukturu.

“Treba omogućiti našim privrednicima da investiraju i otvaraju nova radna mjesta. Tako stvaramo pretpostavke da ljudi ne idu vani, nego da se iz inostranstva vraćaju u FBiH”, rekao je Nikšić.

Više na ovu temu:

Izmjene Zakona o PIO: Brojne novine za penzionere u FBiH

Vlada FBiH postigla saglasnost, penzije povećavaju za 17 posto

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izmjene Zakona o doprinosima. Te izmjene podrazumijevaju da se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje plaćaju i sezonskim radnicima.

Takođe, doprinosi PIO plaćaće se i za poslove privremenog karaktra.

Predloženim rješenjem, kako su rekli u Ministarstvu finansija Republike Srpske utvrđuje se plaćanje doprinosa za PIO u fiksnom iznosu od 16 KM po svakom danu anganžmana.

Naglasili su da je cilj izmjena Zakona suzbijanje sive ekonomije prilikom isplaćivanja naknada za određeni vid sezonskog i privremenog rada. Cilj je kako su naveli i pojednostavljenje obračuna i uplate doprinosa.

Tokom sjednice Narodne skupštine moglo se čuti da Fond PIO ima problema za napatom doprinosa. Tačnije da doprinosi koji se prikupe nisu dovoljni za isplatu penzija.

Možda vas zanima i ovo:

Prosječna penzija u Srpskoj najmanja u regionu

Vlada Srpske za četiri bolnice izmiruje dugovanja za PIO

Sjajna vijest za penzionere u BiH koji su penziju zaradili u Hrvatskoj stiže iz tamošnjeg Fonda.

Naime, isplata godišnjeg dodatka na penziju, takozvana 13. penzija, trebala bi početi ove sedmice u Hrvatskoj, a dobiće ga svi penzioneri, uključujući i veliki broj korisnika koji žive u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o prvom uvođenju ovog dodatka, a njegov iznos zavisi od dužine radnog staža.

Hrvatska vlada je krajem oktobra odlučila da vrijednost dodatka iznosi šest evra po jednoj godini penzijskog staža.

Prema procjenama, prosječan iznos dodatka biće oko 170 evra, dok će penzioneri s punim radnim stažom od 40 godina dobiti 240 evra.

Godišnji dodatak dobiće i korisnici porodičnih penzija, a iznos će se računati prema stažu preminulog osiguranika ili supružnika.

Isto važi i za korisnike invalidskih penzija, kao i za one s beneficiranim radnim stažom.

Penzioneri razoračarani

Dodatak neće biti predmet oporezivanja pod uslovom da korisnici imaju otvoren zaštićeni račun na koji će sredstva biti automatski preusmjerena.

Iz Sindikata penzionera Hrvatske poručuju da je iznos dodatka razočaravajući. Naglađavaju da ne odražava stvarni doprinos ljudi koji su odradili cijeli radni vijek. Ističu da će većina penzionera novac potrošiti na osnovne troškove, dugove ili pomoć porodici tokom praznika.

Penzioneri s kojima su razgovarali hrvatski mediji navode da će im dodatak kratkoročno olakšati kraj godine, ali da će zbog rasta cijena i troškova života taj novac brzo biti potrošen.

Možda vas zanima i ovo:

Gdje idu penzije iz Bosne i Hercegovine?