Mnogi ne znaju, ali dužina bolovanja utiče na visinu penzije

Dok statistički podaci ukazuju na to da je evropski prosjek bolovanja 6,5 radnih dana godišnje ili oko 3,5 posto, dotle na nivou FBiH taj procent iznosi 13 posto, odnosno gotovo 25 radnih dana godišnje.

Najviše bolovanja otvoreno je i vođeno pod šifrom Z35, koja označava nadzor nad visokorizičnom trudnoćom. Dalje slijede M54 – bol u leđima, M51 – druge bolesti intervertebralnog diska, O26 – druge bolesti u trudnoći, R42 – vrtoglavica, I10 – povišen pritisak, ali I F43 – akutna reakcija na stres te S93 – povreda skočnog zgloba.
Vrsta bolovanja

Brojne su i zloupotrebe korištenja privremene spriječenosti na rad, a brojni radnici, vjerovatno, nisu svjesni činjenice da bolovanje smanjuje iznos penzije. U konačnici, to zavisi od vrste bolovanja. Posebno su, sudeći prema odgovoru koji smo dobili iz Federalnog zavoda PIO/MIO, problem dugotrajna bolovanja.

“Na konačni iznos penzije od bitnog uticaja je dužina staža osiguranja, odnosno penzijskog staža, visina ostvarenih plata osiguranika za koje su uplaćeni doprinosi kao i visina opšteg boda u godini ostvarivanja prava na penziju. Značaj ostvarene plate osiguranika, odnosno osnovice osiguranja na konačni iznos penzije ogleda se u članu 46. Zakona kojim je propisano da se godišnji lični koeficijent utvrđuje tako što se ukupan iznos plata, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom platom u BiH, odnosno u Federaciji BiH za istu kalendarsku godinu” – odgovorili su iz Zavoda PIO/MIO.

Naveli su i da je Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH propisano da osiguraniku za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti ili povrede, osim povrede na radu i profesionalne bolesti, pripada naknada plate u visini od najmanje 80 posto od osnovice za naknadu, s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plate važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada.

Lični koeficijent

“Članom 6. stav 1. tačka 8. Zakona o doprinosima („Sl. novine F BiH“ broj: 35/98 do 33/25) propisano je da osnovicu za obračun doprinosa čini naknada plaćte za vrijeme privremene spriječenosti za rad usljed bolesti do 42 dana. Što znači da poslodavac uplaćuje doprinose za vrijeme privremene spriječenosti za rad u visini od 80 posto od osnovice za naknadu, što u konačnici utiče na visinu godišnjeg ličnog koeficijenta za tu kalendarsku godinu i isti će biti manji za vrijeme privremene spriječenosti za rad” naglasili su iz Zavoda PIO/MIO.

Povreda na radu

“Ukoliko se radi o vrsti bolovanja kao npr. povreda na radu ili profesionalna bolest naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad se isplaćuje u visini od 100 posto osnovice za naknadu i ova vrsta bolovanja nema uticaja na konačni iznos penzije”, podsjetili su iz Zavoda.

(Izvor vijesti: Dnevni avaz)

Podijeli tekst sa drugima na:

Cijene rastu, potražnja nikad veća, evo koliko košta smještaj u domovima

I pored toga što su u posljednjih pet godina u pojedinim domovina penzionera i smještaju starijih lica cijene porasle za preko 50 posto, u tim ustanovama sve je manje slobodnih mjesta, a u pojedinim su formirane i liste čekanja na kojima se nalazi čak 100 imena.

“Trenutno, u našoj ustanovi nema slobodnih mjesta. Postoji lista čekanja na kojoj se prosječno mjesečno nalazi od 80 do 100 aktivnih zahtjeva za smještaj”, rekao je za Penzionerski centar Ensar Tičić iz KJU “Gerontološki centar” Sarajevo.

Cijene od 700 do 1050 KM

U ovoj ustanovi cijene smještaja se kreću od 700 KM za nezavisne i pokretne korisnike do 850 KM za zavisne i nepokretne korisnike u višekrevetnim sobama dok je cijena smještaja u jednokrevetnim sobama 1000 KM.

Posljednja promjena cijena u KJU Gerontološki centar bila je u junu 2023. godine, a u posljednjih pet godina, cijene su u prosjeku povećane za 50 posto.

Uglavnom cijene u gotovo svim domovima za smještaj starijih lica i penzionera koncipirana je prema zdravstvenom statusu korisnika, koji su na taj način i kategorisani.

“Raspod u kome se kreću cijene iznosi od 1050 KM – 1200 KM u dvokrevetnim sobama i od 1350 KM do 1470 KM u jednokrevetnim sobama. Uz nekoliko slobodnih mjesta trend tražnje za smještaj u našoj ustanovi je u stalnom porastu tako da je i za smještajne jedinice koje trenutno nisu popunjene potrebno izvršiti rezervaciju”, rekli su nam u JU Domu penzionera u Trebinju.

Postoje i dodatni troškovi

U Domu penzionera u Tuzli, smještaj za pokretne ili sposobne za samopsluživanje u dvokrevetnoj sobi smještaj košta 1.050 KM, a u jednokrevetnoj 1.300 KM.

U ovu cijenu uključen je prevoz korisnika na specijalističke preglede bez pratnje. U istom domu za polupokretne ili nepokretne ili potpuno zavisne od tuđe njege i pomoći smještaj u dvokrevetnoj sobi 1.450 KM, a u jednokrevetnoj 1.550 KM.

U ovom Domu formirana je i posebna cijena za one koji boluju od svih oblika demencije, parkinsove i Alzhajmerove bolesti smještaj u dvokrevetnoj sobi košta 1.450 KM, a u jednokrevetnoj 1.650 KM.
“Pored mjesečne cijene usluga smještaja korisnici će plaćati i dodatni novčani iznos od 150 KM za troškove pelena, čišćenja i mjenjanja urinarnog katetera, čišćenje I mijenjanje stome i hemoterapiju za svaki trošak posebno”, navode u Domu penzionera u Tuzli.

“U zadnjih pet godina cijene su porasle u prosjeku do 20 posto zavisno od vrste sobe i nivoa usluge. Interesovanje za smještaj u naš Dom iz godine u godinu je sve veće. Pogodnost je što raspolažemo sa 200 ležaja u jednokretveni, dvokrevetnim sobama, sobama pojačane njege i odjeljenju za dementne”, kazali su za Penzionerski centar u Domu penzionera Tuzla.

Kao i u ostalim domovima, i u Domu za smještaj starih u Kranovcu takođe kažu daje potražnja posljednjih godina “sve veća i veća”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Udruženje penzionera Zenice organizuju put na more

Udruženje penzionera Grada Zenica i ove godine za svoje članove i njihove porodice organizuje ljetovanja u Ulcinju u Crnoj Gori.

Zbog niskih penzija i sve većih troškova života rijetki su penzioneri koji imaju sreću da mogu sebi priuštiti neko putovanje i ljetovanje van države.

Svjesni te činjenice u Udruženju penzionera grada Zenice još od 2018. godine za svoje članove organiziraju ljetovanje po povoljnim uslovima u Crnoj Gori.

I ove godine će put Jadrana krenuti 600 zeničkih penzionera, a prva tura kreće već od petka.

“Mi smo za naše članove obezbijedili smještaj u Donjem Štoju u Ulcinju u objektima ‘Manes’ ‘Kod Zeke’ i objektima kod Hedije. Cijena za šest noći i sedam dana je 152 evra, u šta spada smještaj, prevoz i boravišna taksa”, kazao je Mirnas Buljubašić, predsjednik Udruženja penzionera grada Zenica.

Ove godine ljetovanje je organizirano u osam tura, počevši od 20. juna pa sve do 18. septembra.

Buljubašić ističe, da i uprkos povoljnim uslovima ljetovanja, odziv i nije veliki, jer zenički penzioneri žive u izuzetno teškim uslovima, a od 18.000 penzionera u Zenici, njih čak 12.000 prima minimalnu penziju i nije u mogućnosti sebi obezbijediti bilo kakvo ljetovanje, pa ni ovo po povoljnim uslovima.

“Ovo je treća ili četvrta godina kako mi organiziramo ljetovanje pod istim cijenama. Niko ne sufinansira to putovanje, ali mi imamo odličnu saradnju sa vlasnicima apartmana koji uzimaju minimalnu maržu kako bi nam izašli ususret”, ističe Buljubašić.

Iz Udruženje penzionera Grada Zenica pozivaju svoje članove koji su u mogućnosti i ispunjavaju propisane uslove, da rezervišu svoj termin u službi Udruženja, svaki radni dan osim petka, jer slobodnijh mjesta je ostalo još samo malo.

(Izvor vijesti: Zenicainfo)

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj počela isplata korisnicima socijalnih davanja

Ministarstvo finansija Republike Srpske saopštilo je da će danas biti isplaćeni borački dodatak i invalidnine za maj, kao i mjesečne naknade za korisnike socijalnih davanja, tuđe njege i pomoći, te podrška za višečlane porodice iz kategorija četiri plus koji su stekli pravo po osnovu Zakona o podršci nezaposlenim članovima višečlanih porodica.

Za sve ove isplate, kako se dodaje, u budžetu je obezbijeđeno ukupno 46,5 miliona KM.

“Za isplatu mjesečnog boračkog dodatka i invalidnine namijenjeno je 35 miliona KM, dok se šest miliona KM isplaćuje po Zakonu o socijalnoj zaštiti. Tuđa njega i pomoć se po ovom zakonu doznačava opštinama i gradovima koji vrše isplatu korisnicima prava na području svoje lokalne zajednice”, naveli su iz Ministarstva.

Podijeli tekst sa drugima na:

BiH najgora, ima najmanje zaposlenih na jednog penzionera

Penzioni sistemi širom svijeta suočavaju se sa problemom malog broja osiguranika, a odnos osiguranik – korisnik sve je nepovoljniji.

Optimalno, da bi penzioni sistem bio stabilan, trebalo bi da bude sedam osiguranika na jednog korisnika penzija, međutim, danas, u svijetu, taj odnos nema gotovo niko.

Kada je riječ o zemljama bivše Jugoslavije, najbolji odnos osiguranik – korisnik ima Crna Gora gdje na 2,21 osiguranika dolazi jedan penzioner.

Odmah iza njih je Srbija gdje na jednog penzionera dolazi 1,7 osiguranika, a zatim slijede Sjeverna Makedonija gdje je odnos osiguranik – korisnik 1,62 na prema jedan.

Trenutno, najrazvijenija zemlja bivše Jugoslavije, Slovenija, ima odnos od 1,55 osiguranika na jednog penzionera dok je u Hrvatskoj to 1,39 korisnika na jednog penzionera.

BiH najgora od zemalja bivše Jugoslavije

Ubijedljivo, najgori rezultat je u Bosni i Hercegovini gdje u Federaciji BiH na jednog penzionera dolazi 1,22 zaposlenih dok je u Republici Srpskoj taj odnos još nepovoljniji i na jednog penzionera dolazi 1,17 zaposlenih.

U bivšoj Jugoslaviji bilo je 2,7 osiguranika na jednog korisnika prava penzija dok je trenutno u većini zemalja EU odnos dva zaposlena na jednog penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzionerima Opštine Centar besplatni hljeb i mlijeko

Svake godine u budžetu Opšine Centar obezbjeđuju se finansijska sredstva za socijalno zbrinjavanje najugroženijih kategorija stanovništva.

Jedan od višegodišnjih projekata namijenjenih penzionerima sa najnižim primanjima, te osobama starijim od 60 godina bez primanja jeste projekat „Hljeb i mlijeko“.

Za mjesec juni ove godine pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka ostvarilo su 392 korisnika socijalnih usluga, među kojima je 349 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 43 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina, a nisu ostvarila pravo na penziju.

Penzioneri sa najnižim primanjima svaki mjesec putem ovog projekta od Opšine Centar dobijaju po 70 KM, dok osobe bez stalnih primanja ostvaruju pravo na po 100 KM.

Ovaj mjesec je Služba za finansije Opšine Centar na račune korisnika pomoći uplatila iznos od 28.730 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

U Srpskoj moguće povećanje penzija do tri posto

Mladen Milić, direktor Fonda PIO rekao je da je penzijski sistem u Republici Srpskoj stabilan i da se sva primanja redovno isplaćuju te da trenutno ima preko 290.000 penzionera i preko 330.000 osiguranika.

“Sve obaveze servisiramo redovno i trudimo se da sve obaveze završimo na vrijeme”,  rekao je Milić.

Naveo je da se rješenje za penziju sada dobija brže.

“Sve zahvaljujući novom integirsanom sistemu, kao i zaposlenima. Postupak rješenja za penziju završavamo za 26 dana i najbolji smo na području bivše jugoslavije”, izjavio je Milić dodajući da je najbolja filijala u Trebinju koja postupak rješava za deset dana, dok se najduže čeka u Bijeljini i to 36 dana.

Milić je rekao da je u Fondu PIO 2014. godine pušten u rad integrisani sistem putem kojeg se može vidjeti ko je šta radio, ko je nešto arhivirao i koliko koji predmet je u radu.

“Radimo na edukaciji kadrova. Svaki dokument koji ulazi u pisani formi u bilo kojoj poslovnici, on se odmah skenira i trajno se pohranjuje u trajne baze Fonda”, rekao je Milić.

Vanredno usklađivanje penzija

Govoreći o eventualnom povećanju penzija, Milić je rekao da je Fond PIO Republike Srpske jedini Fond na prostoru bivše Jugoslavije koji je u kalendarskoj godini isplatio 12 penzija, navodeći da je 12. penzija u Republici Srpskoj isplaćena 28. decembra.

“Penzije će I dalje biti redovne. U posljednjih 12 godina smo imali 22 usklađivanja penzija i sabirajući procente to je 73,21 posto. Ove godine u januaru smo imali redovno usklađivanje od šest posto, i predsjednik Republike i premijer Vlade rekli su da je u planu i vanredno usklađivanje od avgustovske penzije do nekih tri posto ali da će se pratiti parametri. Za sada prikupljanje doprinosa ide sa planom”, rekao je Milić.

On je rekao da su potraživanja Fonda PIO preko 460 miliona KM, a isplata za jedan mjesec u bruto iznosu je 160 miliona KM. Veliki dužnici su zdravstvene ustanove i oko 140 miliona KM se potražuje samo od bolnica.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioni i zdravstveni sistemi pred kolapsom, građani zabrinuti

Sa skupa koji je organizovala Američka trgovačka komora u BiH apelovano je na vlasti da ponude alternative u pogledu nestabilnih zdravstvenih sistema i evidentno neodrživih entitetskih penzionih sistema.

Na okruglom stolu pod nazivom “Kako do održivog penzionog i zdravstvenog sistema – osiguranje kao dio rješenja”, a kojem su prisustvovali predstavnici misije EU u BiH, ambasade SAD u BiH, Agencije za nadzor osiguranja F BiH te Stručnog savjeta Agencije, Agencije za osiguranje RS, Udruženja poslodavaca F BIH, Privredne komore F BiH te Udruženja osiguravajućih društava FBiH i Republike Srpske istaknuto je da penzioni i zdravstveni sistemi imaju najveće izazove u regiji, i jedini koji nemamo nikakve poreske olakšice za alternativna rješenja.

Na okruglom stolu istaknuto je da poslodavci i građani imaju veliku zabrinutost, i da dok se ne dese ozbiljne reforme zdravstvenih i penzionih sistema, koje se ne naziru na političkim agendama, neophodno je obezbijediti adekvatne alternative po uzoru na zemlje regiona.

U tom smislu, prisutni su razmatrali inicijative o poreskim olakšicama za građane koji ugovaraju dodatnu penzionu i zdravstvenu zaštitu za sebe i svoje porodice, kao i poreske olakšice za poslodavce koji svojim radnicima žele ugovoriti dobrovoljna penziona, životna ili zdravstvena osiguranja.

Konstatovano je da u odnosu na Srbiju i Hrvatsku gdje su takve poreske olakšice odavno implementirane, u Republici Srpskoj postoje određene prolongacije poreskih obaveza za penziona i životna osiguranja građana, ali ne i poslodavaca, dok u Federaciji BiH ne postoje nikakve poreske olakšice, niti za građane niti za poslodavce.

“Harmonizacija poreskih propisa u zemlji, uvođenje dokazano korisnih mehanizama poreskih olakšica implementiranih u regiji, smanjivanje pritiska na preopterećene javne zdravstvene i penzione sisteme, unaprjeđenje životnog standarda građana te posljedično smanjivanje odliva mladih ljudi, glavni su ciljevi današnjeg okruglog stola.”, poručili su organizatori.

Učesnici su usaglasili i zaključke sa konkretnim prijedlozima izmjena propisa o porezu na dohodak i poreza na dobit, i u narednim danima uputuće ih entitetskim ministarstvima finansija.

Podijeli tekst sa drugima na:

Kako se utvrđuje penzija u FBiH?

Mirovina ili penzija utvrđuju se prema jasno definisanim pravilima koja uzimaju u obzir radni staž, visinu primanja i posebne okolnosti svakog osiguranika u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Način obračuna regulisan je Zakonom o PIO-u, a krajnji iznos zavisi od ličnih bodova i vrijednosti općeg boda.

Lični bodovi osiguranika sabiraju se na osnovu godina i mjeseci staža, kao i eventualnog posebnog staža, a zatim množe s iznosom općeg boda koji trenutno iznosi 14 KM. Što je radni staž duži i plate više, to je iznos mirovine viši.

Koeficijent koji se koristi za izračun dobija se upoređivanjem plata koje je osiguranik primao tokom života sa prosječnim platama u Federaciji BiH, izuzimajući ratne godine i godinu ostvarivanja prava.

Ako u sistemu nedostaju podaci o platama za pojedine godine, koristi se podatak iz prethodne ili naredne godine.

Mirovina i penzija se izračunavaju isto i u slučaju invalidnosti, s tim da se kod povrede na radu ili profesionalne bolesti automatski priznaje puni radni staž od 40 godina, bez obzira na stvarno trajanje.

Kod kombinovanih uzroka invalidnosti, izračun se vrši proporcionalno u odnosu na uzroke invalidnosti.

Porodična penzija, koja pripada članovima porodice nakon smrti osiguranika, određuje se na osnovu penzije koju je osiguranik imao ili bi imao na dan smrti.

Ukupan iznos zavisi od broja članova koji ostvaruju pravo, i kreće se od 70 do 100 posto osnovnog iznosa.

Bez obzira da li se radi o starosnoj, invalidskoj ili porodičnoj, svaki obračun mirovine i penzije počiva na preciznim pravilima koja osiguravaju jednaka prava za sve osiguranike.

(Izvor vijesti: RTV Slon)

Podijeli tekst sa drugima na:

Počela isplata penzija u Srpskoj

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da je danas počela isplata penzija za maj za 290.130 korisnika, za šta je obezbijeđeno 161,93 miliona KM u bruto iznosu.

Od ukupnog broja korisnika penzijskog fonda Republike Srpske 232.944 je u Srpskoj, a van Republike Srpske 57.186 penzionera.

Prosječna penzija iznosi 631,67 KM i čini 42,88 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 637,43 KM ili 43,27 odsto prosječne plate u Srpskoj.

Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija je 946,41 KM, što čini 64,25 odsto od prosječne plate, a iznos najviše penzije je 3.422,36 KM.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u maju bio je 147,13 miliona KM.

Strukturu korisnika prava za maj čine starosne penzije sa 63,71 odsto, porodične 24,26, invalidske 11,98 i ostala prava sa 0,05 odsto.

Podijeli tekst sa drugima na: