Kategorija: Novac

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za oktobar biće isplaćene preko jedinstvenog računa budžeta Federacije BiH danas, 5. novembra, saopštio je Federalni zavod MIO/PIO.

Najniža penzija za oktobar iznosi 573,53 KM,  garantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za oktobar 368.271, iznosi 724,22 KM.

Penziju za oktobar primiće 453.356 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose 296,5 miliona KM.

Pomoć penzionerima

Penzioneri u FBiH jednokratnu novčanu pomoć bi mogli dobiti sa novembarskim penzijama, tačnije, 5. decembra, najavljeno je ove sedmice.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić najavio je ranije kako bi uskoro mogli dobiti najavljenu jednokratnu pomoć.

-Što se tiče naših obaveza prema populaciji penzionera, kao vlada smo obećali isplatiti jednokratnu novčanu pomoć – kazao je Delić, koji je istakao kako su iz tog ministarstva uradili sve što je potrebno za isplatu jednokratne pomoći.

Prijedloge i sve što se odnosi na isplatu jednokratne pomoći, dodao je, uputili su u daljnju proceduru.Trenutno se radi izrada rebalansa budžeta FBiH i ja se nadam da ćemo ga imati što prije – i na Vladi i zakonodavnim tijelima, i da ćemo usvojiti rebalans i isplatiti jednokratnu pomoć penzionerima – kazao je ministar Delić.

Najavio je kako, trenutno, ne može govoriti o iznosu koji će biti isplaćen, ali podsjeća kako su iz Saveza penzionera tražili da se korisnicima penzija koji primaju do 1.000 KM isplati 200 KM, a iznad 1.000 KM po 100 KM.

Tako bi za isplatu pomoći za više od 460.000 penzionera trebalo izdvojiti više od 30.000.000 KM. Prave se kalkulacije koliki će iznosi biti i isplaćeni, a to bi trebalo biti poznato u narednih nekoliko dana.

Trenutno čekamo i ime od Ministarstva finansija, za Radnu grupu koja će raditi na izmjenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju i ja se nadam da će Radna grupa postići i naći određeni kompromis, na zadovoljstvo penzionera, ali, naravno, i Vlade FBiH – najavio je Delić.

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za oktobar biće isplaćene preko jedinstvenog računa budžeta Federacije BiH u utorak, 5.novembra, saopštio je Federalni zavod MIO/PIO.

Najniža penzija za oktobar iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije , a kojih je na isplati za oktobar 368.271, iznosi 724,22 KM.

Penziju za oktobar primiće 453.356 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose 296,5 miliona KM.

Fond PIO Srpske je na kraju prošle godine za 68.674 korisnika isplaćivao srazmjerne penzije.

U ovom fondu objašnjavaju da se srazmjerni dio penzije isplaćuje osiguranicima koji pored penzijskog staža ostvarenog na teritoriji Srpske, odnosno bivše BiH koja je sada u nadležnosti RS, imaju staž i u nekoj drugoj državi.

S druge strane naš Fond PIO penzije isplaćuje u 32 države.

“Najveći broj korisnika je u Srbiji – 21.027, Hrvatskoj – 13.895, Federaciji BiH – 12.305. Slijede Crna Gora, Austrija, Njemačka, Slovenija, Švedska. Penzije isplaćujemo i u Australiju, Holandiju, Makedoniju, SAD, Švajcarsku”, kažu za Srpskainfo u ovom fondu.

Dodaju da je za decembar 2023. godine, najveća isplaćena penzija u inostranstvu iznosila 2.617 KM, potom 2.366 KM, a obje sa isplatom u Srbiji.

Od ukupno 282.671 korisnika prava, krajem prošle godine, 227.450 korisnika je sa prebivalištem u Srpkoj, a van Republike Srpske 55.221 korisnik prava.

Prilikom isplate penzija za decembar 2023. godine, mjesečna tranša namijenjena za isplatu penzija korisnicima sa prebivalištem van Srpske iznosila je 17,5 miliona KM – ističu u Fondu PIO.

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je da je trenutno u kampanju “Društveno odgovorni” uključeno 19 trgovačkih lanaca sa skoro 500 artikala sa sniženim cijenama, te da su analize pokazale da se kupovina tih proizvoda povećala za 60 odsto.

“Počeli smo sa sedam marketa, sada imamo 19, to govori da je kampanja prepoznata od svih trgovačkih lanaca koji posluju na području Srpske. Povećanje kupovine proizvoda koji su dio kampanje od 60 odsto govori da su građani Srpske prepoznali akciju”, istakao je Šulić na konferenciji za novinare u Banjaluci.

On je naveo da će Ministarstvo nastaviti aktivnosti u cilju smanjenja inflatornih udara kada je riječ o robi široke potrošnje.

“Nastavljamo da realizujemo ovu kampanju. Razgovaraćemo sa trgovačkim lancima o proširenju proizvoda. Fokusiraćemo se i na manje trgovačke lance koji rade na području jedne lokalne zajednice kako bismo što više proširili broj trgovačkih lanaca koji su dio kampanje, a građanima omogućili da u svojim lokalnim zajednicama imaju izbor različitih marketa koji su dio kampanje”, rekao je Šulić.

On je naveo da je zahvaljujući navedenoj kampanji povećana i kupovina domaćih proizvoda.

Šulić je dodao da će se u Srpskoj nastaviti kontrola pridržavanja donesene marže na naftu i naftne derivate.

“Imamo inspekcijske organe koji će nastaviti da kontrolišu sve anomalije koje se pojave na tržištu”, naveo je Šulić.

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Bosna i Hercegovina je dočekala u siromaštvu, u grupi najsiromašnijih zemalja Evrope, sa dugim redovima ispred javnih kuhinja i sa javnom kuhinjom za bebe.

Prema podacima koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, za razliku od Luksemburga, Irske i Švajcarske, koji predvode popis najbogatijih zemalja Evrope kada se u obzir uzme bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, na začelju kolone među najsiromašnijim zemljama nalazi se Bosna i Hercegovina.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke, u okviru kojeg postoji javna kuhinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni svakog dana naprave 800 obroka, a vikendom 1.200.

“Bojim se da ću morati razočarati i sebe i druge ljude, siromašnih je sve više i više. Sve više i više ljudi traži ono možda najvrednije danas, a to je hrana. Nije više ni mercedes, niti išta drugo, već je hrana. Hrana je postala jedan veliki luksuz. Što se tiče ‘Mozaika prijateljstva’, a vjerovatno i drugih javnih kuhinja, potreba za hranom je najveća”, kaže Subašić.

Kako navodi, oko 1.900 ljudi na različite načine traži pomoć kroz “Mozaik prijateljstva”.

80 odsto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da je osnovni problem analize svih statističkih podataka u BiH da oni obrađuju prosječnu platu, prosječne cijene ili potrošačku korpu.

“Ono o čemu statistika ne vodi računa je da više od 80 odsto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka. Ne vodi se računa ni o tome da su kod ovih 20 odsto iznadprosječnih, uglavnom dva člana porodice zaposlena i oba na platama iznad prosjeka, dok je kod ovih drugih samo jedan član porodice zaposlen”, kaže Arnautović i dodaje da statistika ne kazuje ni da su primanja obično obrnuto proporcionalna s brojem djece u jednoj porodici.

Takođe, prema njegovim riječima, cijene življenja u većim gradovima su uglavnom i mnogo više nego u manjim mjestima.

“Ogromna većina penzija je puno manja od prosječne penzije. Rast cijena je strahovito pogodio ogromnu većinu građana BiH i kupovna moć postaje sve niža. Za nemali broj građana i voće postaje misaona imenica i onda to vodi slabijem imunitetu. A uz slabiji imunitet raste potrošnja na lijekove i onda to sve ponovo vodi nižem standardu. I tako u začaranom krugu većina građana postaje sve siromašnija i prinuđena da se odrekne sve više i više stvari u životu kako bi mogla samo preživjeti”, govori Arnautović za “Nezavisne novine” i dodaje da zima donosi nove izazove poput, nabavke ogreva i zimske odjeće, a time život iz dana u dan postaje sve teži i teži.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovaj dan u Bosni i Hercegovini dočekan s povećanim brojem onih koji žive u apsolutnom siromaštvu.

Sve je veća razlika između bogatih i siromašnih

“Taj broj se povećava i ono što nas može sve zajedno zabrinuti jeste što su najveće žrtve siromaštva upravo najosjetljivije društvene kategorije, a to su djeca i starije osobe. To bi za sve u BiH trebalo da bude prvorazredno pitanje i alarm za političke lidere. Dakle, kako smanjiti broj prije svega djece koja žive u apsolutnom siromaštvu i onih najranjivijih, a to su stariji. Odgovor na to bi bio vrlo jednostavan, a bilo bi potrebno da nas naši politički lideri, ljudi koji vode institucije, koji su u politici, manje pljačkaju”, tvrdi Todorović.

Kako dodaje, sve je veća razlika između bogatih i siromašnih.

“Naše siromaštvo je povezano sa našom političkom naivnošću i neznanjem, jer država ima obavezu prema socijalno ugroženim kategorijama stanovništva koje ne ispunjava. Država se ponaša bahato i arogantno. Mi nismo siromašni zato što je BiH siromašna zemlja, mi nismo siromašni zato što građani BiH ne žele da rade, mi smo siromašni zato što godišnje doslovno milijarde maraka novca građana BiH završi pljačkom, kriminalom i korupcijom u rukama političara koji na taj način postaju još bogatiji”, ističe Todorović za “Nezavisne novine”.

Penzije u BiH su relativno niske u odnosu na razvijene evropske zemlje, ali kako se po mnogo čemu ni ne mogu porediti sa Zapadom ili Sjeverom, dobro je pogledati šta se dešava u zemljama regiona.

Situacija je najgora u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj, gdje penzioneri dobijaju u prosjeku tek 302,77 eura. Nešto bolje je u Srbiji gdje prosječna penzija doseže 390,56 eura. Naime, predsjednik Aleksandar Vučić najavio je rast mirovina za najmanje deset posto.

– Penzije moraju ići najmanje 10 odsto naviše i to je sada moje obećanje, videćemo točno koliko, ali najmanje 10 odsto u sljedećem budžetu, izjavio je Vučić u julu 2024.

Uprkos povećanju u avgustu, hrvatske penzije pri samom su dnu u odnosu na ostatak zemalja Europske unije. Nakon usklađivanja, penzije su u prosjeku porasle na 571,46 evra. To je iznos prosječnih starosnih, invalidskih i porodičnih penzija.

Prosječna penzija, od avgusta 2024., čini nešto manje od pola prosječne hrvatske plate koja sama po sebi kaska za ostalim zemljama Evropske unije. Uzevši, k tome, u obzir rastuće troškove hrane, lijekova i ostalih potrepština, hrvatski su penzioneri na rubu siromaštva.

Penzioneri u Crnoj Gori od avgusta primaju u prosjeku 496,10 eura, ali osiguranici koji su ostvarili pravo na penziju od početka 2020. ili će tek steći to pravo mogu se odlučiti za ponovni izračun penzije iz kojeg se izuzimaju najnepovoljnije kalendarske godine tokom radnog vijeka do trajanja od najviše četvrtine navršenog efektivnog staža osiguranja, što bi Crnogorcima uskoro trebalo donijeti veće iznose, piše Poslovni.hr.

Najbolje žive penzioneri u Sloveniji. Penzije u susjednoj Sloveniji tako od avgusta iznose u prosjeku čak 897,12 evra što je daleko najviše od svih navedenih.

Takvo povećanje sigurno bi bilo primjetno u životima i naših penzionera, ali se čini kako ni to ne bi bilo dosta za lagodan i “pristojan” život u kakvom ne bi morali zbrajati svaki cent i stezati kaiš do kraja mjeseca.

Zbog konstantnih poskupljenja i rasta cijena osnovnih životnih namirnica, sve je teže sastaviti kraj sa krajem. Pred svaku kupovinu građani kažu da dobro razmisle šta im je najpotrebnije. Oni sa minimalnom platom kao i penzioneri moraju dobro da kalkulišu.Јer, kažu, da je teško napraviti mjesečni plan troškova koji bi sa primanjima mogli da pokriju. Stručnjaci upozoravaju da nas uskoro očekuju i nova poskupljenja hrane.

Neprekidno divljanje cijena, građani osjete na svom kućnom budžetu. Kupovinu ograničavaju. Na listi potrepština je ono najpotrebnije. Kažu, da je gotovo sve postalo luksuz.

Ove godine poljoprivrednici u Srpskoj su imali velike probleme sa nabavkom stočne harane, s obzirom na to da su tropske temprature uništile mnoge usjeve. To će, kažu stručnjaci posljedično voditi ka rastu cijena žita, brašna, mlijeka i drugih proizvoda u trgovinama.

– Kada govorimo o nekim poskupljenjima u budućnosti, moram reći da nas nažalost očekuje poskupljenje voća, povrća a zatim i mesa i mesnih proizvoda. Isključivo zbog toga što smo i sami bili svjedoci velikih suša u prethodnim mjesecima gdje su temerature prelazile 30 stepeni, i samim tim prinosi žitarica kod poljoprivrednika su smanjeni negdje čak i prepolovljeni. Možemo očekivati povećanje cijena mesa, čak i mliječnih proizvoda – kaže Dragan Јošić, Udruženje potrošača.

Izgleda nevjerovatno, ali cijene sirovina i određenih namirnica jeftinije su u nekim evropskim gradovima nego u Republici Srpskoj.

– Brašno je jeftinije u Beču nego kod nas. To je zato što naši mlinari imaju princip nabakve pšenice u sezoni žetve i onda tako drže čitave godine, dok je evidentno da je negdje u Češkoj, Mađarskoj pala cijena pšenice i onda mlinari koji kupuju na sedmičnom nivou brašno , dovodi do toga da je cijena niža u Austriji nego u BiH – navodi Saša Trivić, privrednik.

Mjesečna zarada kod većina građana, primorava ih da najveći dio plate ili penzije prvo izdvoje za kupovinu osnovnih životnih namirnica i plaćanje režija.

– Ako vidimo potrošačku korpu za avgust 2024. godine koja je iznosila 2.615 KM, i da su građani najviše novca izdvajali za prehranu oko 1.182 KM što predstavlja 45 odsto. Poređenja radi, u avgustu 2021.godine građani su za hranu izdvajali oko 700 KM, što je povećanje u odnosu na avgust 2024.godine za više od 400 KM – dodao je Јošić.

Osim hrane, zbog divljanja cijena na svjetskom tržištu, odavno je poskupila i kafa, a kako iz Udruženja potrošača najavljuju, trend poskupljenja kafe, uskoro bi se mogao nastaviti.