Penzioni sistem FBiH preopterećen, potrebna socijalna karta

Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine pojasnilo situaciju sa penzionerima koji primaju srazmjerne penzije.

Kako su istakli, situacija u PIO fondu je loša, te da je potrebno izraditi socijalnu kartu kako bi bio poznat broj onih koji imaju srazmjernu penziju i čija su ukupna primanja manja od minimalne penzije u FBiH.

Mediji su objavili emotivnu ispovjest Ružice, žene koja prima penziju iz BiH i muževljevu iz Austrije.

Ukupan iznos penzije koju Ružica prima je manji od minimalne penzije koja u FBiH iznosi 599,28 KM. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike ističu da nemaju zvanične informacije ko i koliko je ostvario penziju u inostranstvu.

Fond PIO ne raspolaže inforamcijama

“Bosna i Hercegovina kao država potpisuje međunarodne sporazume sa različitim državama u kojima naši ljudi rade. Na osnovu tih sporazuma regulira se ostvarivanje penzija, bilo u BiH ili u drugim državama, shodno ukupnom stečenom radnom stažu. To znači da pravo na penziju proizilazi iz ukupnog radnog staža, bez obzira da li je on ostvaren u jednoj ili više država. Međutim, nijedna država nije obavezna dostavljati drugim državama, pa tako ni Bosni i Hercegovini, podatke o iznosima penzija koje su naši građani ostvarili u tim zemljama. Federalni PIO sistem ne raspolaže tim informacijama, niti ima zakonski osnov da ih prikuplja. Neformalno znamo da se iznosi penzija kreću od svega nekoliko eura pa do više hiljada eura, zavisno od zemlje i visine uplaćenih doprinosa”, objasnili su iz Ministarstva rada i socijalne politike Federacije BiH.

Međutim Ružica penzionerka koja je govorila za medije navela je da kao penzioner koji prima razmjernu penziju ne može ostvariti ni jednokratnu pomoć Vlade FBiH iako su njena primanja manja od minimalne penzije. Dok

Ružica kaže da je diskriminisana, iz federalnog ministarstva kažu da situacija nije crno-bijela.

“Da li je to diskriminacija ili ne; nije pitanje o kojem može meritorno odlučivati Ministarstvo ili PIO, to je pravno i šire društveno pitanje. Svakako bi bilo solidarno kada bi se i ova kategorija mogla uključiti, ali izdvojena sredstva iz budžeta ni u postojećem obuhvatu nisu dovoljna da u potpunosti zadovolje potrebe ni penzionera sa najnižim penzijama u našem sistemu”, dodaju.

PIO preopterećen nezarađenim penzijama

Od ranije se najavljuju izmjene Zakona o PIO-u u FBiH, koje bi trebale, kako su za N1 naveli u resornom federalnom ministarstvu, ukloniti nepravde. Situacija u PIO sistemu je loša, također ukazuju iz ministatva.

“Penzija se ostvaruje na osnovu uplaćenog radnog staža tokom radnog života svakog pojedinca, bez obzira na to gdje je staž ostvaren. Naše predložene izmjene zakona idu u pravcu uklanjanja nepravdi unutar samog sistema PIO, prije svega između stečenih prava na osnovu staža i različitih posebnih prava i statusa koji su u prošlosti uneseni u PIO sistem i sada već, uz nedostatnu pokrivenost radnika i penzionera, utječu na ukupnu preopterećenost penzijskog sistema. Smatramo da je PIO sistem već sada preopterećen nezarađenim penzijama i da je u takvom obliku teško održiv, ali i demotivirajući za sve one koji redovno uplaćuju doprinose”, naveli su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Pomoć će biti svima isplaćena tek sa socijalnom kartom

Referišući se na Ružicin slučaj, iz ministarstva kažu da bi u njenom i svim sličnim slučajevima, pomoć trebala i morala biti isplaćena onda kada FBiH dobije socijalnu kartu.

“Kada je riječ o srazmjernim penzijama, one odražavaju ono što je pojedinac zaista zaradio i kao takve moraju ostati u okviru PIO sistema. Sve drugo; pomoć osobama koje su egzistencijalno ugrožene, uključujući i one sa srazmjernim penzijama koje su vrlo niske, treba rješavati kroz druge oblike socijalne i egzistencijalne podrške. Najznačajnije u tom smislu bila bi socijalna karta, koja bi omogućila državi da precizno i efikasno planira i usmjerava podršku onima kojima je najpotrebnija, bilo kroz socijalne programe ili mjere demografske politike”, istakli su na kraju.

Dok se odgovornosti prebacuju, Ružica i drugi kojih zasigurno ima da primaju manje od minimalne penzije u FBiH i ne mogu ostvariti nikakve jednokratne pomoći nažalost, baš kako je to Ružica i rekla, možda i ne dožive poboljšanje svog statusa.

(Izvor vijesti: N1)

Podijeli tekst sa drugima na:

Njemačka penzija nekada simbol stabilnosti, a danas nedovoljna i za preživljavanje

Više od osam miliona penzionera u Njemačkoj prima penzije koje su niže od nivoa socijalne pomoći.

Prosječna penzija u Njemačkoj prošle godine iznosila je 1.154 eura, ali je čak 42 posto penzionera primalo manje od 1.000 eura.

Njemačke penzije su nekada bile svojevrsni ideal za mnoge s prostora bivše Jugoslavije, ali to više nije slučaj. Prema podacima njemačke agencije dpa, gotovo polovina od 19 miliona penzionera prima manje od 1.000 eura. Podaci su objavljeni krajem prošle godine od Ministarstva rada, kao odgovor na pitanje parlamentarnog zastupnika Renéa Springera iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Penzije više od osam miliona penzionera bile su niže od socijalne pomoći, koja je krajem 2024. iznosila 1.011 eura. Springer je kritikovao vladu, tvrdeći da se socijalna država “podkopava masovnom migracijom siromaštva” umjesto povećanja penzija.

Ministarstvo je pojasnilo da se socijalna pomoć ne može dodjeljivati isključivo prema visini penzije, jer se prilikom odlučivanja uzimaju u obzir i drugi prihodi i životne okolnosti domaćinstva.

Iznos penzije računa se individualno, zavisno od ukupnih uplaćenih doprinosa tokom radnog vijeka i trajanja penzionog staža.

Prema podacima Njemačkog instituta za penzijsko osiguranje, prosječna penzija prošle godine iznosila je 1.154 eura, u poređenju s 1.102 eura u 2023.

Muškarci su u prosjeku primali 1.405 eura, a žene 955 eura.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri Srpske od 1. januara se nadaju povišici od najmanje 10 posto

Penzije u Srpskoj od avgusta su veće za 3 odsto, što je razljutilo mnoge penzionere, koji poručuju da ovim iznosom ne mogu apsolutno ništa.

Naime, povećanje na minimalnu penziju iznosi nepunih 10 maraka, a na prosječnu penziju nepunih 19 KM. Trenutno, minimalna penzija u Srpskoj iznosi 330, a prosječna 651 KM.

Mnogi penzioneri poručuju da je riječ o mizeriji i da njihov standard neće biti nimalo poboljšan.

S druge strane, predsjednik Udruženja penzionera Srpske Ratko Trifunović ističe da početkom sledeće godine slijedi novo povećanje. Kako Trifunović tvrdi, ono će biti znatno više.

“Sledeće povećanje penzija trebalo bi da bude najmanje 10%, i to bi nešto značilo. Često razgovaramo sa Vladom, sa direktorom Fonda PIO smo u stalnom kontaktu, ali je činjenica da nema prihoda u ovaj fond, jer nema uplata za doprinose. Na primjer, za januar je uplaćena 105 miliona KM, a 161 miliona je trebalo za isplatu penzija. Dakle, od drugih korisnika budžeta je namireno 56 miliona KM da penzije budu isplaćene u punom iznosu”, ističe za Trifunović.

Naglašava da su njegova lična očekivanja da će penzije od januara sledeće godine biti veće za 10 odsto.

“Mislim da će tako biti, u skladu sa procjenama, kretanjima na tržištu rada, odnosno, na osnovu većeg zapošljavanja koje očekujemo. A veće zapošljavanje znači uplatu više doprinosa”, ističe Trifunović.

Objašnjava da će konačni procenat povećanja penzija zavisiti od statističkih parametara, odnosno kretanja prosječne plate i cijena na malo.

“Očekujem da će Vlada Srpske na pomenuti procenat dodati još malo, u zavisnosti od realnih mogućnosti”, poručuje Trifunović.

U slučaju povećanja za 10 odsto, korisnici najniže penzije dobiće 33 KM, a oni koji primaju prosječnu penziju 65 KM.

(Izvor vijesti: Srpskainfo)

Podijeli tekst sa drugima na:

Pomoć od 100 KM u Tuzli neće dobiti svi penzioneri

Sporazum potpisan u Vladi Tuzlanskog kantona osigurao je jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM za više od 38 hiljada penzionera s najnižim primanjima. Za ovu namjenu izdvojeno je 3,8 miliona KM iz kantonalnog budžeta.

Ipak, novčana pomoć u ovom iznosu ne obuhvata sve penzionere u Tuzlanskom kantonu.

Prema riječima ministra rada, socijalne politike i povratka Fadila Alića, pomoć će dobiti svi penzioneri koji primaju najnižu penziju, kao i korisnici srazmjernih penzija čiji ukupni iznos ne prelazi 599 KM.

On je naglasio da je ovakva mjera prvi put uvedena u mandatu prethodne vlade, a da je nastavkom njene realizacije osigurana podrška najugroženijim kategorijama stanovništva.

TK jedini kanton koji provodi ovu mjeru

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić istakao je da kantoni nemaju nadležnost nad pitanjima penzionera, ali da je donesena odluka da se ovom kategorijom građana pruži kontinuirana podrška.

Naglasio je i da nijedan drugi kanton u Federaciji ne provodi slične mjere, što TK čini jedinstvenim, ali i daje primjer koji bi mogao poslužiti i drugima.

Direktor Federalnog zavoda PIO/MIO Halil Subašić poručio je da je ovakav vid saradnje pokazatelj kako se i na lokalnom nivou mogu kreirati rješenja koja donose olakšanje najranjivijim kategorijama. Zavod će, kako je potvrđeno, sredstva isplatiti zajedno s redovnim penzijama, u skladu sa zakonom.
Pravo na ovu pomoć ostvaruju svi penzioneri koji primaju najnižu ili srazmjernu penziju, osim onih kojima prestane pravo na penziju prije obrade isplate, kao i onih koji su trenutno u radnom odnosu.

Slična situacija i u Federaciji BiH

Federalna vlada nedavno je osigurala sredstva za isplatu jednokratne pomoći penzionerima uz julske penzije u augustu. I tada nosi svi penzioneri bili obuhvaćeni ovom mjerom.
Čak 105 hiljada penzionera ostalo je bez dodatka, među njima oni čija primanja prelaze 1.500 KM, korisnici srazmjernih penzija, kao i penzioneri koji su trenutno u radnom odnosu.

(Izvor vijesti: RTV Slon)

Podijeli tekst sa drugima na:

Aktivni i u staračkom domu: Redovna vježba utiče na psihofizičko zdravlje (VIDEO)

Ana Grgić (89) korisnik jednog staračkog doma u Bihaću, iako se nikad nije bavila sportom, ovih dana počela je da vježba i redovno učestvuje u aktivnostima prilagođenima starijoj dobi.

“Vježbam svaki dan. Ujutro se dignem i malo prošetam”, priča Ana.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u zemlji je više od 20 posto stanovništva starje od 65 godina, a istraživanja pokazuju da je tek svaki deseti penzioner uključen u neku društvenu ili rekreativnu aktivnost.

“Trudimo se da imamo aktivnosti. Primjetili smo da pored prevencije fizičke boli utičemo i na njihovo psihičko stanje i dosta su samopouzdaniji i aktivniji”, rekla je Azra Selimović, fizioterapeut.

(Izvor vijesti: RTV USK)

Podijeli tekst sa drugima na:

Premijer FBiH najavio mogućnost povećanja cijene RTV takse

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić u Dnevniku D FTV-a sinoć je kazao da ima prostora za povećanje RTV takse.

Krajem godine istječe ugovor s Elektroprivredom BiH o naplati RTV takse. FTV je uputio inicijativu za povećanje takse, sada je sedam maraka. Nikšić je upitan hoće li podržati ideju i novo potpisivanje ugovora i s Elektroprivredom HZHB.

“Ja sam čovjek koji redovno plaća taksu. Cijena se godinama nije mijenjala i mislim da ima prostora za povećanje. Uz određene analize, s moje strane bi došla podrška. Vlada će učiniti sve da ugovor s Elektroprivredom BiH ostane, a kao vlasnik i Elektroprivrede Mostar i EPBiH potrudit će se da i EP Mostar u budućnosti isporučuje račune s RTV taksom” kazao je Nikšić.

On je istako da “neće biti problema sa naše strane. Kako će se dalje razvijati, vidjećemo, ali Vlada Federacije sigurno neće biti problem”.

Ovu Nikšićevu izjavu i najavu mogućeg poskupljenja RTV takse osudili su brojni političari ističući da će ona izazvati dodatni udar na džep građana, a posebno penzionera koji žive na ivici egzistencije.

“Poskupili su struju dva puta, poskupili su u Sarajevu sve. Vjerujem da će i taksu povećati, samo ne vjerujem da će to biti isto za sve”, rekao je Mahir Mehalić, poslanik DF-a u Parlamentu FBiH.

Podijeli tekst sa drugima na:

Milioner iz Živinica dobio otpremninu za penziju pa nastavio poslanički mandat

Denijal Tulumović (SDA), u februaru ove godine, u trećoj godini poslaničkog mandata u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, dobio je 34.776 KM otpremnine koja se dodjeljuje kada se steknu uslovi za penziju.

Nakon što je dobio otpremninu, Tulumović je nastavio da radi u Parlamentu.

Tako mu je, omogućeno da od marta do kraja jula 2025. godine, na ime plate, toplog obroka, regresa, prevoza, paušala i naknade za odvojeni život, dobije još ukupno 37.502 KM. Propisi mu omogućavaju da pored plate prima i penziju.

Tulumović još nije primio prvu penziju, pa i ne zna njen tačan iznos.

“To ne znam reći sa sigurnošću, dok ne dobijem predračun koji je u toku da se riješi. Možda ovaj mjesec”, rekao je on.

Otpremnina u visini šest neto plata se isplaćuje radnicima nakon navršenih 65 godina života i 20 godina radnog staža ili 40 godina staža kako bi im se, nakon višedecenijskog radnog staža, olakšala penzija.

Oko 684.000 KM je od 2010. godine isplaćeno za otpremnine 23 funkcionera iz Parlamenta BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH.

Većina njih je, nakon dobijenih otpremnina, nastavilo raditi, uključujući i parlamentarce iz aktuelnog saziva: Nebojšu Radmanovića, Nikolu Špirića i Sredoja Novića iz SNSD, predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i Šefika Džaferovića iz SDA.

Izabrani i imenovani funkcioneri kao i drugi zaposleni u institucijama BiH, imaju pravo na otpremnine na osnovu Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH i prateće Odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava na otpremninu.

U institucijama BiH, od početka 2010. do marta 2021. godine, isplaćeno 17,5 miliona KM za odlazak u penziju 1.973 zaposlenih.

Zahvaljujući prosječnim platama od blizu 4.800 KM, među njima su najveće otpremnine dobili izabrani i imenovani zvaničnici.

(Izvor vijesti: Centar za istraživačko novinarstvo)

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri pisali urgenciju Vladi FBiH: Ili izmjena Zakona ili protesti

Iz Saveza udruženja penzionera FBiH juče je upućena urgencija federalnoj Vladi kojom se traži sastanak predstavnika Saveza sa premijerom FBiH Nerminom Nikšićem i federalnim ministrom rada i socijalne politike Adnanom

Delićem kako bi utvrdili konačan prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji će po hitnom postupku biti upućen u Parlament.

Novi model

Zakon je, podsjećamo, upućen u proceduru na nadležna mišljenja, nakon čega ide na Vladu, a potom u federalni Parlament. Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH zakazana je za 25. septembar, ali izmjene Zakona o PIO, zasad, nisu na dnevnom redu.

Izmjenama Zakona predviđa se novi model usklađivanja penzija koji bolje prati ekonomske pokazatelje i omogućava redovno polugodišnje usklađivanje. Uvode se novi parametri za usklađivanje penzija – 60 posto rast prosječnog ličnog dohotka u FBiH i 40 posto troškovi života, a uzimaće se u obzir onaj parametar koji je povoljniji za penzionere i on će biti 60:40. Ovim prijedlogom planiraju se dva redovna usklađivanja penzija, prvo 1. januara, a drugo usklađivanje 1. jula. Takođe, izmjenama Zakona predviđa se uvođenje više nivoa najniže penzije, u zavisnosti od dužine ostvarenog radnog staža.

Vrijeme curi, ali ima još vremena

“Vrijeme curi, ali može se to u dnevni red ubaciti naknadno. Na kraju krajeva, može se zakazati i druga sjednica. Naši zahtjevi su da se to do 10. oktobra usvoji u oba doma federalnog Parlamenta, što znači da još ima vremena što se tiče Parlamenta. Ali, nas iznenađuje zašto nas premijer i resorni ministar ne pozivaju da konačno utvrdimo prijedlog koji može da ide u Parlament, rekao je za Haso Halilović, predsjednik Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Tuzlanskog kantona.

Prema njegovim riječima, sporan je član 80. Zakona.

“Oni (Ministarstvo, op. a) predlažu da se član 80. briše, a taj član se odnosi na vanredno povećanje penzija. Mi tražimo da se na određeni način osigura u zakonu da se mogu vanredno povećati penzije, u slučaju poremećaja kao što su ekonomski, politički ili, recimo, zdravstveni problemi. Mora se osigurati u zakonu mehanizam vanrednog povećanja penzija. Redovno usklađivanje je planirano da bude dva puta u toku godine i to nam odgovara. U suštini, sve ostalo nam je prihvatljivo onako kako smo i zahtijevali i dogovarali sa ministrom, ali i sa federalnim premijerom na ranijim sastancima. U junu je bio zakazan sastanak sa premijerom, ali je odgođen zbog nepripremljenosti i do današnjeg dana nije održan”, ističe Halilović.

Penzioneri očekuju sastanak do kraja sedmice

“Mi do kraja sedmice očekujemo poziv. Takođ smo planirali da u Sarajevu održimo pres-konferenciju na kojoj ćemo govoriti o našim daljnjim koracima. Mi smo 27. augusta na Upravnom odboru donijeli odluku – ukoliko se do polovine oktobra ne usvoje izmjene i dopune Zakona – uslijedit će masovni protesti penzionera 27. oktobra i ostajemo pri tome. Ipak, nekako očekujemo da će biti volje i želje od Vlade i Parlamenta FBiH da se to uradi i da do protesta neće doći, jer oni nikome neće dobro donijeti”, zaključuje Halilović.

Različiti statusi

Delić je ranije izjavio da je najvažnije da se uradi fiskalna procjena i da se tačno izračuna koliko će sam zakon koštati. Takođe je rekao da predloženim izmjenama i dopunama Zakona niko neće izgubiti, niti će mu biti umanjeno pravo koje je već stečeno.

“Sve što je do sada zatečeno, tako će i ostati. Ali, ono što je naš zadatak jeste da za buduće generacije odlučno zauzmemo stav i pokažemo da se rad mora vrednovati i da je penzija pravo koje se stiče iz rada, a ne kroz različite statuse, zasluge ili druge mehanizme koji su se u prošlosti često rješavali kroz penzijski sistem. Time jačamo pravednost i održivost sistema, a istovremeno štitimo dostojanstvo sadašnjih i budućih penzionera, kaže Delić.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Podijeli tekst sa drugima na:

Kilometre gazi i u devetoj deniciji: U penziji 34 godine i svaki dan neumorno šeta

Iako je zakoračio u devetu deceniju života, Dušan Lepir iz Srpca i dalje prkosi godinama i vremenu sa ruksakom na leđima, planinarskim štapom u ruci i osmijehom na licu. Ovaj 82-godišnjak, koji je u penziji već 34 godine, neumorno šeta, vozi bicikl, piše pjesme i rebuse, slika, a u potkrovlju svoje kuće vodi i jedinstveni lovački muzej.

Njegov život, energija i nepokolebljiv optimizam inspiracija su mnogima. Ne krije da ni u ovim godinama ne zna za odmor, što potvrđuju dva ozbiljna planinarska izazova u svega nekoliko dana, u okviru kojih će prepješačiti više od 30 kilometara.

Sa rekreativcima iz cijelog regiona juče je učestvovao na tradicionalnom pohodu na Motajicu, prešavši desetak kilometara.

“Staza na Motajici nije teška, ali je izuzetno lijepa. Kad sunce ogrije planinu, to je doživljaj koji nijedna kamera ne može da prenese. Marš na Vozući je druga priča, zahtjevan, dug i sa mnogo uspona. Nije za svakoga. Ali ja se pripremam ozbiljno. Svakodnevno prelazim staze u blizini kuće, od osam, deset ili 12 kilometara, u zavisnosti od dana. Ne idem grlom u jagode”,  kaže Dušan, koji redovno učestvuje u aktivnostima Planinarskog društva „Videta“ iz Srpca.

Najstariji na usponu na Maglić

Prije tri godine dobio je priznanje za najstarijeg planinara na Vidovdanskom usponu na Maglić, na 2.386 metara nadmorske visine, što je najviši vrh u Republici Srpskoj i BiH. Akciju je organizovao Planinarski savez Republike Srpske, a učestvovalo je oko 350 planinara.

Već godinama je i najstariji učesnik srbačke biciklijade, za koju se redovno priprema prelazeći biciklom od deset do 15 kilometara dnevno.

Ali fizička aktivnost nije jedino što Dušana čini zdravim i posebnim. On je i umjetnička duša. Tokom života izradio je više od hiljadu eksponata od drveta. Njegovo najpoznatije djelo je impozantna drvena skulptura Novaka Đokovića, visoka čak 2,08 metara.

“Radio sam je prije četiri godine, s velikom ljubavlju, kao i manju figuru Noleta od 60 centimetara. Vjerujem da je to moje životno djelo. Nakon toga nisam imao više motivacije za nove skulpture. Oluje i nevrijeme uništile su mnoge radove, neke sam poklonio, neke prodao. Poneku i danas obore kune kada obilaze oko kuće. Ipak, sačuvao sam par stotina eksponata”, priča Dušan.

Njegov lovački muzej, smješten u potkrovlju porodične kuće, jedinstven je u svakom pogledu. U dvije prostorije nalaze se trofeji srneće divljači, vepra, jelena, kao i figure u prirodnoj veličini, namještaj i detaljno izrađeni predmeti, sve rukom urađeni ovog vrijednog domaćina. Tu se nalazi i njegov autoportret, figura lovca, izrađena s posebnom pažnjom i realizmom.

Pored svega toga, Dušan stvara i u riječima. Bavi se pisanjem pjesama, a posebnu strast osjeća prema enigmatiki. Osmislio je i sastavio zbirku od 508 rebusa, baziranih na srpskim poslovicama i izrekama, što ga čini jedinstvenim stvaraocem u ovoj oblasti.

Po struci nastavnik matematike i fizike

Njegova profesionalna priča takođe je neobična. Po struci je nastavnik matematike i fizike, a prve godine karijere proveo je u školama širom regije. Kasnije je bio i direktor škole u Srpcu, ali životni putevi često su ga odvodili u nove pravce pa je tokom 21 godine radnog staža promijenio više zanimanja.

“U struci sam radio možda desetak godina. Ostalo su bile promjene, neke iz nužde, neke po mojoj volji. Penzionisan sam prije 34 godine, u vrijeme velikih društvenih i političkih turbulencija. Ali nisam dozvolio da penzija znači i kraj aktivnosti. Rekao sam sebi, dok mogu hodati, misliti i stvarati, neću stati. I evo, već tri i po decenije živim taj drugi život, možda ispunjeniji nego prvi – s ponosom ističe Dušan.

Motajica

Nedavno je otkrio i svoj slikarski dar – koristeći vodene boje, izradio je sliku Motajice na šperploči, dimenzija 1,20 x 1,20 metara, koja danas krasi njegov muzej.

“Pokušali smo da je snimimo dronom, uz pomoć prijatelja i komšije Lazara Kusića, ali nismo bili zadovoljni rezultatom. Zato sam se popeo na obližnji antenski stub, sa papirom i olovkom u rukama, da bih skicirao konture Motajice. To mi je bilo jedno od najstrašnijih iskustava u životu, duvao je jak vjetar i stub se njihao. Ali na kraju, isplatilo se”,  priča Dušan.

(Izvor vijesti: GlasSrpske)

Podijeli tekst sa drugima na:

Sanu čisti i u osmoj deceniji života, a mnogi mu se podsmjehuju

Iako je zagazio u osmu deceniju života, Sandro Selman iz Prijedora redovno čisti rijeku Sanu od raznog otpada i predmeta koje bacaju nesavjesni građani.

Selmana poznaju kao čovjeka koji se cijeli život bavi ekstremnim sportovima, pa je u mladosti redovno sudjelovao na ultramaratonima trčeći velike udaljenosti i testirajući granice vlastite izdržljivosti.

U posljednjih nekoliko godina zbog problema s koljenima Selman je odustao od trčanja i posvetio se plivanju, pa često nastupa na plivačkim maratonima koji se održavaju na moru u susjednoj Hrvatskoj.

Ipak, ono što je konstanta u njegovom životu je ljubav prema Sani, uz koju je odrastao, i kaže da se trudi da je održi čistom i urednom.

“Pošto sam ja rođen u kući koja se nalazi odmah uz Sanu, rijeku sam zavolio od djetinjstva i gajim posebnu ljubav prema njoj. Ljudi svašta bacaju u korito, automobilske gume, željezo, stare predmete, staklene boce, plastiku i ostalo, a ja to ne mogu nikako gledati, jer to ne pripada tu. Uzmem čamac i pokupim sve ono što mogu, a svaki put tog smeća ima poprilično”, kaže Selman.

Sanu čisti i uzvodno

Dodaje kako Sanu ne čisti samo u Prijedoru, nego često krene uzvodno, do Oštre Luke ili Sanskog Mosta, gdje nastavlja svoj misionarski posao.

Ističe kako je jedne godine sa više lokacija izvadio više stotina kilograma željeza, te od njegove prodaje u sekundarne sirovine pristojno zaradio.

“Bude tu felgi, limova, akumulatora, dijelova automobila, odbačenih starih šporeta, bicikala i druge skalamerije. U dva navrata sam iz korita izvadio neeksplodirane tromblonske mine iz prošlog rata i onda je trebalo deset dana da oni dođu i to deaktiviraju”, prisjeća se Selman.

Kaže kako se jednom dogodilo da u blizini Sanskog Mosta, roneći na jednom lokalitetu, pronađe bronzanu bistu koju je neko bacio u rijeku.

“Zamalo se tada nisam šlogirao, jer sam pomislio da je riječ o čovjeku, onako, licem je bio okrenut nagore. Ipak, kad sam opipao lice, vidio sam da se radi o bisti, koju sam izvadio i predao. Ne znam kakva je bila njena dalja sudbina”, prisjeća se Selman.

Misle da je skrenuo s pameti

Kaže kako mnogi ljudi sa podsmijehom i omalovažavanjem gledaju na ono što radi, a neki misle da je skrenuo s pameti.

“Volio bih kada bismo svi mi imali malo drugačiji odnos prema Sani, to je bogatstvo koje nam svima pripada. Danas je sve više onih koji imaju pare, pa rijeku ograđuju, prave privatne plaže i vikendice na njenim obalama i to je ono što me ljuti”, kaže Selman.

Iako već u poznim godinama života, kaže kako se nalazi o odličnoj formi, pa s ponosom ističe kako je prije nekoliko dana Sanom preplivao dionicu od osam kilometara, za šta mu je trebalo nešto više od tri sata.

(Izvor vijesti: Nezavisne)

Podijeli tekst sa drugima na: