Sutra isplata penzija u Srpskoj

Isplata aprilske penzije u Republici Srpskoj počinje sutra za šta je u republičkom budžetu obezbijeđeno 160 miliona KM, saopštilo je Ministarstvo finansija Srpske.

Vlada Republike Srpske nastaviće aktivnosti na poboljšanju materijalnih uslova i standarda najstarije populacije, uz povećanje mjesečnih primanja, banjsku rehabilitaciju, ali i druge mjere koje se u Republici Srpskoj sprovode, navodi s eu saopštenju.

Ministarstvo finansija podsjeća da su od januara penzije redovnim usklađivanjem uvećane za šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, te da, ukoliko pokazatelji budu povoljni, uskoro je moguće i vanredno usklađivanje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri iz Novog Grada otputovali u Banju Mlječanicu

Iz Novog Grada jutros su na besplatnu sedmodnevnu banjsku rehabilitaciju u Banju “Mlječanica” otputovala 42 penzionera, zahvaljujući programu Vlade Republike Srpske.

“Ove godine zahvaljujući Vladi Srpske i dodatnim sredstvima iz budžeta predsjednika Republike Srpske besplatnu banjsku rehabilitaciju imaće ukupno 96 penzionera iz Novog Grada”, rekao je predsjednik Udruženja penzionera Novi Grad Nedeljko Zgonjanin.

On je naveo da će 54 penzionera iz Novog Grada na banjskoj rehabilitaciji u Banji “Vrućica” u Tesliću boraviti od 25. maja.

“Udruženje penzionera obezbijedilo je besplatan prevoz za korisnike banjske rehabilitacije”, rekao je Zgonjanin.

Prema njegovim riječima, na konkurs za besplatnu banjsku rehabilitaciju u Novom Gradu prijavilo se više od 200 penzionera, a komisija je korisnike odabrala na osnovu pravilnika.

Besplatan sedmodnevni boravak u banjama Republike Srpske ove godine koristiće oko 4.300 penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

U Filijali Prijedor veliki broj zahtjeva sa elementom inostranosti

Jovana Timarac Gačić, rukovodilac Filijale Prijedor Fonda PIO Republike Srpske rekla je da je prošlu godinu pratio trend rasta zahtjeva za ostvarivanje prava.

“Svi podobni zahtjevi su riješeni, a ukoliko se zahtjev za ostavarivanje prava na penziju preda uredan i kompletan, u jednu od Poslovnica Filijale Prijedor, isti će biti završen isti ili naredni dan”rekla je Timarac Gačić.

Međutim, s obzirom da se Filijala Prijedor nalazi u pograničnom području, situacija je takva da u velikom broju zahtjeva postoji element inostranosti.

“Na osnovu toga vidljivo je da naši osiguranici/korisnici imaju ostvarenog staža i mimo naše države što dovodi do povećanog broja zahtjeva koji iziskuju saradnju sa drugim nosiocima osiguranja u rješavanju podnijetih zahtjeva. Osnovni i trenutni izazovi je odnos sa inostranim nosiocima osiguranja od kojih se dugo čekaju povratne informacije. Takva situacija nam stvara velike probleme u rješavanju zahtjeva, jer je period čekanja dug”, rekla je Timarac Gačić.

Inače Filijala Prijedor u svojoj nadležnosti ima četiri poslovnice, Poslovnica Prijedor u sjedištu Filijale i poslovnice izvan sjedišta Filijale, a koje se nalaze u Kozarskoj Dubici, Kostajnici i Novom Gradu.

Za područje Opštine Oštra Luka djelatnost obavlja Poslovnica Prijedor, a za područje Opštine Krupa na Uni djelatnost obavlja Poslovnica Novi Grad.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzije u FBiH isplaćene, ali na računima korisnika ih nije bilo

Iako je Fond PIO/MIO saopštio da su isplaćene aprilske penzije sa zaostatcima koji se odnose na redovno usklađivanje, brojni penzioneri ih nisu dobili i razočarani su se vratili iz banke.

Mediji u Federaciji BiH prenose da su od ranog jutra u bankama bile velike gužve, a da su brojni penzioneri vraćeni sa šaltera jer na račun nije uplaćen novac.

S druge strane iz Fonda PIO/MIO rekli su da su sve penzije isplaćene ali da ne mogu uticati na to šta se dešava na relaciji trezor-banka.

Naglasili su da će sve penzije biti na računima korisnika, pozivajući penzionere na strpljenje.

“Meni je evo maloprije legla penzija, ali bio sam danas poslije podne u banci, nije bilo uplaćeno, tek sad je leglo. Dok sam čekao danas u redu deseci penzionera su razočarani se vraćali sa šaltera, psuju, negoduju” rekao je juče jedan od penzionera.

Podijeli tekst sa drugima na:

U šest banja u Srpskoj već boravilo 500 penzionera

U Republici Srpskoj po šesti put biće organizovan besplatan sedmodnevni boravak penzionera u banjama Republike Srpske, rekao je Ratko Trifunović predsjednika Udruženja penzionera Republike Srpske.

“Ovo pravo je koristilo do sada 1.000 penzionera, međutim ove godine resorno ministarstvo je, zahvaljujući dodatnim sredstvima iz budžeta predsjednika Republike Srpske, za ove namjene četiri puta uvećalo sredstva, tako da je ove godine planiran odlazak oko 4.300 penzionera” istakao je Trifunović.

Podsjetio je da je bio raspisan konkurs na koji su penzioneri uz određene uslove mogli da se prijave.

“Ugovor je sklopljen sa šest banja, a već 500 penzionera je već iskoristilo banjsku rehabilitaciju” dodao je Trifunović.

Naveo je da je banjsko liječenje moguće u banjama “Vrućica” u Tesliću, “Vilina vlas” u Višegradu, “Dvorovi” u Bijeljini, “Mlječanica” u Kozarkoj Dubici, “Kulaši” u Prnjavoru i Terme” Laktaši.

“Kada je riječ o položaju penzionera, možemo reći da su penzioneri zadovoljni, penzije se redovno isplaćuju, a očekujemo od avgusta vanredno povećanje u skladu sa uslovima budžeta”,dodao je on.

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li Srpska mijenjati uslove za odlazak u penziju?

Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju neće se više mijenjati po Zakonu o penzijsko – invalidskom osiguranju Republike Srpske, koji se primjenjuje od 2012. godine. Pravo na penziju stiče se s najmanje 15 godina staža i 65 godina života ili sa 60 godina života i minimalno 40 godina radnog staža. Žene imaju pravo i na prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 58 godina života.

Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske ima blizu 290.000 korisnika od čega je manje od sedam procenata penziju ostvarilo sa 40 godina uplaćenog radnog staža. Ipak, odnos starosnih, invalidskih i porodičnih penzija kreće se u pozitivnom pravcu.

“Ono što je dobro jeste da procenat korisnika prava na starosnu penziju iz mjeseca u mjesec raste. On je na nivou 2023. godine bio preko 70 odsto i to nas svrstava u sam vrh penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti”, rekao je Mladen Milić direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske.

Prosječna penzija za puni staž osiguranja sada iznosi 886 maraka, ili 63 odsto prosječne plate u prošloj godini.

Najveći broj penzionera penziju je stekao radeći manje od punog staža osiguranja. Zakonom je od 2012. godine smanjeno najniže trajanje staža osiguranja sa 20 na 15 godina, čime je povećan obuhvat korisnika prava na penziju.

To pravo iskoristilo je oko 40.000 ljudi od kojih su mnogi zbog ratnih dešavanja ostali bez posla.

Žene mogu u penziju sa 58 godina života. Potrebni radni staž za ostvarivanje starosne penzije, ako žele, mogu da smanje za po jednu godinu za svako rođeno dijete.

Svi penzijski sistemi koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, zbog nepovoljnih demografskih i ekonomskih kretanja, idu ka produženju trajanja radnog vijeka osiguranika, ali za sada se u Republici Srpskoj starosna granica neće pomjerati dalje od navršenih 65 godina života kako je predviđeno Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Sutra isplata aprilskih penzija: Minimalna penzija blizu 600 KM

U Federaciji Bosne i Hercegovine sutra, 5. maja, počinje isplata uvećanih aprilskih penzija. Najniža penzija, zahvaljujući redovnom usklađivanju, od ovog mjeseca iznosi 599,20 konvertibilnih maraka, što je povećanje od 25,60 KM u odnosu na prethodni mjesec.

Usklađivanje penzija vrši se po važećem Zakonu o PIO/MIO i primjenjuje se svake godine od 15. aprila, prema zbiru 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta BDP-a u prethodnoj godini. Ove godine, ta stopa iznosi 4,49 posto i odnosi se na iznos penzije iz decembra 2024. godine.

Najniža penzija za april trebala bi biti povećana za 25,60 KM te bi penzioneri na svojim računima trebali imati isplaćeno 599,20 KM.

Penzioneri koji primaju zagarantovanu penziju mogu očekivati isplatu od 715 KM, dok najviša penzija u sistemu ostaje na iznosu od 2.867,65 KM. Prema podacima PIO/MIO, prosječna samostalna penzija isplaćena u martu bila je 725,33 KM, pa će novim povećanjem većina penzionera u ovom segmentu preći granicu od 750 KM.

Redovno usklađivanje penzija u FBiH uvedeno je 2018. godine, a od tada su najniže penzije porasle za ukupno 247 KM. Međutim, realni efekti povećanja u velikoj mjeri su neutralizirani rastom inflacije, globalnim krizama i posljedicama pandemije.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Velika zainteresovanost penzionera za boravak u Banji Dvorovi

Besplatan sedmodnevni boravak u banjama Republike Srpske ove godine koristiće oko 4.300 penzionera. U odnosu na prethodnu godinu resorno ministarstvo je, zahvaljujući dodatnim sredstvima iz budžeta predsjednika Republike Srpske, za ove namjene četiri puta uvećalo sredstva.

Penzioneri koji su ostvarili ovo pravo mogli su da biraju jednu od šest banja u Srpskoj i Atomsku banju u Srbiji.

Ovih dana završeno je bodovanje i objavljena rang-lista penzionera koji su ostvarili pravo na besplatnu banjsku rehabilitaciju.

U bijeljinskom udruženju objašnjavaju koji su bili kriterijumi, na osnovu kojih je 320 njihovih članova ostvarilo pravo na boravak u banji.

– Boduje se visina penzije, radni staž, korisnik prava i članstvo u udruženju – rekao je predsjednik Udruženja penzionera grada Bijeljina Đuro Stanojlović.

Penzioneri su mogli da biraju jednu od šest banja u Srpskoj, među kojima i Banju Dvorovi.

– Mi smo već počeli sa prijemom penzionera po tom progarmu. Do sada je prošlo negdje oko 150 penzionera koji su obavili svoj tretman u trajanju od sedam dana. Očekujemo da će u mjesecu maju biti još oko 150 penzionera – izjavila je načelnik Sektora medicine u ЈU “Banja Dvorovi” Danijela Đurić.

Očekivano, iskazana je velika zainteresovanost penzionera i za boravak u višegradskoj banji “Vilina vlas”.

– Oko 700 penzionera iz 20 opština – naveo je zamjenik direktora ЈU “Vilina vlas” Višegrad Mladen Knežević.

U Udruženju penzionera podsjećaju i da, mimo ovog progarma, svi učlanjeni penzioneri imaju pravo na deset popusta za boravak u banjama i da se ta olakšica odnosi i na supružnike, bez obzira na njihov radni status, prenosi RTRS.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO poziva na oprez: Radi se o pokušaju prevare

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske saopštio je da nema nikakve veze sa pozivima koje su određene nepoznate osobe upućivale korisnicima na području opštine Bijeljina, predstavljajući se kao zaposleni Fonda.

Naime, kako navode iz Fonda, oni su tom prilikom navodili da su korisnici osvojili poklon bonove ili da mogu ostvariti pravo na oslobađanje od plaćanja lijekova.

“Radi se o pokušaju prevare, te vas ovim putem pozivamo na oprez. Fond ne organizuje ovakve vrste akcija i ne kontaktira korisnike na ovaj način. Ukoliko dobijete sličan poziv ili poruku, predlažemo vam da to prijavite najbližoj nadležnoj policijskoj stanici”, navode iz Fonda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Danas je praznik rada: Kako se proslavljao nekada?

Danas je Međunarodni Dan radnika ili Praznik rada, koji ima duboke korijene u skoro pa 140 godina tradicije radničkog pokreta i napora za poboljšanje uslova rada širom svijeta.

Njegovi začeci zapravo padaju još u 1886. godinu, kada su stotine hiljada američkih radnika izašle na ulice Čikaga kako bi zahtijevale opšte prihvaćenje osmočasovnog radnog vremena.

Tadašnje parelo seu bile osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdisanja.

Iako 1. i 2. maja nije bilo nereda na ulicama, 3. maja je izbila tuča u kojoj su od strane policije ubijena četiri člana sindikata.

Kako je sve počelo?

Sa porastom industrijske revolucije, porasla je potražnja za radništvom i sindikatima. Tokom pedesetih godina 19. vijeka, pokreti radnika širom svijeta su imali za cilj da smanje radni dan sa skoro 12 na osam sati.

Američka federacija je na prvom kongresu 1886. godine pozvala na generalni štrajk 1. maja, a zahtjev je bio osmočasovni radni dan, što je na kraju kulminiralno pobunom.

Prvomajski protesti su uslijedili nakon kongresa, a u Čikagu u masi demonstranata eksplodirala je neidentifikovana bomba, nakon čega je policija otvorila vatru. Iako nikada nije tačno potvrđeno, bombu je na policiju koja je dan ranije tukla demonstrante bacio jedan od učesnika protesta.

U tom sukobu je poginulo više policajaca i civila, a više desetina osoba ostalo je povrijeđeno.

Nakon toga, stotine radničkih vođa i simpatizera je uhapšeno, dok su neki osuđeni na smrt vješanjem. Poslodavci su povratili kontrolu nad radnicima, a radni dan od deset ili više sati ponovo je postao norma.

Gdje se sve proslavlja 1. maj

Druga internacionalna, evropska federacija socijalističkih partija i sindikata, 1889. godine proglasila je 1. maj kao Međunarodni dan radnika.

Sve do danas, za radnike i sindikaliste širom planete, Prvi maj postao je simbol solidarnosti i borbe za bolje uslove rada.

Ciljevi pokreta koji je pokrenuo Međunarodni dan radnika bili su poboljšanje uslova rada radnika, kao što su bolje plate, kraći radni dani i sigurniji uslovi rada.

Danas se 1. maj obilježava u više od 80 zemalja svijeta. Simbolično proslavlja doprinos radnika, promoviše radnička prava i obilježava istrajnost radničkog pokreta.

Svoj puni sjaj Praznik rada doživljava tek sa dolaskom komunista na vlast, kada Prvi maj postaje jedan od glavnih državnih praznika na ovim prostorima.

U bivšoj SFRJ, Praznik rada ironično postaje – neradni dan.

SAD ne slave, u SFRJ bio omiljeni praznik

Iako ovaj dan vodi svoje porijeklo od borbe američkih radnika za manje radnih sati, Sjedinjene Američke Države zvanično ne priznaju Međunarodni praznik rada za Prvi maj.

Antikomunistički stavovi tokom Hladnog rata, kao i protivljenje jedinstvu radničke klase, naveli su vlasti da potisnu prvomajsko povezivanje sa radničkim pokretima.

Mnoge zemlje obilježavaju praznike rada na različite datume, a SAD i Kanada slave svoj Praznik rada u septembru.

U SFRJ je, mnogi će reći, bio omiljeni praznik

Nekada su održavane su velike vojne parade, sve je proticalo u znaku petokrake, srpa i čekića, trobojke i Tita… Kasnije, poslije parada, ljudi su se okupljali, a neki su odlazili i na prvomajske uranke na poznata izletišta gdje su uz pjesmu, muziku i pečenje proslavljali Dan radnika.

Organizovali su se odlasi u prirodu, mnogi će reći i da je to bio najsrećniji porodični praznik i da su mu se iskreno radovali. Cijele porodice, radničke kolege, komšije i prijatelji okupljali bi se i zajedno uživali u tom danu.

Obnavljala se garderoba, kupovali su se pokloni, odlazilo na predstave i priredbe.

Danas sasvim drugačija slika

Za razliku od nekada, 1. maj kao praznik uglavnom služi za odlazak u prirodu, u zadnje vrijeme na vikendice ili putovanja. Prati ga kao i ranije muzika, roštilji, pečenje, pjesma i zabava, a radnička prava gotovo niko i ne spominje. Nekada sve je proticalo u znaku radnika, solidarnosti i radničke klase, a danas taj praznik služi isključivo za zabavu u kojoj najviše učestvuju najmlađi i oni koji praktično još nisu ni zasnovali bilo kakav radni odnos.

 

Podijeli tekst sa drugima na: