Koliko se čeka na isplatu pogrebnih troškova za penzionere u FBiH

Jedno od najčešćih pitanja upućenih Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje jeste u vezi sa isplatom posmrtnina za penzionere, tačnije ko ima pravo na naknadu i koja dokumentacija je potrebna da bi se posmrtnina naplatila.

U Federalno zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje pojašnjavaju da u slučaju smrti korisnika penzije sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku – članu uže porodice koji izmiri troškove ukopa pripada naknada troškova sahrane. Riječ je o posmrtnini u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije.

Pravo na posmrtninu imaju i porodice penzionera koji je za života primao penziju preko Zavoda PIOFBIH, a čija je adresa stanovanja u RS. Tako je presudio Ustavni sud Federacije BiH u maju ove godine utvrdivši da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju u članu koji se tiče isplate posmrtnina nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Tačnije, da nije uredu da se posmrtnine isplaćuju porodicama preminulih penzionera koji su živjeli na području FBiH, Brčko distrikta, a da se istovremeno ne isplaćuju i porodicama preminulih penzionera koji su primali penzije iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a živjeli na području RS.

Potrebna dokumentacija

Zahtjev za posmrtnine se podnosi u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije.

Potrebna dokumentacija je umrli list, rodni list, ukoliko zahtjev podnosi dijete umrlog ili vjenčani list ukoliko zahtjev podnosi bračni supružnik.

Potreban je i uvjerenje o prebivalištu umrlog, računi troškova ukopa, penzionerski ček i transakcijski račun banke podnosioca zahtjeva.

Koliko vremena protekne od predaje zahtjeva do isplate posmrtnine

Slično kao i kod rješavanja zahtjeva za penziju, do dva mjeseca ako je uredu. S tim da se zahtjevi za posmrtnine rješavaju u Sarajevu i Mostaru, ne po kantonalnim službama pa se može nešto vremena izgubiti na dostavljanje predmeta, ali glavnina je riješena u roku. Ispočetka smo imali kašnjenja, kad je tek uvedeno to pravo, ali se vremenom stiglo i rješava se u roku – kazao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.

(Izvor: faktor.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Građani BiH u začaranom krugu siromaštva: Hrana postaje veliki luksuz

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Bosna i Hercegovina je dočekala u siromaštvu, u grupi najsiromašnijih zemalja Evrope, sa dugim redovima ispred javnih kuhinja i sa javnom kuhinjom za bebe.

Prema podacima koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, za razliku od Luksemburga, Irske i Švajcarske, koji predvode popis najbogatijih zemalja Evrope kada se u obzir uzme bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, na začelju kolone među najsiromašnijim zemljama nalazi se Bosna i Hercegovina.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke, u okviru kojeg postoji javna kuhinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni svakog dana naprave 800 obroka, a vikendom 1.200.

“Bojim se da ću morati razočarati i sebe i druge ljude, siromašnih je sve više i više. Sve više i više ljudi traži ono možda najvrednije danas, a to je hrana. Nije više ni mercedes, niti išta drugo, već je hrana. Hrana je postala jedan veliki luksuz. Što se tiče ‘Mozaika prijateljstva’, a vjerovatno i drugih javnih kuhinja, potreba za hranom je najveća”, kaže Subašić.

Kako navodi, oko 1.900 ljudi na različite načine traži pomoć kroz “Mozaik prijateljstva”.

80 odsto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da je osnovni problem analize svih statističkih podataka u BiH da oni obrađuju prosječnu platu, prosječne cijene ili potrošačku korpu.

“Ono o čemu statistika ne vodi računa je da više od 80 odsto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka. Ne vodi se računa ni o tome da su kod ovih 20 odsto iznadprosječnih, uglavnom dva člana porodice zaposlena i oba na platama iznad prosjeka, dok je kod ovih drugih samo jedan član porodice zaposlen”, kaže Arnautović i dodaje da statistika ne kazuje ni da su primanja obično obrnuto proporcionalna s brojem djece u jednoj porodici.

Takođe, prema njegovim riječima, cijene življenja u većim gradovima su uglavnom i mnogo više nego u manjim mjestima.

“Ogromna većina penzija je puno manja od prosječne penzije. Rast cijena je strahovito pogodio ogromnu većinu građana BiH i kupovna moć postaje sve niža. Za nemali broj građana i voće postaje misaona imenica i onda to vodi slabijem imunitetu. A uz slabiji imunitet raste potrošnja na lijekove i onda to sve ponovo vodi nižem standardu. I tako u začaranom krugu većina građana postaje sve siromašnija i prinuđena da se odrekne sve više i više stvari u životu kako bi mogla samo preživjeti”, govori Arnautović za “Nezavisne novine” i dodaje da zima donosi nove izazove poput, nabavke ogreva i zimske odjeće, a time život iz dana u dan postaje sve teži i teži.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovaj dan u Bosni i Hercegovini dočekan s povećanim brojem onih koji žive u apsolutnom siromaštvu.

Sve je veća razlika između bogatih i siromašnih

“Taj broj se povećava i ono što nas može sve zajedno zabrinuti jeste što su najveće žrtve siromaštva upravo najosjetljivije društvene kategorije, a to su djeca i starije osobe. To bi za sve u BiH trebalo da bude prvorazredno pitanje i alarm za političke lidere. Dakle, kako smanjiti broj prije svega djece koja žive u apsolutnom siromaštvu i onih najranjivijih, a to su stariji. Odgovor na to bi bio vrlo jednostavan, a bilo bi potrebno da nas naši politički lideri, ljudi koji vode institucije, koji su u politici, manje pljačkaju”, tvrdi Todorović.

Kako dodaje, sve je veća razlika između bogatih i siromašnih.

“Naše siromaštvo je povezano sa našom političkom naivnošću i neznanjem, jer država ima obavezu prema socijalno ugroženim kategorijama stanovništva koje ne ispunjava. Država se ponaša bahato i arogantno. Mi nismo siromašni zato što je BiH siromašna zemlja, mi nismo siromašni zato što građani BiH ne žele da rade, mi smo siromašni zato što godišnje doslovno milijarde maraka novca građana BiH završi pljačkom, kriminalom i korupcijom u rukama političara koji na taj način postaju još bogatiji”, ističe Todorović za “Nezavisne novine”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Počele besplatne radionice za sugrađane treće životne dobi

Udruženje ITEA iz Banje Luke sprovodi projekat pod nazivom „Zlatne godine u pokretu“, u okviru kojeg sugrađani treće životne dobi imaju priliku da učestvuju u više besplatnih radionica.

Učesnike radionica u ime gradonačelnika posjetila je portparol Gradske uprave, Adriana Basara, koja je istakla da joj je bilo zadovoljstvo družiti se sa sugrađankama u okviru ovog projekta.

-Naši sugrađani koji se nalaze u njihovom “zlatnom dobu” neiscrpan su izvor mudrosti, iskustva, ali i energije koja ne jenjava. Banja Luka jeste porodica i kroz razne projekte posvećeni smo podršci ne samo najmlađih, već i starijih sugrađana – kazala je Basara.

Naime, u okviru projekta „Zlatne godine u pokretu“ organizovane su radionice aerobika, kao i druženja uz popratne sadržaje.

Grad Banja Luka podržao je ovaj projekat putem javnog poziva, a u sklopu oblasti „Podrška aktivnostima lica treće životne dobi za samostalniji i kvalitetniji život u prirodnom okruženju“.

(Izvor i foto: Grad Banja Luka)

Podijeli tekst sa drugima na:

Koliko su penzioneri u Banjaluci uštedili na besplatnom prevozu?

Penzioneri u Banjaluci od proljeća imaju pogodnost koje nema ni u jednoj drugoj lokalnoj zajednici u Srpskoj.

Naime, tokom proljećnih mjeseci penzioneri su počeli dobijati besplatne kartice za javni gradski prevoz.

Kako su podnosili prijave tako su polako i dodjeljivane besplatne godišnje karte, što je automatski značilo uštedu u budžetu.

Kako kažu pripadnici najstarije populacije, drago im je da ova mjera funkcioniše bez problema.

– Moram vam reći da sam ja do sada uštedila oko 60 KM. Gradski autobus koristim često ali ne svaki dan. Pravo da vam kažem, za to što bih plaćala kartu mogu nešto pojesti u gradu – kazala je jedna penzionerka.

Kada se uzme u obzir da čitava godina penzioneri u Banjaluci godišnje uštede su oko 150 KM.

U Banjaluci skoro svaki dan novi penzioneri podnose zahtjev za svoju besplatnu pogodnost, potvrdili su iz Gradske uprave Banjaluka.

Podijeli tekst sa drugima na:

Novotravnički penzioneri otputovali u Vrnjačku Banju

Da se Grad Novi Travnik brine i o starijoj populaciji pokazuje još jedan primjer.

Naime, članovi Udruženja penzionera i Udruge umirovljenika iz Novog Travnika jutros su otputovali na trodnevni odmor u Vrnjačku Banju. Ovaj izlet organizovan je na poziv Opštine Vrnjačka Banja, a učestvuje oko 50 penzionera.

Posjeta je rezultat bratimljenja između Novog Travnika i Vrnjačke Banje, koje je započelo 80-ih godina prošlog vijeka i obnovljeno prije tri godine.

“Ovo je ideja dragog prijatelja, zamjenika predsjednika Opštine Vrnjačka Banja Ivana Džatića, koji je sa svim rukovodstvom tog grada pozvao naše penzionere da provedu tri dana u Vrnjačkoj Banji i osvježe svoja sjećanja na taj kraj. Ovom prilikom se zahvaljujem čitavom rukovodstvu Vrnjačke Banje na pozivu”, kazao je za Drukčiji radio gradonačelnik Novog Travnika Stjepan Dujo.

Opština Novi Travnik osigurala je prevoz za ovaj izlet, a sve ostale troškove snose prijatelji iz Vrnjačke Banje.

(Izvor i foto: drugaciji.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Demobilisani borci mogu u penziju sa 58 godina

Godine 2021. su usvojene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje su donijele povoljnije uslove penzionisanja.

Vrijednost boda za obračun posebnog staža tada je sa 0,5 povećan na jedan. I ovi bodovi će biti od koristi demobilisanim borcima koji su tokom radnog odnosa bili na minimalcu.

Osiguraniku koji ima navršenih 40 godina penzijskog staža (staž osiguranja i posebni staž), starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju snižava se za ukupni priznati posebni staž u dvostrukom trajanju, a ne više od 58 godina života.

Izmjenama je ukinuto umanjenje penzije u iznosu od 0,333 posto za svaki mjesec odlaska u penziju prije navršenih 65 godina starosti.

– Osobi koja ima 40 godina penzijskog staža sa tri i po godine učešća u odbrani, tj. sedam godina posebnog staža, umanjuje se uvjet za starosnu penziju za sedam godina, što znači da može ostvariti pravo na penziju sa 58 godina života – objasnio je ranije za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Kazao je da se borački staž ne uplaćuje, jer je to poseban staž.

– Iznos penzije koju će ostvariti branitelji, kao i bilo ko drugi ko ostvari pravo na penziju prema Zakonu o PIO-u, zavisi o platama iz radnog odnosa i broju godina staža, kako staža osiguranja tako i posebnog staža, te stoga ne postoji univerzalan iznos koji će neko ostvariti – rekao je Kvesić.

Podijeli tekst sa drugima na:

Fond PIO uplatio 2,5 miliona KM za radnike iz 20 preduzeća

Fond penzionsko invalidske zaštite uplatio je 2,5 miliona KM za doprinose penzijsko i invalidsko osiguranja za 789 radnika iz 20 preduzeća i za 13 radnika koji su se prijavili na javni poziv čime su stekli uslove za penziju.

Kako je saopšteno, to je učinjeno na osnovu odluke Vlade Republike Srpske da se uplati 2,5 miliona KM iz Programa socijalnog zbrinjavanja radnika za potpunu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 789 radnika iz 20 preduzeća i za 13 radnika koji su se prijavili na javni poziv Fonda PIO i sa ovom uplatom stiču uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

Iz Fonda navode da je 2.413.433,87 KM namijenjeno za potpunu uplatu doprinosa radnika u preduzećima Trudbenik FPA iz Doboja, Vodovod i kanalizacija iz Rogatice, Robne rezerve Republike Srpske iz Banjaluke, zatim Šuma-tehna, Zelenilo i čistoća i Trgopromet iz Derventa.

Uplata se odonsi i na radnike Preduzeća za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu sa Sokoca i firme “Unioninvest” iz Istočnog Sarajeva.
Među 20 preduzeća su i Trudbenik FKO iz Teslića, Dekorativa iz Gacka, ODP Klaonica i fabrika za preradu mesa sa Han Pijeska, Lisina iz Šipova, Јavno preduzeće Republike Srpske za upravljanje i gazdovanje poslovnim prostorom iz Banjaluke, Fabrika motora specijalne namjene sa Pala, Župa iz Laktaša, Metalotehna iz Kneževa, Agrokombinat iz Rogatice, vlasenički Vodovod i kanalizacija iz i Čistoća, te Duvan iz Doboja.

Preostali iznos od 86.566,13 KM odnosi se na 13 radnika koji su se prijavili na javni poziv Fonda PIO otvoren do kraja godine. Oni ovom uplatom stiču uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.

U saopštenju Fonda PIO se navodi sa radnici kojima je izvršena uplata sredstava sa kojom ispunjavaju uslove za penziju mogu odmah da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju u nadležnoj poslovnici Fonda.

Podijeli tekst sa drugima na:

Baka u penziji naučila tečno da priča čak pet jezika

Da starost nije prepreka za sticanje novih znanja pokazala je Dobrila Ivanović iz Sombora, koja je u penziji odlučila da sebi ispuni davni san – da nauči što više stranih jezika. Danas ova Somborka govori pet stranih jezika i, kako kaže, tu se neće zaustaviti.

Svoje zlatno, treće doba, Dobrila Ivanović iz Sombora koristi za ispunjenje svojih mladalačkih snova. Najprije je savladala slikanje, a kada je prije tri godine dobila od rođake telefon i laptop na poklon – aplikacija za učenje stranih jezika pružila joj je željena znanja. I tako je, uz aplikaciju i svjeske, savladala španski, portugalski, grčki, italijanski i engleski jezik.

“Ima i slova kojih nema u našoj azbuci, koja imaju kvačice i neke dodatke… portugalska abeceda ima čak dvanaest specijalnih slova. Takmičarski sam nastrojena, i od petnaest minuta dnevno, došla sam do toga da svaki dan učim po dva sata, da me ne bi izgurali iz onih viših liga. Dobila sam čestitku da sam među jedan posto najuspješnijih korisnika tih programa u svijetu2, s ponosom priča Dobrila.

Najveća radost je bila kad je svoja stečena znanja jezika uspjela da primijeni.

“Španski sam imala prilike da pričam u Beogradu, na otvaranju jedne kubanske ambulante, bila sam predstavnik Društva za borbu protiv raka iz Sombora i tada sam razgovarala sa ambasadorom. Sa kumovima imam priliku da razgovaram na portugalskom jeziku, a valjda će biti prilike i da otputujem u Italiju, pa da pričam i taj jezik. Grčki sam učila zato što tamo putujemo na odmor, njega sam najteže savladala i najslabije ga znam, ali kada odem u prodavnicu ili na pijacu – znam da tražim šta mi treba, znam njihove pozdrave i osnovne stvari. Ovakva učenja pomažu i obnavljaju memoriju, mislim da mi se memorija poboljšala”, kaže Dobrila.

Ova Somborka planira da usavrši znanje romanskih jezika koje je učila, a nakon toga, želja Dobrile Ivanović je da sa znanjem turskog posjeti ovu lijepu evroazijsku zemlju, piše RTV.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Druženje penzionera uz šah i pikado

Dan penzionera u FBiH se obilježava 25. oktobra još od 1997. godine kada su penzioneri na protestima ukazali na njihov težak položaj. U Federaciji BiH je preko 430 hiljada penzionera, više od 60 posto prima najnižu penziju.

Situacija je i tada i sada za penzionere gotovo nepromijenjenja. Nalaze se u teškom položaju. I dok čekaju rebalns federalnog budžeta i obećanu jednokratnu pomoć obilježavaju svoj dan.

Tako je Udruženje penzionera grada Lukavac bilo domaćin predsjednicima udruženja iz 15 opštinskih i gradskih organizacija sa područja TK i distrikta Brčko te sportskim ekipama u šahu i pikadu.

Sva opštinska i gradska udruženja penzionera sa područja TK i Brčko distrikta imaju programsku obavezu da u narednim danima organizuju svoje svečane sjednice sa prezentacijom realizovanih projekata i zadataka.

Penzioneri u FBiH ispraćaju tešku godinu i nadaju se da će naredna donijeti bolji status i naravno toliko očekivano povećanje penzija.

(izvor i foto: rtvlukavac.ba)

 

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Evo ko ima najveću penziju u regionu

Penzije u BiH su relativno niske u odnosu na razvijene evropske zemlje, ali kako se po mnogo čemu ni ne mogu porediti sa Zapadom ili Sjeverom, dobro je pogledati šta se dešava u zemljama regiona.

Situacija je najgora u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj, gdje penzioneri dobijaju u prosjeku tek 302,77 eura. Nešto bolje je u Srbiji gdje prosječna penzija doseže 390,56 eura. Naime, predsjednik Aleksandar Vučić najavio je rast mirovina za najmanje deset posto.

– Penzije moraju ići najmanje 10 odsto naviše i to je sada moje obećanje, videćemo točno koliko, ali najmanje 10 odsto u sljedećem budžetu, izjavio je Vučić u julu 2024.

Uprkos povećanju u avgustu, hrvatske penzije pri samom su dnu u odnosu na ostatak zemalja Europske unije. Nakon usklađivanja, penzije su u prosjeku porasle na 571,46 evra. To je iznos prosječnih starosnih, invalidskih i porodičnih penzija.

Prosječna penzija, od avgusta 2024., čini nešto manje od pola prosječne hrvatske plate koja sama po sebi kaska za ostalim zemljama Evropske unije. Uzevši, k tome, u obzir rastuće troškove hrane, lijekova i ostalih potrepština, hrvatski su penzioneri na rubu siromaštva.

Penzioneri u Crnoj Gori od avgusta primaju u prosjeku 496,10 eura, ali osiguranici koji su ostvarili pravo na penziju od početka 2020. ili će tek steći to pravo mogu se odlučiti za ponovni izračun penzije iz kojeg se izuzimaju najnepovoljnije kalendarske godine tokom radnog vijeka do trajanja od najviše četvrtine navršenog efektivnog staža osiguranja, što bi Crnogorcima uskoro trebalo donijeti veće iznose, piše Poslovni.hr.

Najbolje žive penzioneri u Sloveniji. Penzije u susjednoj Sloveniji tako od avgusta iznose u prosjeku čak 897,12 evra što je daleko najviše od svih navedenih.

Takvo povećanje sigurno bi bilo primjetno u životima i naših penzionera, ali se čini kako ni to ne bi bilo dosta za lagodan i “pristojan” život u kakvom ne bi morali zbrajati svaki cent i stezati kaiš do kraja mjeseca.

Podijeli tekst sa drugima na: