Znate li kako možete da ostvarite pravo na liječenje izvan Srpske?

Osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske imaju pravo da se liječe i izvan RS, ali da li znate u kojim situacijama i koje uslove je potrebno da ispunite?

Osobe koje su osiguranici FZO RS mogu se liječiti izvan Srpske u slučajevima kada liječenje nije moguće sprovesti u našim zdravstvenim ustanovama.

Inače, osiguranici FZO RS se na liječenje upućuju uglavnom u zdravstvene ustanove Srbije, a potpisane ugovore imaju sa zdravstvenim ustanovama poput Vojnomedicinske akademije, Kliničkog centra Srbije, Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje, Specijalne bolnice za rehabilitaciju Gornja Trepča i dr.

Spisak ustanova sa kojima FZO RS ima ugovore dostupan je na www.zdravstvo-srpske.org.

Ovo pravo se ostvaruje na osnovu prijedloga zdravstvene ustanove u Srpskoj

Ljekarski konzilijum ustanove tercijarnog nivoa (UKC RS) može da predloži upućivanje na liječenje izvan Republike

Srpske u slučaju da su iscrpljene mogućnosti liječenja u našem zdravstvenom sistemu.

Upućivanje na liječenje izvan Srpske vrši se na osnovu Liste oboljenja, stanja ili povreda, za koje se može odobriti pružanje usluge liječenja i/ili dijagnostičkog postupka izvan RS.

Takođe, u određenim okolnostima osiguraniku se može odobriti liječenje i/ili sprovođenje dijagnostičkog postupka u zdravstvenoj ustanovi izvan Srpske i za stanja ili oboljenja koja nisu propisana pomenutom listom. U tom slučaju je obaveza konzilijuma zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa koji daje prijedlog da navede detaljno obrazloženje izuzetnih medicinskih ili drugih razloga na kojima se prijedlog zasniva.

Inače, procedura je takva da UKC RS svoj prijedlog upućuje Fondu, ili prijedlog sa potrebnom dokumentacijom predaje osiguranik ili član porodice u Fond, gdje ga razmatra komisija ove ustanove, a o odluci komisije osiguranik se obavještava putem rješenja koje se dostavlja na kućnu adresu osiguranika.

Ukoliko se osiguraniku odobri liječenje, sve troškove liječenja u ustanovama izvan RS finansira FZO RS, izuzev participacije koju plaćaju osiguranici koji nisu oslobođeni plaćanja ove obaveze.

U rješenju se, takođe, navodi u koju ustanovu se osiguranik upućuje, kao i koliko je odobreno dana liječenja.
Ako se u toku liječenja ispostavi da je potrebno duže liječenje, ustanova u kojoj se osiguranik liječi uputiće Fondu zahtjev za produženje liječenja.

Na osnovu preporuke zdravstvene ustanove izvan Srpske u kojoj je osiguranom licu odobreno liječenje

Kada liječenje nije moguće obaviti ni u zdravstvenim ustanovama u Srbiji, onda te ustanove imaju mogućnost da preporuče liječenje u nekoj drugoj zemlji u inostranstvu, npr. Italija, Austrija, Njemačka i dr.

U tim situacijama Fond finansira liječenje pod uslovom da je preporučeno liječenje naučno dokazano i prihvaćeno u praksi.

Procedura ostvarivanja prava po ovom osnovu podrazumijeva podnošenje zahtjeva u poslovnici Fonda uz koji se prilaže medicinska dokumentacija, preporuka za liječenje i predračun troškova liječenja, kao i rješenje o odobrenom liječenju u bolnici izvan RS sa kojom Fond ima ugovor, a koja je preporučila liječenje u drugoj zemlji.

Osiguranik popunjava i odgovarajuću izjavu, koju je potrebno ovjeriti u opštini, a obrazac izjave može se dobiti u Fondu.

Kada su u pitanju zemlje sa kojima BiH ima ugovore o socijalnom osiguranju, a kojim je predviđena mogućnost upućivanja na ciljano liječenje u drugu državu ugovornicu (Slovenija, Italija, Austrija, Češka), osiguraniku se uz rješenje o odobrenom liječenju ili dijagnostičkom postupku izdaje popunjen dvojezični obrazac – potvrda o odobrenju liječenja u drugoj državi ugovornici.

U ovim slučajevima nije potreban predračun, već obrazac predstavlja ujedno i garanciju da će FZO RS preuzeti troškove zdravstvenih usluga pruženih u ustanovama koje su u javnom zdravstvenom sistemu pomenutih država.

Na osnovu međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju

Pravo na zdravstvenu zaštitu po ovom osnovu moguće je ostvariti samo u zemljama sa kojima BiH ima potpisan sporazum o socijalnom osiguranju, poput Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Austrije, Njemačke, Italije i dr.

Pravo na korišćenje zdravstvene zaštite u tim zemljama obezbijeđeno je radnicima na privremenom radu, redovnim studentima, zaposlenima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, osiguranicima koji u inostranstvo putuju službeno, te osiguranicima koji u te zemlje odlaze kao turisti ili iz drugog privatnog razloga.

U skladu sa međudržavnim sporazumom, obim zdravstvene zaštite je ograničen na hitnu medicinsku pomoć (turisti), odnosno neodložnu zdravstvenu zaštitu do povratka u RS (za ostale).

Da biste ostvarili ovo pravo, neophodan je odgovarajući ino-obrazac, koji možete da dobijete u poslovnici Fonda prije odlaska u inostranstvo i to na osnovu potvrde porodičnog ljekara da ste sposobni za putovanje, te druge dokumentacije u zavisnosti od razloga boravka u inostranstvu.

Više o svemu ovome čitajte na LINKU.

Bitno je naglasiti da za djecu do 18 godina liječenje u inostranstvu finansira Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, kada liječenje nije moguće u Republici Srpskoj i u ustanovama izvan Srpske sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore.

(Izvor: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

U posljednjih pet godina penzije u Srpskoj povećane 10 puta

U Republici Srpskoj je u posljednjih pet godina bilo ukupno 10 povećanja penzija, i to pet redovnih godišnjih i pet vanrednih usklađivanja, i u tom periodu penzije su nominalno porasle za 44,81 odsto, a efektivno ili stvarno povećanje je 58,38 odsto, saopšteno je iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Srpske.

U saopštenju se navodi da je u 2020. godini bilo redovno godišnje usklađivanje od 3,11 odsto, 2021. godine redovno godišnje usklađivanje od 2,16 odsto i vanredno 0,84 odsto, te dodatno dva vanredno usklađivanje u septembru od dva odsto.

U saopštenju dodaje da su u toku 2022. godine sve penzije redovno godišnje usklađene za 3,36 odsto, plus vanredno 0,64 odsto, a od maja još jednom vanredno od 10 odsto.

“Od januara 2023. godine imali smo redovno godišnje usklađivanje penzija od 13,32 odsto i vanredno od 0,18 odsto. Od januara ove godine redovnim godišnjim usklađivanjem sve penzije su povećane za još 9,2 odsto”, ističe se u saopštenju Fonda PIO.

U saopštenju se precizira da se penzije ostvarene do 31. decembra prethodne godine usklađuju od 1. januara svake godine počev od 2013. godine, prema procentu koji predstavlja polovinu zbira procenta promjene prosječne neto plate i procenta promjene potrošačkih cijena na godišnjem nivou u Republici Srpskoj u prethodnoj godini.

Iz Fonda podsjećaju da su od 2013. godine sve penzije povećane 21. put, od čega je, kažu, osam redovnih godišnjih, a 13 vanrednih usklađivanja.

“U tom periodu, penzije su zbirno povećane za 67,23 odsto, a stvarno 91,69 odsto, što pokazuje da su penzije procentualno rasle nešto više u odnosu na plate u Republici Srpskoj”, navodi se u saopštenju Fonda PIO Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Vlada Federacije predstavila budžet, rekordan iznos za penzije

Budžet Federacije BiH za ovu godinu najveći je do sada i iznosi 7.474.800.209 KM, što je 537,2 milijuna više nego u 2023. godini. Viša izdvajanja planirana su praktično u svim resorima.

Za isplatu kako je penzija, kako je navedeno, planirane su gotovo tri milijarde KM, uključujući i povećanje od 317,17 miliona KM za njihovo usklađivanje.

Za isplatu braniteljskih invalidnina biće izdvojeno 281,5 miliona KM, prava demobiliziranih branitelja i članova njihovih porodica biće finansirana sa 61,67 miliona maraka, dobitnika ratnih priznanja s oko 18 miliona KM…

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjalučke penzionerke pjesmom oduševljavaju publiku

Šesnaest banjalučkih dama odlučilo je da svoje penzionerske dane provede pjevajući, te su se iz ljubavi prema muzici odlučile da osnuju svoju grupu koja nosi naziv “Vrbaska svita”.

Naime, ova grupa je registrovana kao “Banjalučka svita” prije tačno godinu dana, no građani ih prepoznaju i po nazivu “Vrbaska svita”, jer je dio članica prethodno nastupao u okviru ove grupe.

Iako su osnovane prije godinu dana, one su već imale nekoliko nastupa pred banjalučkom publikom, koja nije krila svoje oduševljenje, a trenutno pripremaju koncert koji će održati 12. marta u Banskom dvoru.

Broje 16 članova, odnosno dama koje uživaju pjevajući, ali one imaju i stručnu podršku, odnosno umjetničkog rukovodioca Predraga Simešića.

Kako je rekao, pjesme koje one pjevaju su prilagođene godinama njihovih članica.

“Tražili smo pjesme koje se smatraju muzikom njihove mladosti, te radimo na tome da naš repertoar bude zanimljiv, raznovrstan, bez obzira na generacije i afinitete”, kazao je Simešić.

Mira Bijelić je dugogodišnja penzionerka koja je odlučila da svoje penzionerske dane provede sa koleginicama pjevajući, a kako kaže, to joj je bila jedna od boljih odluka.

“Po zanimanju sam inače zdravstveni radnik, te sam nakon penzionisanja odlučila da počnem sa pjevanjem. Kada je moja porodica čula da ja to želim, odmah su me podržali, a njihova podrška mi mnogo znači”, kazala je Mira.

Zigmunda Karalić ističe da su se gotovo sve njihove članice manje-više u mladosti bavile muzikom i pjevanjem.

“Jako volim muziku i pjevanje. Skoro pa sve naše članice su u mladosti pjevale, pa smo napravile dužu pauzu, ali mislim da je sada pravo vrijeme, dok nas zdravlje služi, da nastavimo sa onim što smo počele u našoj mladosti”, kazala je Karalićeva.

Karalićeva nam je rekla da se “pjevanjem duša širi”, a sa njenom rečenicom složile su se sve njene koleginice iz grupe, ali i naša ekipa.

Koliko god da ste tužni i neraspoloženi, u društvu ovih dama nećete moći da se ne nasmijete i uživate u njihovoj pjesmi, a to je upravo emocija koja njih povezuje sa publikom.

Umjetnički rukovodilac Simišić ističe da pripreme za koncert teku krajnje ozbiljno, a kako je dodao, publika će imati priliku da uživa u deset pjesama koje su poznate svima.

“Na koncertu ćemo izvesti i našu pjesmu koju smo dobili na poklon, koja nosi naziv ‘Puno mi je srce Banjaluke’, a ja sam siguran da će građani uživati, te ih ovom prilikom pozivam da dođu u što većem broju”, kazao je on.

(Izvor i foto: nezavisne.com)

Podijeli tekst sa drugima na:

Hoće li lijekovi biti jeftiniji?

Direktori fondova zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta razgovarali su sa direktorom Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Zoranom Tegeltijom o zajedničkoj inicijativi koja se odnosi na ukidanje odnosno smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove.

Naime, ovu inicijativu fondova je nedavno razmatrao i Savjet ministara BiH, te je proslijeđena Upravi za indirektno oporezivanje na dalje razmatranje njene provodivosti.

Kako je saopšteno iz FZO RS, tim povodom direktori fondova su Tegeltiju informisali o značaju ove inicijative za zdravstvene sisteme, budući da fondovi izdvajaju ogromna sredstva za PDV prilikom nabavki lijekova, koja bi se mogla usmjeriti na unapređenje zdravstvene zaštite građana.

“Direktor Uprave za indirektno oporezivanje, takođe, smatra da inicijativa jeste opravdana, te da je zajedno sa entitetskim vladama potrebno razmotriti najbolje rješenje. Jedna od varijanti Uprave za indirektno oporezivanje, a koja je prihvatljiva i za fondove zdravstvenog osiguranja, jeste da se razmotri da se PDV kojeg fondovi plaćaju na lijekove namjenski rasporedi na način da se u već zakonom definisane koeficijente za preraspodjelu sredstava prema entitetima, uključe i fondovi sa određenim procentom. Na ovaj način obezbijedila bi se značajna sredstva koja bi fondovi mogli usmjeriti na dalja proširenja prava iz zdravstvenog osiguranja, uključujući finansiranje novih terapija i dr.”, naveli su iz FZO RS.

Kako dodaju, direktori fondova zdravstvenih osiguranja Srpske, FBiH i Brčkog, Dejan Kusturić, Vlatka Martinović i Radomir Nikolić, zahvalili su Tegeltiji što je pokazao razumijevanje za izazove sa kojima se suočavaju obavezna zdravstvena osiguranja u BiH i podršci koju je pružio za dalju realizaciju zajedničke inicijative.

Podsjećamo, krajem prošle godine fondovi su uputili zajedničku inicijativu nadležnim institucijama entiteta i BiH za ukidanje/smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.

Podijeli tekst sa drugima na:

Naučnici otkrili: Evo koliko godina ljudi mogu maksimalno da dožive

Naravno, navršiti 25, 30 ili 40 godina čini se strašno, ali naučnici tvrde da su otkrili maksimalne godine do kojih čovjek može da živi i čeka vas još dobrih godina.

Ako ste zabrinuti zbog brzine kojom se približavate svom sljedećem “velikom” rođendanu, onda imamo dobre vijesti za vas.

Naravno, navršiti 25, 30 ili 40 godina čini se strašno, ali naučnici tvrde da su otkrili maksimalne godine do kojih čovjek može da živi i čeka vas još dobrih godina.

Zaključci proizlaze iz studije koju su sproveli statističari sa univerziteta Еrasmus u Tilburgu i Roterdamu, koji su proučavali period u kom je umrlo 75.000 ljudi u Holandiji u 30 godina do 2017. Zanimljivo je da se nisu usredsredili na očekivani životni vijek.

Umjesto toga, istraživači su željeli da ispitaju koliko bi pojedinac mogao da živi ako se brine o sebi i ako im život nije prekinut zbog bolesti ili drugih okolnosti. Uzimajući u obzir koliko su ljudi u studiji imali godina kada su umrli, utvrdili su da je prosječan životni vijek osobe u 90-ima.

Naučnici su sugerisali da je malo vjerovatno da će čovjek živjeti više od 115 godina, ali su otkrili da žene imaju malo duži životni vijek od muškaraca. Dok je maksimalni životni vijek žena iznosio 115.7 godina, procjenjuje se da muškarci mogu doseći maksimalno 114.1 godinu.

“U prosjeku, ljudi žive duže. Naravno da se prosječni životni vijek produžio. Ipak, sama maksimalna gornja granica nije se promijenila”, rekao je profesor Džon Еinmahl, jedan od trojice naučnika koji su sproveli studiju, rekao je za AFP.

Uprkos rezultatima ovog istraživanja, Еinmahl je istakao da postoje slučajevi u kojima ljudi krše norme i žive duže od predloženog maksimalnog životnog vijeka.

Najstariji čovjek kojeg je ikada potvrdila Ginisova knjiga rekorda bio je Japanac Jiroemon Kimura, koji je doživio 116 godina.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioneri u ovoj evropskoj zemlji dobijaju veliki bonus 

Penzioneri u Španiji dobijaju bonus o kojem mnogi mogu samo da sanjaju. Ovaj bonus dobijaju državljani Španije, kao i stranci koji žive u ovoj državi.

Riječ je o bonusu u iznosu od 115 evra za kraće odmore i 455 evra za duže odmore.

Vlada ga je uvela 2021. godine usljed rasta broja putovanja nakon pandemije koronavirusa, a cilj je bio da se penzionerima omogući cjenovno pristupačan odmor u Španiji. Osim što se penzionerima na taj način omogućava ušteda novca, poboljšava se i njihovo zdravlje te kvalitet života.

Osim što se penzionerima na taj način omogućava ušteda novca, poboljšava se i njihovo zdravlje te kvalitet života.
Nadalje, koristi imaju turistički sektor, kao i ostatak privrede, jer je većina subvencioniranih putovanja tokom niske sezone, tj. u periodu od oktobra do juna.

To znači da će više ljudi biti zaposleno u turizmu na duži period.

Prednost prilikom izbora ko će dobiti subvenciju imaju oni s nižim penzijama, oni koji su iz višečlanih porodica, oni koji su se prvi put prijavili za dobijanje subvencije te oni koji su spremni da putuju u periodu od oktobra do juna. Moguće je putovati sam, sa supružnikom ili s djetetom koje ima invaliditet.
Većina subvencioniranih putovanja je u Španiji, a neka od putovanja su u Portugalu.
Subvencija za kraće odmore, koji u prosjeku traju četiri dana i koji su u unutrašnjosti zemlje, iznosi 115 eura. Subvencija za duže odmore, koji u prosjeku traju 10 dana i koji su na obalnim ili ostrvskim područjima, iznosi 455 evra.
Subvencijom su obično pokriveni prevoz, smještaj, obroci, polisa osiguranja te pristup sociokulturnom programu.
Španske vlasti namjeravaju da penzionerima subvencioniraju putovanja i u ostale evropske države, prenosi Euronews.

Podijeli tekst sa drugima na:

Uskoro otvaranje Centra za zdravo starenje u Vogošći

Ugovor o ustupanju na korištenje poslovnog prostora za realizaciju projekta Centra za zdravo starenje Vogošća potpisan je juče. Ugovor je zaključen između Opštine Vogošća i Udruženja za očuvanje kulturnog nasljeđa i tradicije „Sahan“.

Opština Vogošća će na osnovu Ugovora dodijeliti finansijska sredstva u ukupnom iznosu do 30.000,00 KM za implementaciju projekta Centra za zdravo starenje Vogošća, koja su planirana Budžetom Općine Vogošća.

Udruženje „Sahan“ je odabrano na osnovu Javnog poziva za realizaciju projekta Centra za zdravo starenje i prema Projektnom prijedlogu koji su isti dostavili realizovati će se sljedeće aktivnosti i to: kulturno – edukativni sadržaji, kreativne radionice, rad u sekcijama, obilježavanje značajnih datuma za zdravstvo, obilježavanje značajnih datuma vezanih za socijalnu zaštitu, prvu pomoć, Dani Općine Vogošća, obilježavanje državnih i vjerskih praznika, realizacija rekreativnih programa i razvijanje volonterizma i međugeneracijske solidarnosti.

Ugovor je zaključen na period trajanja navedenog projekta i to na 12 mjeseci, sa mogučnošću produženja na još 12 mjeseci pod istim uslovima, a u svrhu realizacije projekta Centra za zdravo starenje Vogošća.

(Izvor i foto: hayat.ba)

Podijeli tekst sa drugima na:

Da li je bolje zaraditi penziju u Austriji ili Njemačkoj?

Iako je usporedba različitih penzionih sistema teško izvodiva, posve je jasno da je u Njemačkoj lakše, a u Austriji isplativije zaraditi penziju. Nekoliko usporednih statistika pokazuje da Njemačka ne može držati korak sa susjednim državama kada su u pitanju penzije.

Konkretno, to potvrđuje i izvještaj Naučne službe Bundestaga, koji je naručio bivši supredsjednik ljevičarske parlamentarne skupine Dietmar Bartsch, javlja Fenix magazin.

“Prema izvještaju, penzioneri u Austriji primali su prosječnu starosnu penziju od 1.480 evra 2022. godine, dok je prosječna penzija u Njemačkoj iznosila 1.054 evra mjesečno”, navodi Die Linke.

Osim toga, penzija u alpskoj zemlji isplaćuje se 14 puta godišnje zahvaljujući posebnim uplatama.

Na prvi pogled, razlika od 426 eura teško je objašnjiva za njemačke penzionere.

Ipak, Njemačko penziono osiguranje (DRV) ističe da se “njemački i austrijski penzioni zakon razlikuju ne samo u pogledu visine naknada, već i u brojnim drugim karakteristikama”.

DRV također navodi da je stoga usporedba penzionih sistema u Njemačkoj i Austriji problematična, pišu njemački mediji.

Koje su onda razlike u usporedbi penzija?

U Njemačkoj su, s izuzetkom većine samozaposlenih osoba, sve zaposlene osobe općenito uključene u obavezne sigurnosne sisteme.

Međutim, oni su specifični za grupe poput -zaposlenici, državni službenici, slobodnjaci, poljoprivrednici, i vrlo su različito strukturirani u smislu uslova doprinosa/naknada.

U Austriji, načelno, svi zaposleni uključeni su u program obavezne starosne penzije pod usporedivim uslovima doprinosa/naknada.

Minimalni staž osiguranja za ostvarivanje penzije u Njemačkoj je pet, a u Austriji 15 godina.

Stope doprinosa za penziono osiguranje su niže u Njemačkoj, a više u Austriji.

Penalizacija prijevremenog penzionisanja je 3,6 posto godišnje u Njemačkoj, te 4,2 posto godišnje u Austriji.

A to su samo neke od razlika u penzionom sistemu ove dvije zemlje.

Podijeli tekst sa drugima na:

Citati iz kultnih domaćih filmova: Sjećate li ih se?

Vjerujemo da ste većinu ovih filmova gledali, a da gotovo svakodnevno, i to nesvjensno koristitite rečenice iz njih u komunikaciji sa bliskim osobama. Zato smo izdvojili nazanimljivije citate iz naših kultnih ostvarenja!

Smjestite se udobno i uživjate, sigurni smo da ćemo vam izmamiti osmijeh na lice!

Dva filma koja se najviše citiraju definitivno su “Ko to tamo peva”  i “Maratonci trče počasni krug”, oba je režirao čuveni reditelj Slobodan Šijan a scenario im je napisao Dušan Kovačević.

Jedna od replika koju najčešće čujemo iz filma “Ko to tamo peva” je Paje Vujisića “Vozi Miško”.

Jedna od naširoko citiranih replika je i ona kada kroz grmlje, gledajući Slavka Štimca i Nedu Arnerić Berček, prokomentariše “Tata i ja bih ovo radio” na šta mu Pavle Vujisić odgovara “I tata bi sine”.

Neke od poznatih replika iz “Ko to tamo peva” koje se i ne citiraju toliko u svakondevnom životu ali ih svakakovredi pomenuti su:

  • Buši, hahahaaaaaaa, buši haaa.
  • Ne brinite. Puška je zakočena.
  • Da se ja pitam, ja bi proterao autobus ovuda.
  • Ko bre sirotinja? Daj pet karata.

Sigurno ste mali milion puta čuli da je neko na nečije nervozno ponašanje reagovao citiranjem čuvene replike “Laki je malo nervozan” iz filma “Maratonci trče počasni krug”.

Ima i onih koji hoće da ispadnu duhoviti na sahranama ljudi koji su doživeli duboku starost pa kažu “Umro je pred sam kraj svog života”, što je takođe replika iz maratonaca.

Još neke od čuvenih replika iz filma “Maratonci trče počasni krug” su:

  • Ala ga je opravio svaka mu čast
  • Ko je vas poznavao, ni pakao mu neće teško pasti
  • Šta će biti s kućom? Zapaliću je!
  • Čovek ima tri dimenzije: visinu, širinu i dužinu.
  • Smrt je prelazna bolest.
  • Imaš sto godina, a lažeš!
  • Šta to radiš, kume!

Pored Maratonaca i „Ko to tamo peva“ replike iz još jednog filma za koji je scenario pisao Dušan Kovačević, svakodnevno se citiraju u narodu, u pitanju je film “Balkanski špijun”.

Ljudi često nečije nedolično ponašanje ili jednostavno postojanje neke grupice ljudi prokomentarišu sa „Ovo su neki čobani, budale“, iako je kontekst ove replike sasvim drugačiji u filmu.

Najpoznatija replika iz ovog filma, koja i nema neku praktičnu upotrebu, ali se svakako često citira definitivno je “Soko zove Orla. Orao pao”.

Varljivo leto 68“ takođe obiluje replikama pogodnim za svakodnevno citiranje. Ako neko pije previše alkohola vjerovatno ćete mu reći “Manje vina, manje vina”.

Jedna od čuvenih replika iz filma „Mi nismo anđeli“ je „Nikola! Nisam ti ja majka“.

Iz filma „Lepa sela lepo gore“ prikladna replika za ovaj tekst bila bi “A kako je kod vas u Švedskoj? Zima, a? Al’ standard”.

(Priredila: S.V; Foto: screenshot/YouTube/Centar film)

 

Podijeli tekst sa drugima na: