Podrška u osnivanju Centra za zdravo starenje u Stocu

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković održao je sastanak sa savjetnikom ministra rada i socijalne politike FBiH Tarikom Smailbegovićem, predstavnikom Populacijskog fonda UNFPA Željkom Blagojevićem i savjetnicom iz područja osnivanja centra za zdravo starenje Sejdefom Bašić u cilju uspostavljanja suradnje i osnivanja Centra za zdravo starenje u Stocu.

Kao sljedeći korak dogovorena je analiza stanja na terenu, potrebnih ljudskih resursa kao i potencijalnih izvora financiranja, a u svemu tome Grad će imati podršku Ministarstva rada i socijalne politike FBiH i Populacijskog fonda UNFPA.

Nakon sastanka kod gradonačelnika organizovana je posjeta Domu zdravlja Stolac i Domu za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penzioner (90) traži ženu: Mora ispunjavati dva uslova

Šefo Mujanović (90) iz Kalesije javno traži ženu. Penzioner, koji je rodom iz Ustiprače kod Goražda, ima više od 20 potomaka, koji žive na tri strane svijeta.

“Čudo je da sam mogao hodati korak po korak”, kaže Mujanović.

Navodi da je, između ostalog, radio i na izgradnji mostova 25 metara ispod površine Dunava.

“Ako domaćin ima ispred kuće košaru žita, tamo se ide i tu se ženi i udaj”, kaže Šefo.

Mujanović traži suprugu, međutim, ima i nekoliko uslova.

“Prije svega, da ne koristi lijekove i ne nosi štap”, kaže Šefo.

On dodaje da se s odabranicom želi zabaviti i popričati. Šefo je uvijek dobro raspoložen i spreman za razgovor i pomoć svakome kome je pomoć potrebna.

Dobrog je zdravlja i ne propušta nijednu akciju koja je za opšte dobro.

(Izvor: NEON TV)

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Banjalučki penzioner nudi luksuzan stan u zamjenu za izdržavanje

U vremenu kada je stan teško priuštiv, penzioner iz Banjaluke napravio je dobru ponudu onima koji nisu u prilici da stambeno pitanje riješe uz pomoć kredita.

Jeste li kreditno sposobni, kolika će biti rata i na kraju šta ćete i kupiti, ovaj gospodin regulisao je na drugačiji način.

Penzioner nudi luksuzan stan od 75 kvadrata u banjalučkom naselju Borik u zamjenu za doživotno izdržavanje. Bez bankarskih kredita ili kamate, ali uz uslov koji ovu ponudu uklapa u izreku “Predobro da bi bilo istinito”. Naime, on traži da za života bude finansijski pomagan i da sam živi u stanu do njegove smrti.

Ovaj princip na zapadu nije strana pojava, ali je regulisan na drugačiji način. Obično u takvim ponudama starija lica koja nemaju nasljednike nude nekretnine za doživotno izdržavanje u staračkim domovima ili da ih mogućnost da ostanu u stanu sa porodicom koja će brinuti o njima.

U slučaju iz Banjaluke stvari su nešto drugačije. Za pozamašnu cifru potencijalni investitor ne bi mogao da boravi u stanu, a koliko bi novca dao zavisi od životnog vijeka osobe koju izdržava, prenosi ATV.

Tako bi takav stan na realnom tržištu koštao oko 220.000 KM, a u tom slučaju ta bi se cifra otplatila za 20 godina. U ovom konkretnom slučaju nema garancije. On može koštati 1.000 KM, a može koštati i 300.000 KM.

Pravnici ističu da je teško napraviti valjan ugovor u ovom slučaju i da bi najbolje bilo izbjeći ovakve ponude.

Podijeli tekst sa drugima na:

Više od 70 odsto zahtjeva za invalidsku penziju u Srpskoj nije odobreno

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske (Fond PIO RS) je u prethodnoj godini izvršio 6.168 ocjena radne sposobnosti u postupku zahtjeva za ostvarivanje prava na invalidsku penziju što je za 1.022 ili 19.85 odsto više nego 2022. godine.

Iz Fonda navode da se na domaće osiguranje odnosilo 4.731 ili 76.70 odsto zahtjeva, dok je sa ino nosiocima osiguranja usaglašavano 1.437 ili 23.30 odsto zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti.

– Zapaža se da je gubitak radne sposobnosi kao posljedica povrede na radu u 2023. godini nastao u 147 slučaja što je za 29 slučaja ili 24.58 odsto više nego u prethodnoj godini. Nasuprot utvrđenom gubitku radne sposobnosti u 2023. godini kod 1.694 (27.46 odsto) slučaja, organi vještačenja Fonda PIO su, u odgovarajućem postupku, kod 4.474 ili 72.54 odsto slučaja utvrdili da invalidnost u smislu gubitka radne spodobnosti ne postoji, da liječenje nije završeno, da postoji smanjena radna sposobnost, da ispitivanje i liječenje nije završeno i drugo – ističe se u saopštenju Fonda PIO RS.

Dodaju da je znatno povećanje broja zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti proizašlo iz novih propisa u oblasti zdravstvenog osiguranja, kojima su osiguranici obavezani da prije isteka roka od šest mjeseci privremene nesposobnosti za rad, od strane ljekara porodične medicine, budu upućeni na ocjenu radne sposobnosti.

Podijeli tekst sa drugima na:

Loše vijesti za penzionere u FBiH

Loše vijesti stižu za penzionere u FBiH jer će penzije za januar, prema trenutnom stanju, ostati na istom nivou kao za decembar, jer još nije usvojen budžet FBiH, što je preduslov potencijalnom donošenju odluke o akontacijskom načinu usklađivanja, kazao je za Fenu Tomislav Kvesić iz Kancelarije za odnose s javnošću Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje (FZ PIO).

“Bez usvojenog budžeta FBiH za 2024. nije moguće povećati penzije. Ako bi budžet (ne odluka o privremenom finansiranju) bio uskoro usvojen, Vlada bi imala mogućnost donijeti odluku o akontacijskom usklađivanju”, kazao je Kvesić.

Akontacijsko usklađivanje, pojednostavljeno rečeno, je isplata dijela redovnog usklađivanja unaprijed. Redovno usklađivanje je zakonska obaveza iz Zakona o PIO, prema kojoj se penzije redovno usklađuju svake godine 15. aprila, a na temelju parametara rasta BDP-a i indeksa potrošačkih cijena.

Te podatke objavljuje Federalni zavod za statistiku.

“Ono što je izvjesno očekivati je da se donese odluka o redovnom usklađivanju, 15. aprila, u postotku koji će biti rezultat rasta BDP-a i indeksa potrošačkih cijena. Koliko će iznositi taj postotak znaćemo kad budu zvanično objavljeni navedeni podaci. Hoće li se primijeniti akontacijski model, ostaje vidjeti. Za sada nije izvjestan”, kazao je Kvesić.

Što se tiče prijevremene starosne penzije, uslovi svake godine bivaju stroži na način da se pomjera za pola godine starosna granica kao i neophodni staž osiguranja.

“U 2024. muškarci tako mogu u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju ako imaju minimalno 63 godine i šest mjeseci života, te najmanje 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Uslov za žene u 2024. je 58 godina i šest mjeseci života, te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja. Dogodine će uslovi biti muškarci 64/39, žene 59/34. Takvim principom će 2027. muškarcima prestati mogućnost odlaska u izuzetnu prijevremenu starosnu penziju. Žene će tu mogućnost, naravno pod uslovom da se Zakon ne bude mijenjao, imati do 2037. godine”, istakao je Kvesić.

“Hoće li, pored redovnog usklađivanja penzija koje je zakonska obveza, u 2024. godini biti i vanrednog usklađivanja, za sada ne možemo govoriti, a odluku o tome donosi Vlada FBiH”, kazao je Kvesić za Fenu.

Podijeli tekst sa drugima na:

Najbolje zemlje za penzionere: Za malo novca nude gotovo sve

​Oni srećniji penzioneri, čije penzije iznose preko 1000 maraka i više, svoj životni standard mogli bi povećati preseljenjem u jednu od zemalja koje su na glasu kao penzionerske oaze.

Magazin “International Living” već dugi niz godina izrađuje međunarodni indeks penzionisanja te promoviše najbolje zemlje za život u penziji.

U izračunavanju indeksa ne posmatraju se samo troškovi života, već i brojni drugi faktori koji utiču na životni standard. Tako se u obzir uzimaju, između ostalog, klima, politička stabilnost, zdravstvena zaštita, infrastruktura i očuvanje okoline.

Ove su zemlje proglašene najboljim mjestima za penzionere u 2024. godini:

Kostarika

Hvaljena kao Švajcarska Srednje Amerike, Kostarika je 1948. ukinula vojsku, preusmjerivši novac u zdravstvo i obrazovanje. Međunarodno je priznata po svojoj posvećenosti zaštiti okoline; četvrtina zemlje nalazi se pod nacionalnim parkovima i rezervatima za divlje životinje.

U Kostarici je javni zdravstveni sistem, La Caja, dostupan stanovnicima bez plaćanja. Međutim, nakon što postanete rezident, morate plaćati 13 do 15 odsto svog prijavljenog mjesečnog prihoda u sistem zdravstvene njege. Mnogi stanovnici takođe kupuju privatne polise osiguranja preko osiguravajućih društava.

Najbolje medicinske ustanove su u glavnom gradu. U San Hozeu se nalaze tri privatne bolnice s akreditacijom JCI-ja, najvišom međunarodnom akreditacijom za medicinske centre. A brojne privatne klinike otvorene su širom zemlje. Osim toga, javni sistem ima više od 29 bolnica i gotovo 250 regionalnih klinika, što olakšava pronalaženje zdravstvene njege u cijeloj zemlji.

Mnogi penzionisani parovi tvrde da je u Kostarici dovoljno oko 1.800 evra mjesečno – uključeni su svi troškovi, čak i kućna pomoćnica – za ugodan život.

Portugal

Zdravstvena njega u Portugalu jedna je od najboljih na svijetu i to po pristupačnim cijenama, a mnogi lokalni stanovnici, naročito mlađa generacija, govore engleski. Uz to, Portugal je kontinuirano rangiran kao jedna od najsigurnijih zemalja. Stopa kriminala je niska, a oružano nasilje gotovo da ne postoji.

Koliki je prosječni budžet potreban za život u toj zemlji? Za bračni par – oko 2000 evra.

Neka od popularnijih mjesta za useljenike su regija Algarve, smještena na južnoj atlantskoj obali Portugala, te gradovi Lisabon, Porto i Koimbra.

Meksiko

Meksiko ima za svakoga ponešto: rustikalne gradove i elegantna odmarališta, prostrane plaže, bujne džungle, pustinje i planine prekrivene snijegom.

Izvrsno je odredište za penzionisanje jer ondje možete živjeti kao milioner po cijenu stila života srednje klase. Procjena je da je za bračni par mjesečno dovoljno oko 2100 evra za pokrivanje svih troškova, od najma i pomoći u kući do zabave i restorana.

Meksiko ima PDV od 16 odsto, iz čega je izuzeta hrana. Porez na imovinu rijetko iznosi više od 180 evra godišnje i plata se u paušalnom iznosu na početku godine.

Medicinska njega u Meksiku je izvrsna. Većina bolnica je moderna, dobro opremljena i savršeno čista. Mnogi ljekari obrazovali su se u SAD-u, Kanadi ili Evropi. Ako odlučite privatno plaćati zdravstvenu njegu, planirajte potrošiti između 45 i 70 evra za posjet specijalistu; naknadni pregledi, ako su potrebni, obično su uključeni u taj iznos. Ako su vaše potrebe jednostavne, većina apoteka nudi konsultacije u kojima možete posjetiti ljekara za manje od pet evra.

Panama

Panama ima svojih problema. Neučinkovitu vladu, pravosuđe i loš sistem prikupljanja smeća. S druge strane je vrlo moderna kad je riječ o brzom internetu i raširenim online uslugama.

Veliki plus su joj ugodna tropska klima i pješčane plaže. Nudi kvalitetnu i pristupačnu zdravstvenu njegu, nema poreza na dohodak iz inostranstva, a porezi na nekretnine su niski. Bračni par može ondje dobro živjeti za 2300 evra mjesečno ili manje, uključujući stanarinu. Mali gradovi u ruralnim područjima daleko su jeftiniji nego ako odaberete živjeti u glavnom gradu Panama Sitiju.

Španija

Španija je već dugo na glasu kao jedno od najboljih odredišta za penzionere, nudeći jedinstvenu mješavinu bogatih kulturnih iskustava, povoljne klime i visokog kvaliteta života.

Ugodan životni stil može se održati s mjesečnim budžetom u rasponu od 1800 do 3000 evra. U velikim centrima poput Madrida ili Barselone troškovi života mogu eskalirati, naročito u pogledu smještaja. Iznajmljivanje jednosobnog stana u ovim metropolama može koštati gotovo polovinu mjesečne penzije. Suprotno tome, odabir regija kao što su Valensija i Andaluzija biće jeftiniji.

Osim toga, Španija se može pohvaliti snažnim zdravstvenim sistemom te se on stalno svrstava među najbolje na svijetu. Penzioneru koji se doselio u Španiju početni pristup zdravstvenoj njezi vjerovatno će biti putem privatnog zdravstvenog sistema, čiji osnovni mjesečni troškovi iznose oko 100 evra.

Nakon pet godina boravka u zemlji useljenici automatski stiču status stalnog boravka i pristupaju javnom zdravstvenom sistemu, navodi “Tportal”.

Podijeli tekst sa drugima na:

Penziju iz Srpske prima 55.000 ljudi koji ne žive u RS

Od ukupnog 282.671 penzionera, zaključno sa 31.12.2023. godine, 227.450 korisnika je sa prebivalištem u Republici Srpskoj, a van Republike je 55.221 penzionera, naveli su iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS.

Prema njihovim podacima, a koje su dostavili Penzionerskom centru, najveći broj penzionera je u Srbiji, njih 21.027.

“Poslije Srbije, slijedi Hrvatska da 13.805 penzioneram a zatim i Federacija BiH sa 12.305 penzionera”, rekli su nam u Fondu PIO.

Pored nabrojanih zemalja, penziju iz Srpske prima i 1.963 penzionera u Austriji,  1.675 u Crnoj Gori,  Njemačkoj 1.352, te Sloveniji 1.010.

Sa brojom ispod hiljadu su i Švedska sa 510 penzionera, Australija 455, Holandija 220, Makedonija 183, SAD 182 i Švajcarska koja ima 107 penzionera koji penziju primaju iz Republike Srpske.

Podijeli tekst sa drugima na:

Tuzlanski penzioneri upozoravaju: I dalje penzije ne prate rast cijena

Prema riječima Nikole Banovića, predsjednik UO Udruženja penzionera/umirovljenika Grada Tuzla, zadovoljni su 2023. godinom kada je u pitanju rad Udruženja.

“Povećan je broj članova a nije izostala ni podrška nadležnih. U 2023 godina smanjena je smrtnost članova udruženja, a povećan je broj novih članova”, istakao je Banović.

Dodaje da su u 2023 godini od Vlade TK penzioneri dobili donaciju od 4550 KM, da se podijeli za 91 penzionera.

Podrška Udruženju nije izostala ni od Grada Tuzla koji je obezbijedio donaciju od 24.000 KM.

“Na sastanku sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem prošle godine, dogovoreno je da ta podrška u 2024. godini iz Budžeta Grada Tuzle bude u iznosu od 30.000 KM za rad Udruženja, zbog čega su iz Udruženja veoma zahvalni”, kazao je Banović.

Najveći izazovi za penzionere još uvijek su visoke cijene osnovnih životnih namirnica, zbog čega penzioneri uz visinu penzija kakva jeste u BiH, i dalje teško žive, istakao je Banović.

 

Podijeli tekst sa drugima na:

Nova emisija Povjerljivo sa dr Đorđevićem – Šta se događa sa našim tijelom?

U današnjoj emisiji “Povjerljivo sa dr Đorđevićem” donosimo vam objašnjenje šta se to događa sa našim tijelom tokom starenja.

Doktor Veljko Đorđević objašnjava da kako starimo tako postajemo sporiji, neki i gojazniji, a naravno biologija čini svoje.

“Kako smo prestali vježbati mozak, još češće prestajemo vježbati tijelo”, ističe dr Đorđević, te dodaje da tako dolazi do gubitka mišićne mase i tijelo se sporije kreće.

Da se to ne bi događolo, te da bi obnovili mišićnu masu i pomogli organizmu da prebrodi te krizne godine, u sljedećem periodu ekipa portala “Penzionerski centar” će vam omogućiti da pored vaših malih ekrana otkrijete koje su to vježba pogodne za vaše godine.

Kompletnu epizodu emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem” možete pogledati u video prilogu:

Podijeli tekst sa drugima na:

Od kantona do kantona: Jedni lijekove plaćaju, drugima besplatni

Građani Bosne i Hercegovine plaćaju najviše cijene lijekova u regiji. Ništa novo, i na to smo navikli. Ali dodatni problem je što se pravila razlikuju od kantona do kantona. Pa se jedan lijek u jednom kantonu može dobiti na recept, ali će u drugom pacijent isti lijek morati platiti. Priča vodi u Unsko-sanski kanton – o odgovornosti, pacijentima i novcu koji nemaju.

Građani Unsko-sanskog kantona na mjesečnom nivou moraju izdvojiti mnogo više novca za lijekove koji su u drugim kantonima besplatni. Najteže to pada onima s najnižim primanjima. Kažu, lijekova je mnogo, ali ako žele preživjeti – izbora nemaju:

U penziji sam, za lijekove ode dosta novca. Pet-šest stotina maraka. Za lijekove koje ja trošim.“

„Koristim lijekove i trakice za šećer, tlak, masnoću, i još nekakvih usput, izdvojim 70 KM i više.“

Penzioner sam, na lijekova dosta trošim, imam visok tlak, šećer.“

Izbora nemaju ni u bolničkoj apoteci. Mnoge lijekove nabavljaju, iako im se sredstva ne refundiraju. Kažu, na njihovu štetu, ali pacijentu moraju pomoći.

“Trudimo se i na teret naše ustanove da pacijentima omogućimo sve lijekove koji su dostupni. To nam stvara problem, ali pacijent ni u kojem slučaju s te strane nije ugrožen. Trudimo se da obezbijedimo lijek i pored toga što nam on nije priznat od Zavoda”, ističe Edhem Midžić, načelnik bolničke apoteke.

To što određeni kantoni imaju protekcije – diriguje novac. Federalna bolnička lista lijekova je polazna, sve nadopune ovise o sredstvima kojima raspolažu kantoni. U ovom slučaju to – nije dovoljno.

“Bolnička federalna lista pokriva 65% lijekova koji su neophodni za funkcionisanje jedne zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog tipa, a što nije dostatno jer se na osnovu toga dogovaraju sredstva sa zavodima”, dodaje Midžić.

Iz Ministarstva zdravstva i socijalne politike USK-a ističu da su besplatni lijekovi oni sa liste A.

“Kad je u pitanju lista A lijekova, podrazumijeva se da se lijekovi u 100% iznosu finansiraju sredstvima Zavoda zdravstvenog osiguranja kantona, a bez učešća osiguranika, kad je u pitanju lista B, ona se finansira sredstvima Zavoda u procentualnom iznosu u skladu s financijskim mogućnostima Zavoda”, objašnjava Zemina Kadirić, ministrica zdravstva i socijalne politike USK-a (SDA).

O finansijskim mogućnostima zavisi i to koji će lijek preći s liste B na listu A – onu koja je besplatna. Slična situacija je i u Hercegovačko-neretvanskom te u Kantonu 10. Ko je odgovoran – ne zna se, a dok se loptica odgovornosti prebacuje s jednih na druge – ispaštaju pacijenti.

(Izvor: FTV)

Podijeli tekst sa drugima na: