Kategorija: Vijesti

Nakon što je krajem decembra najavljena odluka o finansiranju zdravstvenih markica za penzionere s najnižim penzijama od strane Vlade i resornog ministarstva u  kantonu Središnja Bosna, mnogi penzioneri su se zapitali kako ostvariti to pravo i dobiti besplatne zdravstvene markice.

Prema informacijama dobivenim od ZZO ŽSB, penzioneri koji primaju minimalnu penziju trebaju posjetiti najbližu poslovnicu Zavoda za zdravstveno osiguranje i sa sobom ponijeti svoju zdravstvenu iskaznicu i ček od penzije. Važno je da iz čeka bude vidljivo da iznos penzije iznosi minimalnih 538,27 KM. Na temelju toga, penzioneri će dobiti besplatnu zdravstvenu markicu za 2024. godinu.

U budžetu za 2024. godinu izdvojeno je 750.000,00 KM za ovu svrhu, omogućavajući penzionerima pristup zdravstvenim uslugama bez dodatnih troškova. Ostali građani će i dalje plaćati zdravstvene markice po cijeni od 29,00 KM.

Ova inicijativa ima za cilj olakšati pristup zdravstvenoj njezi najugroženijim građanima Središnja Bosna i osigurati im potrebne medicinske usluge bez dodatnih finansijskih tereta.

U sklopu brige o najranjivijim kategorijama stanovništva, sarajevska Opština Centar i u ovoj godini nastavlja sa realizacijom projekta “Hljeb i mlijeko” za penzionere i lica starija od 60 godina bez primanja.

Pravo na stalnu novčanu pomoć za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka za mjesec januar 2024. godine ostvarilo je 329 penzionera sa područja ove lokalne zajednice, te 44 lica u stanju socijalne potrebe koja su starija od 60 godina a nisu ostvarila pravo na penziju.

S obzirom da budžet za tekuću godinu nije usvojen, za pomenutu namjenu je prema Odluci o privremenom finansiranju potreba Opštine Centar Sarajevo izdvojeno 27.430 KM za isplatu novčanih pomoći za kupovinu osnovnih životnih namirnica – hljeba i mlijeka. Služba za finansije Opštine Centar izvršila je isplatu sredstava na račune korisnika pomoći.

Pored ovih sredstava, preostala neutrošena sredstva iz 2023. godine u iznosu od 17.750 maraka raspoređena su na 365 korisnika ove pomoći.

U opštinskom budžetu za 2023. godinu za ovu namjenu izdvojeno je 360.000 KM.

Sredstva sa ovog budžetskog granta raspoređuje opštinski načelnik zaključkom, na prijedlog Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu u skladu sa utvrđenim kriterijima na osnovu podnesenih zahtjeva.

Aktiv žena SNSD-a Novi Grad organizovao je danas posjetu JU Dom za stara lica u Devetacima.

Radi se o tradicionalnoj akciji koja se organizuje povodom božićnih praznika.

Za korisnika Doma pripremlјen je posni ručak i prigodni pokloni.

Direktor Doma Duško Zgonjanin rekao je da ova ustanova trenutno pruža usluge za 19 korisnika.

Druga po redu emisija za 2024. godinu “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”  donosi nam razgovor sa poznatim hirurgom dr Fuadom Pašićem.

Koji su rizici i koje su najčešće operacije koje se obavljaju kod ljudi starije životne dobi otkrićete ukoliko poslušate iskustva dr Pašića.

Dr Pašić je istakao da i stari i mladi imaju veoma slične operacije, ali da su svakako stariji ljudi puno izloženiji raznim rizicima.

Najčešći zahvat u hirurgiji je hirurgija hernije, ili takozvana operacija kile, dok je druga operacija koja je najčešća operacija žučnog mjehura .

Naravno, ukoliko imate neko pitanje i želite da vam dr Veljko Đorđević odgovori možete nam pisati u inbox naše FB stranice ili direktno na našoj internet stranici. A mi vam odgovore donosimo u nekoj od narednih epizoda.

Kompletnu epizodu emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem” možete pogledati u video prilogu:

Na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH zastupnik Admir Čavalić (SBiH) postavio je pitanje Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje zašto ljudi koji su radili u oba entiteta čekaju više od godinu dana na obračun, uvezivanje penzija.

– Dobio sam više upita od osoba koje su ostvarile to pravo, a koje imaju problema jer čekaju, ne nekoliko mjeseci, već mnogo duže da se to riješi, što nije dobro. Moram napomenuti da sam i ranije slao slična zastupnička pitanja u vezi s vremenom čekanja na penzionisanje. Mislim da smo kao društvo prihvatili nekakve čudne rokove, a ne bi trebalo tako.

Čim osoba ostvari pravo na penziju, ona bi trebala i da se penzioniše i da administracija radi u roku od par sedmica da ne kažem dana i riješi to – govori Čavalić.

Stava je da osobe koje steknu uslove za penzionisanje trebaju što prije konzumirati svoja prava.

– To su osobe životne dobi 65 i više godina, za njih je vrijeme dosta značajnije nego za mlađe i mislim da je svaki dan dragocjen. Da mogu barem malo uživati u penziji, da se ne događa da i ne dočekaju prvu penziju – govori Čavalić.

U odgovoru Čavaliću iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje navode kako njihove službe blagovremeno i u propisanim rokovima dostavljaju dokumentaciju Fondu PIO RS-a osim u izuzetnim situacijama.

– Nadležne službe ovog zavoda u postupku donošenja rješenja o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog vrlo često nailaze na sporne situacije koje nisu u nadležnosti Zavoda, a bez čijeg prethodnog rješavanja nije moguće odlučiti o ostvarivanju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao što su neuplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, pogrešno evidentirani podaci o stažu osiguranja od poslodavaca, nedostavljanje potrebne dokumentacije od osiguranika i slično – naveli su iz Zavoda.

Dodaju kako u tim situacijama službenici Zavoda koji zaprimaju zahtjeve osiguranika kao i rukovodioci upravnog postupka, odmah obavještavaju podnosioca zahtjeva o potrebi poduzimanja aktivnosti kako bi se zakonske obaveze izmirile (nedostajući doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje) te kako bi se neophodni podaci uredno i pravično evidentirali u bazi podataka Matične evidencije ovog Zavoda, a sve u cilju donošenja pravilnog i zakonitog rješenja.

– Shodno odredbama Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja nosioci osiguranja (FZPIO i Fond RS) obavezni su međusobno osigurati dokumentaciju i podatke neophodne za ostvarivanje prava i isplatu penzija sa kojima raspolažu ili sa kojima raspolažu poslodavci i organi koji se nalaze na njihovom području – stoji u obrazloženju Zavoda PIO FBiH i dodaju:

– Nadležne službe Federalnog zavoda PIO blagovremeno i u propisanim rokovima dostavljaju dokumentaciju Fondu PIO RS-a izuzev u situacijama koje su naprijed navedene i bez čijeg prethodnog rješavanja ovaj zavod nije u mogućnosti okončati upravni postupak.

Takođe, ističemo da su FZPIO i Fond PIO RS-a u cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg provođenja upravnih postupaka osigurali komunikaciju na nivou centralnih službi nosilaca osiguranja, putem kojih se pribavlja neophodna dokumentacija, rješavaju sporna pitanja i pribavljaju informacije koje su odlučne za donošenje odgovarajućih rješenja iz nadležnosti ovog Zavoda i Fonda PIO RS-a.

Od 446 hiljada penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine, njih 66 posto prima najnižu penziju od 538 maraka. Iako je bilo najavljeno da će od januara ove godine tzv. akontativnim usklađivanjem penzije biti povećane za 6 posto, s obzirom na to da budžet nije usvojen, izmiriće se samo tekuće obaveze.

Povećanjem od 6 posto najniža penzija iznosila bi 570, a zagarantovana bi dostigla iznos od 680 maraka.

Iz Saveza udruženja penzionera Federacije BiH svjesni su nezavidnog položaja penzionera. Stoga su uputili zahtjev za sastanak federalnom premijeru Nerminu Nikšiću.

Prošle godine je Vlada Federacije počela sa tzv. akontativnim usklađivanjem već u januaru, ali su, prema riječima predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH Redže Mehića, ove godine penzioneri skeptični.

“To je bilo 21. decembra kad smo poslali dopis. Iz Vlade Federacije još nema nikakvog habera, niti volje, ni želje da se primi. Ja sam ponovo provjerio da li je taj zahtjev došao. On je došao na vrijeme, evidentiran”, ističe Mehić za BHRT.

Iz Udruženja penzionera navode da penzija za njih ima socijalni karakter. Uzimajući u obzir da je potrošačka korpa tri hiljade maraka, osnovne životne potreptšine postaju luksuz. Energetsko siromaštvo i visoke cijene lijekova dodatni su udar na džep penzionera. A često su prisiljeni liječiti se privatno.

“Ljudi nemaju od čega da žive. Vi ste lijepo vidjeli na pijaci na Markalama i drugim, da ljudi uzimaju po jednu papriku, jedan paradajz, jedan krastavac”, naglašava Ahmet Bešić iz Udruženja penzionera Novi Grad Sarajevo.

Zahvalni su na mjesečnoj pomoći opština, a za najugroženije penzionere izdvajaju i dio od članarine. Pored toga, nekima pomažu djeca, a neki i rade.

“Ako se ljudi osjećaju sposobnim, a nikom ne ugrožavaju radno mjesto i to predstavlja dopunski izvor prihoda i mi tu naše penzionere upućujemo gdje god mogu”, kaže Redžo Mehić.

Dok čekaju na penzije, koje su im trebale omogućiti dostojanstven život, penzioneri imaju šansu okrenuti se tržištu rada. Postavlja se pitanje koliko je onih koji će u budućnosti biti prisiljeni raditi pošto-poto kako bi preživjeli uz nedovoljna primanja i sve veći odlazak radne snage.

(Izvor: bhrt)