Kategorija: Vijesti

Pod krovom Gerontološkog centra u Derventi svaki rođendan ili bilo koji drugi povod za proslavu, svakog od oko 90 korisnika, pretvara se u praznik za sebe, a dobro raspoloženje i toplina zajednički je zadatak i rukovodstva i svih stanara.

Ova ustanova svoja vrata za starije i osobe koje ne mogu same o sebi da brinu, te raseljene, otvorila je prije tri godine, a za svo to vrijeme nije manjkalo sadržaja i aktivnosti kojima su dani svih stanara bivali vedriji.

Za vrijeme rođendana i praznika, ipak, vlada posebno raspoloženje, a nerijetko se i zapjeva i zaigra kolo.

“U našoj ustanovi nastojimo da svaki dan ispunimo nekim sadržajima, zajedničkim druženjem i osmijesima. Svakako, obilježavamo sve rođendane, religijske praznike i značajne datume i to su zaista posebni dani. Nedavno nam je, u okviru obilježavanja rođendana jednog korisnika, u gostima bila i izvorna grupa što je neke nagnalo na pjesmu, neke na igru, a sve zajedno na smijeh i dobro raspoloženje”, objasnila je direktorica Gerontološkog centra Sanja Grubiša, dodavši da u proslave nastoje da uključe sve korisnike.

“Većinu tih manifestacija priređujemo u našem restoranu, a kada je bilo ljepše vrijeme, korisnike smo vodili na šetnju, na kafu ili posjetu biblioteci i parku. Povodom pravoslavnih praznika, organizovali smo i odlazak u Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice”, kazala je Grubiša.

U ovoj ustanovi rado primaju i goste.

“Kako nam se bliži zimski period, iz dana u dan, njegovateljice pripremaju radionice. Uređen je i dnevni boravak koji najviše u poslijepodnevnim časovima bude ispunjen korisnicima koji igraju domine, karte i druge društvene igre ili čitaju i druže se”, dodala je direktorica ovog centra kazavši da je to vrijeme uvijek rezervisano za smijeh i šale.

Ona je istakla da su nastojanja svih zaposlenih da učine da se korisnici osjećaju ugodno, da se druže i ispune dane treće životne dobi lijepim trenucima.

Svaki peti ili šesti u mjesecu važni su za penzionere, ali s penzijama koje su u BiH među najnižim u regiji osobe treće životne dobi jedva sastavljaju kraj s krajem, piše Večernji list BiH.

Penzonere brojni nazivaju i mađioničarima preživljavanja jer kada se uzme u obzir novac koji mjesečno dobiju i stalna poskupljenja, postavlja se pitanje kako oni uopće prežive mjesec.

Osim bh. penzionera, u znatno boljoj poziciji nisu ni oni u susjednim državama.

Kada je riječ o FBiH, prema posljednjem podatku, prosječna penzija korisnika samostalne penzije iznosi 675,61 konvertibilnu marku, odnosno 345 eura, prema podacima Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje.

Najniža isplaćena penzija u istom mjesecu iznosila je 538,27 KM, a zajamčena 642,40 KM. Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o MIO iznosila je 2.800 KM, dok najviša penzija ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018. iznosi 2.626,42 KM.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rast penzija najavio je već početkom iduće godine. Redovno usklađivanje početkom ove godine donijelo je za 11,1 posto veće penzije.

U Republici Srpskoj je 226.346 korisnika penzionog fonda, a izvan RS-a njih 54.856. Prosječna penzija iznosi 541,36 KM i čini 42,39 posto prosječne plaće u Republici Srpskoj. Predsjednik Vlade RS Radovan Višković očekuje da će od 1. januarav u Republici Srpskoj uslijediti novo povećanje. Tokom ove godine zabilježen je rast penzija od 13,5 posto, kao i socijalna, boračka i sva druga davanja iz budžeta.

Penzionerska primanja od januara 2024. rast će, prema najavama, i u Srbiji, Crnoj Gori te Hrvatskoj, a evo koliko one iznose trenutno u odnosu na BiH.

Kada je riječ o Hrvatskoj, prosječna penzija rasla je posljednjim usklađivanjem za rekordnih 8,42 posto, što je najveći skok u posljednje 24 godine. Za svih 1,13 miliona penzionera ona iznosi 878 KM, odnosno 449 eura. Kada stavimo na stranu dio penzija koji se isplaćuje prema međunarodnim ugovorima, prosječna se penzija penje na 991 KM ili 507,63 eura i kao takva čini 43 posto prosječne hrvatske plaće. Kako je najavljeno, penzionere u Hrvatskoj čeka trajni dodatak, neka vrsta 13. penzije, a očekuje se i rast siječanjskim usklađivanjem od tri do pet posto.

U drugoj susjednoj državi, Srbiji, nakon povećanja od 5,5 posto u listopadu, prosječna penzija iznosila je 666 KM, odnosno 341 euro. Najniža penzija za ovaj mjesec u susjednoj Srbiji iznosila je 363 KM ili 186 eura, i to za umirovljenike iz kategorije zaposlenih i samostalnih djelatnosti, a 285 KM ili 146 eura iz kategorije poljoprivrednika.

Maksimalni iznos penzije za oktobar 2023. iznosio je 1712 eura, odnosno 3348 maraka. Kako je već nekoliko puta najavljeno, povećanje mirovina slijedi od siječnja, a tada će mirovine skočiti za 14,8 posto, piše Blic.

Tokom ove godine penzije u Crnoj Gori rasle su čak triput. Rast u veljači iznosio je 2,5 posto, u lipnju 8,1 posto te 5,5 posto u rujnu. Tako je prosječna starosna penzija za septembar skočila na 464 eura, odnosno 907 KM. Sadašnja minimalna penzija isplaćena za seštembar iznosi svega 300 eura ili 586 KM, a prema najavi novog crnogorskog premijera, rasla bi za 50 posto.

U Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske evidentiran je porast broja penzionera koji je prethodnih 10 mjeseci povećan za 4.699, dok je u istom periodu lani to povećanje bilo duplo manje – 2.370 korisnika prava, saopšteno je iz Fonda.

Cijele prošle godine broj penzionera povećan je za 3.918 u odnosu na posljednji dan 2021. godine.

Iz Fonda navode da je za 10 mjeseci zabilježen povećan priliv zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju za 671 ili za 2,86 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je zaprimljen 23.441 zahtjev.

U posljednjih par godina, a naročito u ovoj godini, povećan je broj korisnika koji su nakon ostvarivanja prava na penziju ponovo stekli status osiguranika.

Zaključno sa oktobrom na evidencijama Fonda sa dvojnim statusom korisnika i osiguranika registrovano je 8.074 lica, od kojih se na korisnike starosne penzije odnosi 93,5 odsto, dok je znatno manje, odnosno 6,5 odsto, korisnika invalidske penzije.

Shodno zakonu, korisnik porodične penzije ne može steći status osiguranika bez uticaja na pravo, jer mu se u takvoj situaciji vrši obustava isplate penzije za period trajanja osiguranja.

U saopštenju Fonda se navodi da penzioneri sa statusom osiguranika najčešće rade u sektoru građevinarstva, saobraćaja, prehrambenoj industriji, telekomunikacijama, naučnoj djelatnosti i rudarstvu.

Kada je u pitanju smrtnost korisnika prava u proteklih 10 mjeseci Fond je evidentirao 9.694 obustava isplate po tom osnovu, što je manje za 1.462 slučaja u odnosu na isti period prethodne godine, kada je zabilježeno 11.156 slučajeva.

U Zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje FBiH pokrenuta je procedura ukidanja CIPS-a, što će dovesti do znatno jednostavnijeg ostvarivanja prava na penziju.

V.d. direktora Zavoda Halil Subašić je saopštio da će se pravo na penziju ostvarivati dostavljanjem samo pojednostavljenog ličnog zahtjeva i potvrde o bankovnom računu na koji će se isplaćivati penzija.

“U saradnji sa IDDEEA-om već su započete aktivnosti na izradi aplikativnog rješenja kojim ćemo ukinuti potrebu za dostavljanjem CIPS prijave, rodnog lista i uvjerenja o državljanstvu prilikom predaje zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju. Takođe, s obzirom na to da se o podacima koji se tiču radnog odnosa osiguranika vodi službena matična evidencija, to uskoro više neće biti potrebno dostavljati ni rješenje o prestanku radnog odnosa, kao ni radnu knjižicu. Ukupno pet papira manje”, kazao je Subašić.

Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto je kazao kako mu je drago da postoji volja institucija, opština i kantona da se CIPS i ostali papiri protjeraju iz procedura.

“Hvala direktoru Subašiču što je prepoznao moju inicijativu, kao i direktoru IDDEEA BIH, Badnjeviću što pomaže da građanima olakšamo posao sa državom”, kazao je Forto.

U cilju efikasnog sprovođenja Sporazuma i Administrativnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije o socijalnom osiguranju (iz 2003. godine), Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije i Federalni zavod za mirovinsko/penzijsko i invalidsko osiguranje zaključili su Dogovor o elektronskoj razmjeni podataka u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja.

Potpisan je i prateći dokument, Tehnički protokol o elektronskoj razmeni podataka.

Dogovor su potpisali direktor RF PIO Relja Ognjenović i direktor FZMIO/PIO Halil Subašić.

Ovim Dogovorom uređena je elektronska razmena podataka u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja od značaja za sprovođenje sporazuma iz 2003. godine, posebno način razmene, obim i vrsta podataka koji se razmenjuju, upravljanje podacima, način prikupljanja podataka, način zaštite podataka, kao i odgovornost za kršenje odredaba ovog Dogovora.

Svrha potpisanih dogovora je i smanjenje administrativnih troškova, sprečavanje neosnovanih isplata penzija i drugih davanja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i kontrola podataka koji su predmet razmene, saopšteno je iz Fonda PIO.

(Izvor: Agencije; Foto: ilustracija yandex)

Stipo Križanac (45), koji se nalazio na čelu kriminalne bande poznate kao “biljanska grupa”, koja je varala penzionere u Hrvatskoj, zbog čega je dospio na listu najtraženijih bjegunaca te zemlje, optužen je u BiH za pokušaj prevare četiri penzionera.

Optužnicu je protiv njega podiglo Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona, a potvrdio Opštinski sud u Travniku.

Prema četiri tačke optužnice, obrazac njegovih prevara, odnosno modus operandi uvijek je bio isti. Križanac bi putem telefona pozivao penzionere i predstavljao im se kao policijski inspektor te ih obavještavao da su im bankovni računi “provaljeni”. Nakon toga on ih je ubjeđivao da podignu novac te od njih tažio da mu ga predaju.

Kako je navedeno u optužnici, prvo je u oktobru 2020. godine telefonom pozvao M.G. iz Karlovca i lažnim prikazivanjem činjenica doveo je u zabludu da razgovara sa nadležnim iz Karlovačke banke. Rekao je da joj neko od službenika banke sa šaltera otuđuje ušteđevinu sa računa, zbog čega bi trebalo da je podigne. Ona ga je poslušala i podigla 132.300 nekadašnjih hrvatskih kuna, a on je zvao i rekao da će doći po novac. Žena je posumnjala da bi se moglo raditi o prevari, odbila je da mu preda novac te je sve prijavila policiji.

Prema optužnici, Križanac je mjesec poslije, u novembru 2020, u poslijepodnevnim satima u Vitezu putem mobilnog telefona 14 puta pozvao na kućni broj oštećenu V.H. iz Zagreba i lažnim prikazivanjem činjenica doveo je u zabludu da razgovara sa Ivanom, radnikom jedne banke, i da je njen novac u banci krivotvoren, da ga treba podići i predati policiji radi kriminalističke obrade. Ni ona mu nije predala novac, a Križanac je V.H. pozivao nekoliko puta i prijetio joj “da će vidjeti svoje ukoliko pozove policiju”.

Istog mjeseca je sa mobilnog telefona na kućni telefon nekoliko puta pozivao V.G. iz Kaštel Novog i A.C. iz Karlovca, a koja se tada nalazila u Vitezu, te ih je po istom principu pokušao prevariti i domoći se novca. Križanac je otkriven u decembru 2020, a do sada je osuđivan više od 15 puta, uglavnom za prevare i teške krađe.

Protekla tri dana Bijeljina je bila domaćin naučnog skupa pod nazivom “Gojaznost – gdje smo i gdje želimo biti“ koji je okupio više od 300 učesnika, regionalnih i evropskih stručnjaka iz različitih oblasti – rukovodioce ministarstava zdravstva i prosvjete, porodične ljekare, endokrinologe, gastroenterologe, psihijatre, pedijatre, anesteziologe, hirurge, nutricioniste, ljekare iz oblasti javnog zdravlja, medicinske sestre…

Blizu 50 predavača, 31 predavač po pozivu, iz sedam zemalja regiona, dali su svoje preporuke za najoptimalnije modele i pristupe u borbi protiv gojaznosti u narednom periodu. Kongres je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u organizaciji Udruženja “Društvo za debljinu” u BiH i JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina.

Raznolikost sesija održanih tokom Kongresa, istakla je ozbiljan multidisciplinarni pristup u suočavanju sa gojaznošću kao ključnim javnozdravstvenim problemom.

Prvog dana, fokus je bio na epidemiološkim i endokrinološkim aspektima debljine, problemima gojaznosti u pedijatriji, hirurškim pristupima u rješavanju pretilosti, uz naglasak na anesteziološkim modalitetima i izazovima u liječenju gojaznih pacijenata. Načelnik Odjeljenja za hirurške grane u bijeljinskoj bolnici i potpredsjednik Udruženja dr Milan Todorović, predstavio je napredak u razvoju hirurgije u bijeljinskoj bolnici i rezultate prve laparoskopske „sleeve“ gastrektomije koju je izveo u saradnji sa kolegama iz Kliničkog centra Srbije.

Na kongresu je učestovao i dr Veljko Đorđević, poznati specijalista psihijatrije, profesor na Sveučilištu u Zagrebu i voditelj i urednik brojnih emisija upravo o zdravlju.

A upravo je dr Đorđević i autor emisije “Povjerljivo sa dr Đorđevićem”, koja se svakog utorka emituje na Penzionerskom centru, a teme o zdravlju možete vi da birate.

Opsežna sestrinska sesija istakla je ulogu medicinskih sestara-tehničara u prevenciji, liječenju, postoperativnoj njezi i psihološkoj podršci ovim pacijentima.

Značajan dio kongresa bio je posvećen pravilnoj ishrani. Drugog kongresnog dana održane su radionice porodičnih ljekara koje su istakle ulogu porodične medicine u dijagnostikovanju i liječenju gojaznih osoba i pružanju psihološke podrške. Vrhunski gastroenterolozi i stručnjaci evropskog formata u interaktivnoj diskusiji razmijenili su svoja znanja i razmišljanja sa porodičnim ljekarima. U okviru ove sesije održano je i predavanje o kardiološkom aspektu gojaznosti.

“Učesnici Kongresa su bili predavači sa velikim iskustvom, ljudi koji vode sisteme udruženja unutar Hrvatske, Srbije, i oni su bili impresionirani načinom na koji smo sve ovo organizirali i količinom ljubavi koja je upućena. Uspostavljeni su kontakti, komunikacija. Velika je stvar što je sa nama bio i jedan od čelnika Evropske asocijacije o borbi protiv gojaznosti. Meni je ispunjeno srce zato što je Kongres u potpunosti uspio”, rekao je jedan od organizatora prof. dr Fuad Pašić, predsjednik Naučnog odbora i Udruženja “Društvo za debljinu” BiH.

Predsjednik Organizacionog odbora prof. dr Zlatko Maksimović, izrazio je zahvalnost generalnom sponzoru Medicom iz Bijeljine kao i svim ostalim sponzorima koji su podržali održavanje ovog stručnog skupa u Etno selu Stanišići.

“Napredak u rješavanju gojaznosti zahtijeva kontinuirani napor i predanost. Naš rad neće se završiti nakon ovog Kongresa, već je to tek početak. Zajedno sa profesorima i predavačima u narednim danima donijećemo zaključke i smjernice sa ovog naučnog skupa koji će, vjerujem, dati doprinos u borbi za zdraviju budućnost za sve”, istakao je profesor Maksimović.

Gojaznost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21.vijeka. Problem je porastao do razmjera epidemije, sa preko 4 miliona ljudi koji svake godine u svijetu umiru od posljedica prekomjerne težine ili gojaznosti. Stope prekomjerne težine i gojaznosti nastavljaju da rastu kod odraslih i djece. Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna težina drastično povećava rizik od nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, karcinome. Svakog 4. marta obilježava se Svjetski dan gojaznosti (pretilosti), koji je ustanovljen 2015. godine.