Kategorija: Politika

Odlazak u penziju je velika prekretnica u životu. Iako se mnogi pre završetka radnog odnosa raspitaju kako penzionisanje zakonski funkcioniše, ipak neke situacije ostanu nejasne jer uvek nedostaje “još jedan papir”.

U nastavku teksta su odgovori na 31 pitanje koje će olakšati pripremu za odlazak u penziju i riješiti eventualne dileme:

Kako se pokreće postupak za ostvarivanje prava na penziju?

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu ili invalidsku penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, dok se postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Na koji način i gdje se može predati zahtjev za ostvarivanje prava na penziju?

Zahtjev za ostvarivanje prava na penziju predaje se prema mjestu posljednjeg osiguranja u najbližu Poslovnicu Fonda, poštom ili posredstvom drugog nosioca osiguranja.

Šta je od dokumentacije potrebno priložiti uz zahtjev za ostvarivanje prava na penziju?

U zavisnosti od vrste prava koja se traži, razlikuje se i spisak potrebne dokumentacije, koji je ponuđen na samom obrascu zahtjeva, s tim što je ostavljena mogućnost za proširenje tog spiska, kada se prema okolnostima u konkretnom slučaju ukaže potreba za tim. Obrazac zahtjeva možete preuzeti na sajtu PIO fonda Republike Srpske.

Da li lice, koje se nalazi u osiguranju, može ostvariti pravo na penziju?

Ne. U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik poslije 15. godine života proveo u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju, a za koje je uplaćen doprinos.

Koja je razlika između penzijskog staža i staža osiguranja?

Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž, dok se pod stažom osiguranja podrazumjeva staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem.

Ko i na koji način utvrđuje poseban staž u dvostrukom trajanju?

Poseban staž u dvostrukom trajanju utvrđuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS na osnovu pravosnažnog rješenja o kategorizaciji boraca, koje donosi ministarstvo nadležno za pitanje boraca, a po ličnom zahtjevu pripadnika Oružanih snaga SFRJ, pripadnika VRS ili pripadnika MUP-a.

Kada se poseban staž može računati u ukupan penzijski staž?

Samo ukoliko postoji rješenje Fonda PIO kojim je utvrđen poseban staž, isti se može računati u ukupan penzijski staž.

Može li se osiguranik odreći posebnog staža u dvostrukom trajanju koji je utvrđen rješenjem Fonda PIO RS?

Da, licu kome je u skladu sa članom 37. Zakona utvrđen poseban staž u dvostrukom trajanju Fond će na lični zahtjev ukinuti rešenje kojim je taj staž utvrđen.

Koji su uslovi za ostvarivanje prava na penziju?

Uslove za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju možete pogledati na sajtu Fonda PIO iskazane u tabelama u dijelu koji se odnosi na prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Može li udovica kojoj je prestalo pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju?

Udovica kojoj je pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, prestalo prije navršenih 50, a poslije navršenih 45 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Ima li pravo na porodičnu penziju udovica koja u momentu smrti supruga nije imala navršenih 50 godina života?

Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 godina života, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Da li udovica, koja nije bila korisnik porodične penzije sa djecom, već je samo obavljala roditeljsku dužnost, može ostvariti pravo na porodičnu penziju, ako je u momentu prestanka prava na penziju djeci imala 49 godina života?

Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti, a imala je 45 i više godina života u momentu prestanka prava na porodičnu penziju djeci, može ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 50 godina života.

Može li udovac kojem je prestalo pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju?

Udovac kojem je pravo na porodičnu penziju, ostvarenu po osnovu obavljanja roditeljske dužnosti prema djeci, prestalo pre navršenih 60, a posle navršenih 55 godina života, može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života.

Ima li pravo na porodičnu penziju udovac koji u momentu smrti supruge nije imao navršenih 60 godina života?

Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 godina života, ali je imao navršenih 55 godina života, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života.

Da li ima pravo na porodičnu penziju član porodice koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično djelo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije?

Ne, pravo na porodičnu penziju ne obezbjeđuje se članu porodice koji je pravosnažnom presudom osuđen za krivično delo čija je posljedica smrt osiguranika, odnosno korisnika lične penzije.

Može li korisnik porodične penzije primati penziju i biti prijavljen na penzijsko i invalidsko osiguranje?

Ne, korisniku prava na porodičnu penziju, koji stekne status osiguranika, obustavlja se isplata penzije za period trajanja osiguranja.

Od čega zavisi visina penzije i na koji način se određuje?

Visina penzije zavisi od dužine ukupnog penzijskog staža i vrijednosti ostvarenih plata, a određuje se primjenom bod sistema.

Koja je formula za izračunavanje penzije po bod sistemu?

Izračunavanje penzije po bod sistemu odvija se u nekoliko faza prema sljedećoj formuli:

• Ostvarena plata osiguranika: Prosječna plata u istoj kalendarskoj godini = Godišnji lični koeficijent
• Zbir godišnjih ličnih koeficijenata: Zbirom perioda za koji su obračunati= Lični koeficijent
• Lični koeficijent X ukupan penzijski staž = Lični bod
• Lični bod X opšti bod = Penzija

Kod izračunavanja godišnjeg ličnog koeficijenta uzima se u obzir plata, odnosno osnovica osiguranja za svaku godinu u kojoj je osiguranik radio na teritoriji bivše BiH i Republike Srpske, počev od 1. januara 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava, izuzev 1992. i 1993. godine i može iznositi najviše 4.

Za određivanje ličnog boda osiguranika penzijski staž može iznositi najviše 40 godina. Vrednost opšteg boda utvrđena je zakonom i redovno se usklađuje od 1. januara svake godine prema procentu promene prosečne neto plate u Republici u prethodnoj godini, a vanredno se usklađuje u odgovarajućem procentu na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske.

Šta je srazmerna penzija i kako se izračunava?

Osiguraniku koji pored penzijskog staža ostvarenog na teritoriji Republike Srpske, odnosno teritoriji bivše BiH koja je sada u nadležnosti Republike Srpske, ima staž osiguranja ostvaren i na teritoriji nekog drugog nosioca osiguranja, a pod uslovom da bez tog staža ne ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju, određuje se srazmerni deo penzije prema sledećoj formuli:

Visina penzije određena u zavisnosti od dužine ukupnog penzijskog staža i vrednosti ostvarenih plata, deli se sa ukupnim penzijskim stažom i množi sa penzijskim stažom koji pada na teret Fonda PIO RS

Kada i na koji način se vrši usklađivanje penzija?

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju poznaje redovno godišnje usklađivanje penzija i vanredno usklađivanje penzija. Redovno usklađivanje penzija vrši se 1. januara svake godine prema procentu koji predstavlja polovinu zbira procenta promjene prosečne neto plate i procenta promene potrošačkih cena na godišnjem nivou u Republici u prethodnoj godini, a ukoliko su statistički pokazatelji negativni ne vrši se redovno usklađivanje penzija. Vanredno usklađivanje penzija se vrši prema Odluci Vlade Republike Srpske u određenom procentu.

Kako se određuje visina porodične penzije?

Visina porodične penzije zavisi od broja članova porodice, a određuje se u procentu od 70% za jednog člana, 80% za dva člana, 90% za tri člana i 100% za četiri i više članova porodice od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, odnosno od invalidske penzije koja bi pripadala osiguraniku na dan smrti.

Kome se isplaćuje najniža penzija?

Korisniku kome je penzija određena u manjem iznosu od najnižeg iznosa penzije isplaćuje se najniža penzija. U skladu sa Odlukom Vlade Republike Srpske broj: 04/1-012-2-22/25 od 23. januara 2025. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 4/25) počev od 01.01.2025. godine određuju se iznosi najniže penzije, u smislu člana 85. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji zavise od dužine penzijskog staža i to:

• najniža penzija za penzijski staž do 15 godina iznosi 318,64 KM,
• najniža penzija za 15-20 godina penzijskog staža iznosi 382,40 KM,
• najniža penzija za 20-30 godina penzijskog staža iznosi 446,15 KM,
• najniža penzija za 30-40 godina penzijskog staža iznosi 509,94 KM,
• najniža penzija za 40 godina i više penzijskog staža iznosi 637,43 KM.

Odredbe o najnižoj penziji Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ne odnose se na srazmjerne penzije ostvarene primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju i Sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u sprovođenju penzijskog i invalidskog osiguranja u BiH.

Koje su činjenice od uticaja na korišćenje, odnosno obim prava na porodičnu penziju, koje je korisnik dužan prijaviti Fondu u roku od 30 dana od dana nastanka?

Činjenice od uticaja na korišćenje, odnosno obim prava na porodičnu penziju su: sticanje statusa osiguranika u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, redovno školovanje, završetak redovnog školovanja, stupanje u brak, promjena adrese itd.

Ko i kada dostavlja potvrdu o redovnom školovanju?

Korisnici porodične penzije – djeca umrlog osiguranika ili korisnika lične penzije na redovnom školovanju starosne dobi od 15. do 26. godine su obavezna na početku svake školske godine dostaviti potvrdu o redovnom školovanju, a po završetku redovnog školovanja dokaz o završenom redovnom školovanju (svjedočanstvo, odnosno diplomu). U slučaju nedostavljanja iste isplata penzije će se obustaviti.

Ko je obavezan dostaviti Fondu potvrdu o životu?

Korisnik penzije kome se isplata vrši van Republike Srpske obavezan je na kraju kalendarske godine Fondu dostaviti potvrdu o životu. Obrazac potvrde o životu možete preuzeti na sajtu Fonda PIO Republike Srpske. U slučaju nedostavljanja iste isplata penzije će se obustaviti.

Kada prestaje pravo na penziju?

Pravo na penziju prestaje smrću korisnika, kada u toku korišćenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje prava, kada se naknadno utvrdi da nisu postojali uslovi za ostvarivanje prava i na zahtjev korisnika.

Kako se najbrže može dobiti informacija o stanju penzijskog spisa ili pravni savjet u vezi sa ostvarivanjem prava na penziju?

Možete se obratiti telefonskim putem stručnom saradniku za pružanje pravne pomoći u nadležnoj filijali, a brojeve telefona možete naći na zvaničnom sajtu Fonda PIO Republike Srpske.

Koja filijala Fonda PIO RS je nadležna za predmet?

Filijala Fonda PIO RS na čijem području je korisnik imao posljednje osiguranje je nadležna za postupanje u Vašem predmetu, izuzev ukoliko je od posljednjeg osiguranja proteklo više od 12 mjeseci, kada je za postupanje nadležna filijala na čijem području imate prebivalište.

Ko ima pravo na isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika penzije?

Pravo na isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika ima lice koje je snosilo pogrebne troškove, odnosno troškove sahrane.

U kom roku se može podnijeti zahtjev za isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika penzije?

Zahtjev za isplatu pogrebnih troškova za umrlog korisnika podnosi se nakon sahrane penzionera, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva je tri godine računajući od momenta smrti korisnika.

(Izvor: Blic.rs)

Trajanje postupka ostvarivanja prava na penziju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske je pet do šest dana u prosjeku, a 24 dana ako postupak podrazumijeva i pribavljanje dokumentacije iz inostranstva, izjavio je pomoćnik direktora ovog fonda Radan Nikolić.

On je naveo da je ranije prosjek postupaka koji uključuju komunikaciju sa inostranstvom iznosio tri mjeseca, te da je smanjen dugogodišnjim informativnim kampanjama i savjetodavnim aktivnostima Fonda, među kojima su i savjetdavni dani koji se održavaju u proljeće u BiH, naizmjenično u Republici Srpskoj i Federaciji, a u Hrvatskoj na jesen.

“Ove godine imamo 30-ak prijavljenih stranaka, danas u Prijedoru i sutra u Banjaluci. To su uglavnom stranke koje imaju neki problem u ostvarivanju prava. Prije svega, riječ je o potvrdama staža”, rekao je Nikolić novinarima u Prijedoru.

Prema njegovim riječima, ostala pitanja odnose se na uplate doprinosa i prijave na osiguranje, naročito u periodu kada je jedan dio dokumentacije uništen zbog ratnih dejstava, poplava ili drugih vanrednih okolnosti.

Vršilac dužnosti rukovodioca prijedorske Filijale Fonda PIO Jovana Timarac Gačić naglasila je značaj održavanja savjetodavnih dana u Prijedoru, budući da ovdašnja filijala pokriva i opštine Kozarska Dubica, Kostajnica i Novi Grad koje graniče sa Hrvartskom i imaju veliki broj osiguranika koji su staž ostvarili u toj zemlji.

“Zato mi svoje stranke uvijek savjetujemo da, prije samog zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, podnesu zahtjev za potvrdu staža kako bi ona stigla na vrijeme”, navela je Gačićeva.

Ona je istakla da Fond PIO djeluje i proaktivno, odnosno osiguranike koji se obraćaju po bilo kojem osnovu, a za koje vidi da imaju staž u Federaciji BiH ili inostranstvu, odmah upućuje da podnesu zahtjev za potvrdu staža.

“Kad vidimo da će čovjek u penziju za godinu-dvije, mi odmah upućujemo. Šaljemo pozive strankama koje će naredne godine ostvariti pravo na penziju, pozivamo ih i putem medija, čak im i dopise šaljemo da se prijave, kako bi sljedeće godine njihov staž bio kompletan i da ne bi bilo tog čekanja nego da ljudi odmah ostvaraju svoje pravo, u roku od jednog dana”, rekla je Gačićeva i dodala da prijedorska Filijala ima 31.661 korisnika.

Vanja Čale iz federalnog Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje ocijenila je da je značaj ovih savjetodavnih dana u neposrednoj komunikaciji osiguranika i korisnika sa savjetodavcima.

“Problem predstavlja prijeratni staž jer su baze podataka nesređene i sad se više radi na utvrđivanju staža iz tih godina. Nema podataka o svim tadašnjim ličnim dohocima i na tome se radi, jer dok ne sredimo taj staž, ne možemo ni potvrditi da je uplaćen doprinos. Suština je dokazivanje da je uplaćen doprinos”, navela je Čale.

Marijana Plank Bobinac iz Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje rekla je da se savjetodavni dani održavaju već niz godina na zadovoljstvo korisnika i osiguranika sve tri institucije jer su zamišljeni kao vid pomoći strankama da iz prve ruke saznaju sve informacije o penzionisanju od savjetnika sa prostora druge države.

“Vrlo su korisni, kako za stranke, tako i za nas koji provodimo taj postupak jer u toku postupka uvijek može doći do situacija koje je najbolje razjasniti sa svojom strankom na licu mjesta. Veliko je interesovanje stranaka i sa jedne i sa druge strane”, istakla je Bobinac.

Ona je dodala da kontakt sa strankom doprinosi njenom zadovoljstvu i pouzdanju da će taj postupak biti završen i da će staž biti adekvatno riješen.

Upravni odbor Saveza penzionera Federacije BiH u četvrtak je održao sastanak na kojem su potvrđeni zaključci Skupštine, a koji su potom proslijeđeni Vladi.

Rok koji su postavii Vladi FBiH da izmjeni Zakon o PIO/MIO i omogući vanredno usklađivanje penzija je kraj šestog mjeseca,. U suprotnom, penzioneri će na ulice.

Mustafa Trakić, predsjednik Saveza udruženja penzionera ZDK-a i član UO krovnog saveza, kaže nam da bi izmjena člana 80. omogućila da Vlada svojom odlukom može povećati sve penzije, izuzev maksimalnih.

“Ukoliko Vlada FBiH to ne uradi, Skupština je ovlastila UO da u roku od najduže deset dana, znači do 10. jula, zakaže mirne masovne proteste u FBiH, ističe Trakić.

Penzioneri su nezadovoljni i time što je probijen rok za izmjenu članova Zakona koji se odnose na redovno usklađivanje, pa su ove godine dobili povećanje od dvadesetak KM.

Iz Vlade FBiH obećano je 70 miliona KM jednokratne podrške standardu penzionera i novi zakon koji bi na snagu stupio naredne godine.
Trakić podsjeća da penzioneri neće odustati od zahtjeva i traže da u novom zakonu bude riješeno pitanje redovnog usklađivanja penzija, pomenutog vanrednog povećanja, najnižih penzija i posmrtnina.

(Izvor vijesti: Oslobođenje)

Mnogi građani Bosne i Hercegovine tokom života provedu dio radnog vijeka u inostranstvu. Pitanje koje se često postavlja u tom kontekstu je: hoće li im godine provedene vani biti priznate kada dođe vrijeme za penziju?

Šta je srazmjerna penzija?

Odgovor se krije u pojmu srazmjerne penzije, koji znači da država isplaćuje penziju srazmjerno dužini staža koji je ostvaren na njenoj teritoriji.

Drugim riječima, ako ste radili u više država, svaka će vam priznati samo onaj dio staža koji ste ostvarili kod nje i na osnovu toga isplatiti dio penzije.

Takva mogućnost postoji zahvaljujući međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju koje BiH ima s brojnim zemljama, uključujući Njemačku, Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Crnu Goru i druge.

Ti sporazumi omogućavaju da se ukupni radni staž sabira, a penzija dijeli – svaka država obračunava i isplaćuje svoj dio.

U praksi to znači da ako je osoba radila, recimo, dio radnog vijeka u Bosni i Hercegovini, a drugi dio u Njemačkoj, neće ostvariti pravo na punu penziju ni u jednoj od tih država ako ne ispunjava minimalne uslove za puni staž u toj zemlji.

Međutim, zahvaljujući sporazumu između zemalja, svaka država priznaje radni staž ostvaren u drugoj zemlji, ali isplaćuje samo dio penzije razmjerno broju godina koje je osoba radila kod nje.

Primjer:

Ako ste radili 20 godina u BiH i 15 u Njemačkoj, penziju ćete dobiti iz obje zemlje, ali u razmjeri koliko ste godina proveli u osiguranju u svakoj. BiH će vam obračunati penziju za 20 godina, Njemačka za 15 – prema svojim pravilima i zakonu.

Kako ostvariti pravo?

Da bi se ostvarilo pravo na srazmjernu penziju, osoba mora ispuniti minimalne uslove koje propisuje zakon svake pojedine države. Ti uslovi se razlikuju – negdje je dovoljan samo jedan dan osiguranja ako postoji međudržavni sporazum, dok druge države traže minimalni staž ili godine života.

Zahtjev se najčešće podnosi preko zavoda u zemlji u kojoj osoba trenutno živi, a oni dalje komuniciraju s drugim državama. Proces može potrajati, ali omogućava da se ne izgubi ništa od godina koje su pošteno odrađene bez obzira gdje.

(Izvor vijesti: RTV Slon)

Fond PIO/MIO saopštio je da su izmijenjeni uslovi za ostvarivanje prava na isplatu razlike penzija do iznosa najniže penzije.

“Obavještavamo korisnike srazmjerne penzije (starosne, invalidske i porodične penzije), da je dana 22.03.2025. godine na snagu stupio Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je izmijenjen član 82. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a u vezi sa ostvarivanjem prava na isplatu razlike penzije od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije iz člana 81. Zakona”, saopštili su iz Fonda PIO/MIO

Kako navede pravo na isplatu razlike penzije od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije, može ostvariti korisnik srazmjerne penzije (starosne, invalidske i porodične penzije), koji ima priznat penzijski staž u trajanju od najmanje 12 mjeseci, poslije 30.04.1992. godine u Federaciji BiH i koji ima prebivalište u FBiH ili Distriktu Brčko BiH, odnosno koji ima status povratnika u Republiku Srpsku.

“Izuzetak od navedenog, odnosno pravo na isplatu razlike penzije od zbirnog iznosa srazmjernih penzija do iznosa najniže penzije ne pripada korisniku srazmjerne penzije koji ima ostvaren poseban staž, izuzev ukoliko se radi o posebnom stažu iz člana 36. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju”, saopštili su iz Fonda PIO/MIO

Napomenuli su, da se navedene izmjene Zakona odnose i primjenjuju samo na postupke po zahtjevima koji su kod ovog Zavoda podnešeni nakon 22.03.2025. godine.

Penzioneri u Federaciji BiH su za april primili penzije koje su u odnosu na mart povećane za 4,49%. Minimalna penzija povećana je za 25,70 KM, zagarantovana za 30,70 KM, a najviša za 128,70 KM.

“Na osnovu odluke Upravnog odbora Zavoda za PIO o redovnom usklađivanju, penzije su povećane za 4,49%, te u skladu s tim, najniža penzija za april iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija ograničena na iznos pet najnižih i iznosi 2996,40 KM”, naveli su ranije iz Zavoda PIO/MIO.

Prosječna penzija 759,36 KM

Dodaju da prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je za april isplaćeno 370.273, iznosi 759,36 KM.

S obzirom na to da se redovno usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. januara, korisnicima je isplaćena i razlika između prethodno isplaćenih i povećanih penzija za prva tri mjeseca tekuće godine.

Povećanje penzija od 4,49% ne znači mnogo, imajući u vidu svakodnevna poskupljenja roba i usluga.

Jasno je da je važeći zakon u tom pogledu previše restriktivan, ali novi zakon bi mogao omogućiti značajniji rast penzija, i to zbog činjenice da bi trebao, kao jedan od elemenata u formuli za usklađivanje, odnosno rast penzija, umjesto BDP-a uzeti rast prosječne plate u FBiH.

“Od 450.000 penzionera, 240.000 prima minimalnu penziju. To je katastrofa. Ljudi nemaju šta jesti i umiru od toga. U ratu smo ginuli od metka, sad ginemo od ekonomije jer ljudi nemaju od čega da žive” – rekao je za Ahmed Bešić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Novi sistem obračuna penzija

Podsjećamo, Savez penzionera predložio je novi sistem obračuna penzija – da rast prosječne plate učestvuje sa 70% u rastu penzije, dok bi 30% činilo povećanje potrošačkih cijena, odnosno potrošačke korpe.

To zahtijeva izmjenu člana 79. Zakona o PIO, međutim, Vlada FBiH, iako je uvažila inicijativu penzionera nije izašla pred Parlament FBiH i predložila izmjene Zakona o PIO.

“Mi ćemo i dalje insistirati da se izmjene i dopune Zakona o PIO nađu pred Parlamentom kako bi se koliko-toliko obezbijedilo pravednije, redovno i vanredno usklađivanje penzija” poručio je Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza penzionera FBiH.

Skupština Udruženja penzionera FBiH donijela je i novi zaključak kojim se traže pregovori sa Vladom i postavljen je rok do kraja juna da se izmjeni Zakon o PIO kako bi se ove godine moglo raditi i vanredno povećanje penzija.

“To tražimo da bi smo barem djelimično ublažili ovaj inflatorni udar i udar na život i standarde penzionera”, naglašava Mustafa Trakić, član UO Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ako federalna Vlada ispuni zahtjev Saveza penzionera, to bi značilo osjetno povećanje penzija.

Tačnije, najniža penzija bi iznosila od 800 do 850 KM. Takvo povećanje bi, naravno, zahtijevalo i znatno veće iznose finansijskih sredstava, pa se razmatra opcija da taj procenat ipak bude nešto niži, ali i dalje dovoljan da omogući znatno veće povećanje penzija.

Kako bi rasle penzije

Opcije koje se razmatraju su da rast plata i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija.

Drugim riječima, rast penzija bi se vršio u visini zbira 50% rasta prosječne plate i 50% rasta potrošačkih cijena.

S obzirom na to da je prosječna plata rasla više od BDP-a, to bi na kraju omogućilo znatno veći rast penzija.

Koliki tačno, u ovom trenutku je teško reći. Penzioneri poručuju da ne traže milostinju, već priznanje za decenije rada. Minimalna penzija, kako kažu, mora pratiti realne životne troškove poput plaćanja režija, kupovine lijekova i osnovnih životnih potreba.

“Mi smo već potrošili to povećanje od 25 KM. Ja imam minimalnu penziju. To je kilogram mesa”, kaže jedan od penzionera.

(Izvor vijesti: Federalna)

Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju neće se više mijenjati po Zakonu o penzijsko – invalidskom osiguranju Republike Srpske, koji se primjenjuje od 2012. godine. Pravo na penziju stiče se s najmanje 15 godina staža i 65 godina života ili sa 60 godina života i minimalno 40 godina radnog staža. Žene imaju pravo i na prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 58 godina života.

Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske ima blizu 290.000 korisnika od čega je manje od sedam procenata penziju ostvarilo sa 40 godina uplaćenog radnog staža. Ipak, odnos starosnih, invalidskih i porodičnih penzija kreće se u pozitivnom pravcu.

“Ono što je dobro jeste da procenat korisnika prava na starosnu penziju iz mjeseca u mjesec raste. On je na nivou 2023. godine bio preko 70 odsto i to nas svrstava u sam vrh penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti”, rekao je Mladen Milić direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske.

Prosječna penzija za puni staž osiguranja sada iznosi 886 maraka, ili 63 odsto prosječne plate u prošloj godini.

Najveći broj penzionera penziju je stekao radeći manje od punog staža osiguranja. Zakonom je od 2012. godine smanjeno najniže trajanje staža osiguranja sa 20 na 15 godina, čime je povećan obuhvat korisnika prava na penziju.

To pravo iskoristilo je oko 40.000 ljudi od kojih su mnogi zbog ratnih dešavanja ostali bez posla.

Žene mogu u penziju sa 58 godina života. Potrebni radni staž za ostvarivanje starosne penzije, ako žele, mogu da smanje za po jednu godinu za svako rođeno dijete.

Svi penzijski sistemi koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, zbog nepovoljnih demografskih i ekonomskih kretanja, idu ka produženju trajanja radnog vijeka osiguranika, ali za sada se u Republici Srpskoj starosna granica neće pomjerati dalje od navršenih 65 godina života kako je predviđeno Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju.

Razumljivo da s obzirom na iznos procenta usklađivanja penzija od 4,49 posto i cijena osnovnih životnih namirnica, za što se troši najveći dio penzije nismo zadovoljni, rekao je za Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

On je istakao da to govorim u ime penzionera u Federaciji BiH koji će u maju penziju dobiti uvećane penzije za april i razliku za protekla tri mjeseca.

“Što se tiče Vlade Federacije BiH, ona se strogo drži Zakona o PIO FBiH i ona poštuje zakona. Druga je stvar što članovi zakona koji definišu redovno i vanredno usklađivanje penzija nama ne odgovaraju i nisu dobri. Zbog toga mi već od prošle godine radimo na tome da se ti članovi zakona izmijene. Dobro se odmaklo u tim našim zahtjevima jer je Vlada FBiH uglavnom usvojila sve osim jednoga koji se odnosi na procenat učešća faktora u usklađivanju penzija”, ističe Mehić.

Usklađivanje penzija, navodi, vrši se na osnovu indeksa rasta potrošačkih cijena i po sadašnjem Zakonu o PIO FBiH stope rasta Bruto domaćeg proizvoda.

“Sve zemlje u okruženju taj drugi faktor, BDP nemaju kao takav nego imaju prosječnu plaću. I to je naša osnovna boljka, odnosno problem i to smo tražili da se promijeni. Konačno Vlada je to prihvatila. Sada mi tražimo da kada se sračunavaju ta dva elementa, onaj koji je povoljniji bude sa udiom 60, a manje povoljan 40. Hrvatska ima najbolji sistem, jer su dobili pravo da izaberu 85 posto kao najpovoljniji element.

Međutim, Vlada FBiH je ostala pri stavu da za sada ostane kao što je bilo i u ovom Zakonu o PIO isti procenat, a to je 50:50 jednoga i drugog elementa koji učestvuje u tom procentu”, navodi Mehić.

Ističe da nove odredbe izmjena Zakona o PIO FBiH još nisu “ugledale svjetlo dana”.

“Te izmjene i dopuen još nisu dostavljene Parlamentu FBiH. Tiho imam neki nagovještaja da Vlada očekuje da se usvoji i set fiskalnih zakona koga se mi posebno bojimo uz puno uvažavanje zahtjeva poslodavaca i privrede da je nju potrebno rasteretiti kako bi postali konkurentniji i jači i kako bi se stvorili uslovi za zapošljavanje dugoročno što bi puno značilo za penzionere”, navodi Mehić.

On navodi kako penzioneri u FBiH očekuju u 2025. godini dodatno povećanje penzija.

“Čim se ide da ovaj drugi parametar više ne bude BDP, nego prosječna plata to je već veliki pomak. Jer, svi pokazatelji jasno navode da je od prošle godine prosječna plata, odnosno prošle godine rasla između 12 i 15 posto. A, nama su sada uzeli nominalnu vrijednost BDP 7,58. Da smo sada bili na prosječnoj plati dobili bi sada pri ovom usklađivanju penzija 3 do 4 procenta više. To je najvažniji pomak. Po logici stvari očekivati je da ubuduće po tom osnovu rastu penzije. Samo je pitanje kada će se usvojiti izmjene i dopune Zakona o PIO FBiH”, rekao je Mahić.

Neradni dani u Republici Srpskoj biće četvrtak i petak, 1, 2. maj, kao i petak, 9. maj, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, 1. i 2. maj su neradni dani povodom Međunarodnog praznika rada, a 9. maj povodom obilježavanja republičkog praznika – Dana pobjede nad fašizmom.

Iz Ministarstva navode da u dane praznika neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Načelnik opštine, odnosno gradonačelnik, odrediće koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade i u dane praznika Republike i u kom obimu radi zadovoljenja potreba građana.

Trenutni Zakon PIO/MIO Federacije BiH previše je restriktivan u pogledu usklađivanja penzija zbog čega penzioneri traže od Vlade FBiH novu formulu.

Naime, trenutno jedan od elemenata u formuli za usklađivanje je BDP, i penzioneri traže da se umjesto rasta BDP-a uzme rast prosječne plate u Federaciji BiH.

Tokom dosadašnjih istupa, penzioneri su tražili da rast prosječne plate predstavlja 70 posto rasta penzije, dok bi 30 posto činio rast potrošačkih cijena, odnosno potrošačke korpe.

Međutim, takvo što bi tražilo i znatno veće iznose financijskih sredstava, tako da se razmatra da ovaj postotak ipak bude nešto niži, no i dalje dovoljan da omogući znatno više povećanje penzija.

Upučeni u ovu problematiku kažu kako se razmatra opcija da rast plata i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili 60:40 posto iako je prva opcija realnija.

Šta traže penzioneri i šta bi to značilo u praksi?

U suštini, rast penzija vršio bi se u visini broja 50 posto rasta prosječne plate i 50 posto porasta potrošačkih cijena.

S obzirom na to da je prosječna plata rasla više od BDP-a, to bi u konačnici omogućilo znatniji rast penzija. Koliki, u ovom je trenutku teško govoriti.

Ako bi se prihvatio zahtjev penzionera da u izračunu penzije rast prosječne plate učestvuje sa 70 posto, odnosno minimalno 60 posto to bi značilo da najniža penzija bude od 800 do 850 KM.

Penzije povećane 4,49 posto

Podsjećanja radi, u skladu s članom 79. Zakona o MIO, redovno usklađivanje penzija u 2025. godini iznosilo je 4,49%, odlučio je Upravni odbor Federalnog zavoda za MIO, a na temelju pokazatelja o rastu BDP-a i indeksa potrošačkih cijena koje je objavio Federalni zavod za statistiku.

Najniža penzija iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2996,40 KM. Uvođenje rasta prosječne plate nije novina s obzirom na to da je upravo ovaj parametar čest u zemljama okruženja.