Kategorija: Politika

Fond PIO FBiH obavještava osiguranike da je mjesečni iznos doprinosa za dobrovoljno osiguranje u 2026. godini  418,88 KM.

Iznos dobrovoljnog osiguranja utvrđen je na osnovu prosječne plate, a objavio ga je Federalnog zavoda za statistiku.

Podsjećamo, Zakonom o MIO/PIO propisano je da se osoba koja nije osigurana u obaveznom osiguranju može osigurati na dobrovoljnog osiguranja.

Zakon je propisao da osoba treba da ima prebivalište na području FBiH ili Distrikta Brčko BiH, opštu zdravstvenu sposobnost, ako je starija od 15 godina, a najkasnije do 65. godina života, te ako je državljanin BiH.

Možda vas zanima i ovo:

Do penzije i uz dobrovoljno osiguranje

Da li će svi penzioneri u februaru dobiti uvećane penzije ili će i ovaj put biti izostavljeni? Npr. korisnici srazmjernih penzija.

Ovo pitanje postavljaju i penzioneri otkako je Vlada FBiH najavila povećanja penzija.

Predviđeno je povećanje penzija za 11,6 posto.

“Ukoliko predložene izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju budu usvojene u parlamentarnoj proceduri, u predloženom obliku, te stupe na snagu, izmijeniće se formula za redovno usklađivanje penzija te će se redovno usklađivati dva puta godišnje u januaru i julu. Redovno usklađivanje primjenjuje se na korisnike svih vrsta penzija, bez obzira na iznos ili adresu isplate”, kažu u Federalnom zavodu PIO.

Možda vas zanima i ovo:

Zašto nosioci srazmjernih penzija nisu dobili povećanje od pet odsto

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže kako su i oni bili u nedoumici da li će i korisnici srazmjernih penzija dobiti povećanja.

“Prema informacijama koje sam dobio, i oni će dobiti povećanje, ali samo na dio zarađen u Federaciji BiH. Prvi put je da i korisnici srazmjernih penzija dobiju povećanje” kazao je Trakić.

Srazmjerna penzija je kada osiguranik nema dovoljno staža u FBiH da bi ostvario uslov za penziju. Za ispunjenje uslova za penziju neophodan staž ostvaren kod drugih nosilaca osiguranja.

Sa povećanjem od 11,6 posto najniže penzije koje sada iznose 599 KM, biće 668,484 KM. Povećanje je nekih 69 KM.

Vlada FBiH usvojila je izmjen  Zakona o PIO i uputila ga u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku. Time je otvoren proces jedne od najznačajnijih reformi penzijskog sistema u posljednjim godinama.

Na koga se odnose izmjene?

Predložene izmjene odnose se na sve korisnike penzija u Federaciji BiH, bez obzira na vrstu penzije ili visinu primanja. Obuhvaćene su sve kategorije penzionera, od onih sa najnižim do onih s najvišim penzijama, uz obrazloženje da je pravo na penziju zarađeno pravo i da se zakon mora primjenjivati u skladu s Ustavom Federacije BiH i principom nediskriminacije.

Najvažnija novina je uvođenje novog modela usklađivanja penzija. Umjesto dosadašnjeg načina obračuna, predlaže se model koji kombinuje rast prosječnih plata i rast indeksa potrošačkih cijena, u omjeru 60,40 ili 40,60, u zavisnosti od toga koja je varijanta u tom trenutku povoljnija za penzionere. Na ovaj način penzije se direktnije vežu za realne ekonomske pokazatelje, što bi trebalo osigurati stabilniji i predvidiviji rast primanja.

Godišnje usklađivanje

Zakon predviđa i polugodišnje usklađivanje penzija. To znači da će penzije biti usklađivane 1. januara i 1. jula, počev od 1. januara 2026. godine. Prema procjenama koje su predstavljene na sjednici Vlade, ukupno povećanje penzija u 2026. godini moglo bi iznositi oko 17,2 posto. Januarsko usklađivanje procjenjuje se na oko 11,6 posto, dok bi dodatno usklađivanje u julu iznosilo oko 5,6 posto.

Naknada troškova sahrane

Jedna od izmjena odnosi se i na pravo na naknadu troškova sahrane. Ovo pravo se proširuje i više neće biti ograničeno isključivo na članove uže porodice preminulog penzionera. Naknada će pripadati svakoj osobi koja je stvarno snosila troškove sahrane, a njen iznos biće vezan za prosječnu isplaćenu penziju u prethodnom mjesecu.

Iz Vlade je saopšteno da su sve finansijske obaveze koje proizlaze iz novog modela već planirane u Budžetu Federacije BiH. Nakon prelaska Zavoda PIO na trezorski model poslovanja, isplata penzija vrši se direktno iz budžeta Federacije, što se navodi kao dodatna garancija stabilnosti penzijskog sistema. Za provođenje ovih izmjena osigurano je dodatnih oko 1,1 milijardu KM, dok je ukupno planirani iznos za isplatu penzija u 2026. godini procijenjen na oko 4,5 milijardi KM.

Važno je naglasiti da je ove izmjene za sada usvojila Vlada FBiH, ali da zakon još mora proći parlamentarnu proceduru. Da bi stupio na snagu, potrebno je da u januaru ove izmjene usvoje oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. tek nakon toga bi se mogla započeti puna primjena novog sistema usklađivanja penzija od 2026. godine.

Iz Vlade poručuju da je riječ o zakonu kojim se pokazuje veća socijalna osjetljivost prema penzionerima. Takođe, kažu i da se preuzima odgovornost za unapređenje njihovog materijalnog položaja, uz najavu da će se i u narednom periodu, zajedno s predstavnicima penzionera, raditi na dodatnim poboljšanjima penzijskog sistema.

Više o izmjenama Zakona

Penzioneri u klin, ministar Delić u ploču (VIDEO)

Konačno, Vlada FBiH usvojila izmjene Zakona o PIO FBiH

U slučaju da Parlament BiH usvojio izmjene Zakona o PIO koje je predložila Vlada FBiH, penzioneri koji od 1. januara budu išli u penziju, a budu imali manje od 20 godina radnog staža, imaće penziju manju nego što je sada zakonom zagarantovana.

To tretira član 81. izmjena Zakona o PIO, a o njemu više možete pročitati OVDJE.

Prema važećem Zakonu, osobe sa 15 godina  staža i navršenih 65 godina života ostvaruju pravo na najnižu penziju. Ta penzija trenutno iznosi 599 KM. Međutim, predloženim izmjenama člana 81. taj model se mijenja.

U izmjenama zakona navodi se da osobe sa manje od 20 godina staža, ne mogu imati penziju nižu od 60 posto prosječne penzije. Kao prosječna penzija uzima se ona iz decembra prethodne godine.

Prosječna penzija u FBiH trenutno iznosi 651 KM, 60 posto tog iznosa predstavlja oko 390 KM. To u praksi znači znatno nižu najnižu penziju za dio budućih penzionera u odnosu na sadašnje zakonsko rješenje.

U skladu sa Zaključkom Vlade Republike Srpske , Ministarstvo finansija izvršilo je potpuno izmirenje obaveza po osnovu doprinosa za PIO. Doprinosi su izmireni u periodu od 2. – 25. decembra za deset javnih zdravstvenih ustanova.

Izmirenje obaveza izvršeno je za bolnice u Trebinju, Foči, Doboju, Prijedoru, Sokocu, Zvorniku, Bijeljini, Kozarskoj Dubici, Nevesinju i Gradišci.

Za navedene zdravstvene ustanove ukupno je uplaćeno 50.221.729 KM. Time su njihove obaveze po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u potpunosti izmirene.

Podsjećamo da je ranije, na osnovu zaključka Vlade Republike Srpske u julu 2025. godine izvršeno i izmirenje obaveza po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje JZU Bolnice “Srbija“ Istočno Sarajevo, u iznosu od 13.882.567KM.

Fond PIO Republike Srpske nastaviće da, u saradnji sa nadležnim institucijama, prati realizaciju obaveza i doprinosi stabilnosti sistema penzijskog i invalidskog osiguranja.

Više o ovoj temi:

Vlada Srpske za četiri bolnice izmiruje dugovanja za PIO

Većina Evropljana vjeruje da će sistem državnih penzija u njihovim zemljama uskoro postati finansijski neodrživ. Istovremeno smatraju da sadašnje penzije nisu dovoljno izdašne te ne podržavaju mjere za reformu sistema, poput podizanja starosne granice za odlazak u penziju.

Kako stanovništvo stari, a stope fertiliteta opadaju, evropski sistemi državnih penzija, nalaze se pod sve većim pritiskom.

Istraživanje YouGova provedeno u šest zemalja pokazuje razmjere problema s javnim mnijenjem s kojim se vlade suočavaju. Istraživanje je provedeno u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji.

Mnogi građani priznaju da su sistemi državnih penzija u ozbiljnim problemima. Većine između 61% i 52% ispitanika u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španiji izjavile su da je njihov sistem već sada neodrživ. To misli i 45% ispitanih u Poljskoj. U Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) taj udio iznosi 32%.

Evropljani vjeruju da će sistemi državnih penzija postati neodrživi

“Ako ostanu nepromijenjeni, smatrate li da će sistem državnih penzija u vašoj zemlji biti održiv do trenutka kada u penziju odu ljudi koji su danas u tridesetim i četrdesetim godinama?” – pitanje je koje je postavljeno ispitanicima, piše Guardian.

Gledajući u budućnost, ispitanici su bili još pesimističniji. Većina u svih šest zemalja izjavile su da vjeruju kako će, do trenutka kada današnji tridesetogodišnjaci i četrdesetogodišnjaci odu u penziju, sistem u njihovoj zemlji biti neodrživ.

Penzioneri su bili optimističniji u pogledu sposobnosti svojih zemalja da finansiraju državni penzioni sistem. Penzioneri u UK posebno su optimistični: 62% njih smatra da je britanska državna penzija održiva, u poređenju sa svega 27% onih koji još nisu u penziji.

Međutim, iako priznaju da su troškovi neodrživi, većine između 53% i 83% u svim zemljama smatraju da su iznosi koje penzioneri primaju preniski. Taj stav je još izraženiji (72–88%) među onima koji penziju zaista i primaju – samim penzionerima.

Većina Evropljana smatra da su državne penzije preniske

“Smatrate li da je iznos državne penzije u vašoj zemlji previsok, prenizak ili otprilike odgovarajući?”

Većina evropskih penzionera oslanja se na državnu penziju kao glavni izvor prihoda u starosti, a u svih šest zemalja većine onih koji su još uvijek zaposleni – od 57% u Njemačkoj i UK do 72% u Italiji – nisu uvjerene da će imati ugodnu penziju.

Osim toga, na pitanje koje bi mjere podržali kako bi se sistemi državnih penzija učinili održivijima, u svim ispitivanim zemljama uočen je izražen otpor prema reformama koje mnoge vlade nastoje provesti.

Kakva je situacija u BiH?

U Federaciji BiH broj penzionera je skoro izjednačen sa brojem zaposlenih. Na oko 460.000 penzionera dolazi oko 542.000 zaposlenih, što znači omjer od oko 1:1,18. To je znatno niže od evropskog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da je optimalan omjer za dugoročnu stabilnost oko tri radnika na jednog penzionera.

Broj penzionera u RS raste iz godine u godinu. Oko 292.000 je korisnika penzija u augustu 2025. godine, što je porast u odnosu na prethodnu godinu. Omjer između penzionera i zaposlenih je vrlo blizak 1:1, što znači da gotovo jednako toliko ljudi prima penziju koliko i radi. To dodatno opterećuje penzioni sistem.

Mnogi prijedlozi za finansiranje državnih penzija nemaju podršku

“Da li biste podržali ili se protivili sljedećim načinima osiguravanja dodatnih sredstava?” Prikazane brojke predstavljaju neto podršku.

Istraživanje je pokazalo neto protivljenje u svih šest zemalja idejama o podizanju starosne granice za penziju. Protivljenje je i povećanju poreza za radno sposobno stanovništvo. Protiv su i obaveze da djeca u radnoj dobi finansijski pomažu roditelje u penziji, kao i smanjenju iznosa državne penzije.

Otpor prema podizanju starosne granice za penzionisanje bio je snažan. Većine ili gotovo većine, od 47% u Francuskoj do 65% u Njemačkoj, izjavile su da se protive tome da ljudi duže čekaju na ostvarivanje prava na državnu penziju u odnosu na sadašnju dob.

Udio ispitanika koji smatraju da bi starosna granica za penziju trebala biti 60 godina kretao se od 20% u UK do 38% u Poljskoj. Između 22% (Italija) i 45% (UK) smatralo da bi trebala iznositi 65 godina. Relativna većina u Francuskoj (22%) navela je 62 godine – dob na kojoj se sistem trenutno nalazi nakon što je planirano povećanje na 64 godine suspendirano.

Penzioneri sa većim primanjima treba da snose više odgovornosti

Otpor prema smanjenju iznosa koje penzioneri primaju je još izraženiji, u rasponu od 81% u Njemačkoj do 61% u Italiji. Ipak, postojala je određena podrška ideji zakonske obaveze da radno sposobni građani uplaćuju u neki oblik privatne ili radne penzije.

Ta ideja bila je najpopularnija u UK (57%). Tu su nedavno uvedeni zakoni o automatskom uključivanju u radne penzione šeme. Ideja je naišla i na značajnu podršku u Njemačkoj (49%) i Francuskoj (41%).

Prilično popularnom pokazala se i ideja da država treba pružati podršku starijim radnicima kako bi duže ostali zaposleni, umjesto da ranije odlaze u penziju. Podrška se kretala od 57% u Poljskoj, preko 42% u Njemačkoj i Francuskoj, do najnižih 27% u Italiji.

Italijani su se posebno izdvojili po mjerama koje povećavaju teret za najbogatije. 66% je podržalo veće poreze za imućnije penzionere kako bi se osigurale bolje penzije za najsiromašnije, dok je 52% podržalo uskraćivanje državne penzije penzionerima s visokim prihodima.

U svih šest zemalja, više ljudi (od 28% do 55%) smatralo je da bi penzioneri s iznadprosječnim penzijskim primanjima trebali snositi veći dio odgovornosti.

Uopšteno, penzioneri i radnici su protivili smanjenju penzija. Radno sposobni građani najčešće su odbacivali povećanje starosne granice za penziju ili poreza za svoju dobnu grupu.

Možda vas zanima i ovo:

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Kada se može penzionisati u BiH, a kada u ostalim dijelovima Evrope

Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog budžeta Federacije BiH za 2026. godinu u iznosu od 8.898.279.146 KM, zajedno sa prijedlogom zakona o njegovom izvršavanju. Prijedlog je upućen u parlamentarnu proceduru.

Toni Kraljević, potpredsjednik Vlade FBiH i ministar finansija rekao je da se radi o najvećem budžetu do sada. On je za 649 miliona KM veći od onoga iz 2025. godine.

“Glavni akcent budžeta su izdvajanja za PIO u svjetlu očekivanog usvajanja izmjena Zakona o PIO, odnosno dvostrukom usklađivanju penzija. Rashodi za MIO-PIO narasli su na četiri milijarde i 422 miliona KM”, izjavio je Kraljević.

Više o izmjenama Zakona o PIO možete pročitati OVDJE.

Osim penzija, budžet predviđa snažnu podršku nižim nivoima vlasti. 200 miliona KM ide za kantone, 48 miliona KM za gradove i opštine, te dodatnih dva miliona KM za 13 nerazvijenih lokalnih zajednica sa prostora Federacije BiH. Za Fond solidarnosti ide 80 miliona KM, dok se nastavlja i projekat stambenog zbrinjavanja mladih sa 25 miliona KM.

“Podsticaji za poljoprivredu uvećani su na 190 miliona KM, a dodatna sredstva idu i za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, dodao je Kraljević.

Naglasio je da kapitalni projekti takođe imaju značajnu ulogu – 249 miliona KM za izgradnju auto-puteva, brzih i magistralnih puteva. Za unapređenje avio saobraćaja biće izdvojeno 10 miliona KM, a još pet za aerodrom u Bihaću. Za dokapitalizaciju naftnih terminala FBiH obezbjeđeno je šest miliona KM. Predviđena su i sredstva za dokapitalizaciju rudnika Banovići kao strateškog resursa.

Na socijalnom dijelu, prema, izmjene zakona o MIO-PIO koreliraju sa povećanjem sredstava za civilne žrtve rata i neratne invalide (+56 miliona KM), te boračke transfere (+56 miliona KM), što ukupno čini 112 miliona KM dodatnih izdvajanja.

“Otplata duga, uključujući kamate, iznosi milijardu i 309 miliona KM”, naglasio je Kraljević.

Sindikat u Federaciji BiH protiv je izmjena člana 81. Zakona o PIO koji je predložila Vlada Federacije BiH.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH kaže da kao Sindikat nisu učestvovali uopšte u izradi izmjena zakona u vezi sa članom 81.

“A ja ću biti na Parlamentu FBiH i reagovaću jer smo trebali uzeti učešće i trebalo je biti na Ekonomsko – socijalnom savjetu. Do sada smo imali dobar socijalni dijalog sa Vladom i iznenađen sam da izmjene Zakona nisu bile na ESV-u. Izmjene člana 81. su neprihvatljive za nas, nije uredu da penzije ubuduće budu manje”, rekao je Kurtović.

On je reako da je to trebalo definisati na kvalitetniji i bolji način jer se radi o pravima radnika.

“Osim toga, nemamo informacije kao Savez da li su postojale konsultacije sa Federalnim zavodom PIO kod donošenja ovih izmjena zakona”, rekao je kurtović.

Demobilisani borci su jedna od kategorija koja će biti pogođena primjenom izmjena člana 81. Zakona o PIO-u. Mnogi borci po završetku rata nisu imali firme u kojima su radili do agresije.

Kod zaposlenja uglavnom su radili nacrno jer o tome odlučuje poslodavac, pa su godinama radili bez dana uplaćenog staža.

Član 81. Zakona o PIO govori o tome kolika može biti visina penzije za određen broj godina staža. Sada, oni koji odu u penziju sa 15 godina staža imaju 599 KM, što neće biti slučaj. Oni koji u penziju odu sa 15 godina staža imaće penziju od oko 360 KM.

Oko 220.000 penzionera koji primaju minimalnu penziju u februaru će dobiti uvećanu penziju za oko 65 KM, što je dalko od dovoljnog pogotovo u vrijeme svakodnevnog rasta troškova života.

“Minimalna penzija. Da se za lijekove prvo, pa platimo obaveze, šta nama ostane, eto to je to”, kaže jedna penzionerka.

Druga dodaje da se snalaze kako znaju i umiju.

“Rastegnemo nekako da i ugalj kupimo i drva i tako. On ima demenciju, idem po lijekove, idem do udruženja penzionera, trebaju mu te pelene…”

Treća sagovornica poručuje da je bez pomoći porodice gotovo nemoguće preživjeti.

“Ako imaš ko da te pomaže, onda je lakše. Ako nemaš, onda kraj s krajem se krpi. Drukčije ne može.”

Preedložene izmjene realan kompromis

Iz Sindikata penzionera Grada Tuzle upozoravaju da povećanja koja ne smanjuju razliku između najniže i najviše penzije ne mogu riješiti ključne probleme.

Predsjednik Sindikata Muhamed Ramić smatra da rast penzija ne prati stvarni rast troškova života.

“Sve to opet nije ništa. Sad će opet poslije Nove godine poskupjeti i više. Onoliko koliko povećaju ne može ni pokriti potrošačku korpu sa povećanjima cijena”, kaže Ramić, dodajući da razlike među penzionerima ostaju ogromne.

“On sad recimo sa 17 posto, najviša penzija dobit će 600 maraka povišice, a ovaj sa minimalnom dobit će 100 maraka. On dobija jednu minimalnu penziju u povećanju.”

Halilović za BHRT ističe da su predložene izmjene trenutno realan kompromis između mogućnosti sistema i potreba penzionera.

Možda vas zanima i ovo:

Federalni penzioneri pozdravili usvajanje izmjena Zakona o PIO na Vladi FBiH

“Ovo je sad realna stvar koja je bila prihvatljiva i za Vladu i za penzionere i za održivost penzionog fonda. Nama je došla kritična masa broja radnika i broja penzionera. U narednim godinama mora se boriti i mora biti sto posto rast penzija sa rastom plata, ne da budu neki procenti više”, poručio je.

Iz Udruženja penzionera Federacije BiH navode da će izmjene zakona predstavljati važan iskorak u borbi za dostojanstven život starijih građana, ali upozoravaju da bez dugoročnih ekonomskih i socijalnih mjera nema trajnog rješenja. Kao ključne probleme ističu potrebu za suzbijanjem rada na crno, redovno plaćanje poreza i jačanje penzionog fonda kako bi on dugoročno ostao stabilan i funkcionalan.