Kategorija: Politika

Prosječna penzija isplaćena za jun u Republici Srpskoj iznosi 632,04 KM, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 760,03 KM i manja je za 127,99 KM odnosno za oko 17 %.

Prosječna penzija čini 40,81% prosječne plate u Republici Srpskoj, dok u FBiH obzirom da prosječna plata u junu iznosi 1.351 KM penzija čini 56% te plate.

Fond Penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske saopštio je da je isplatom penzije za jun obuhvaćeno je ukupno 290.880 korisnika prava.

Za isplatu penzije za jun bilo je potrebno 160,07 miliona KM u neto iznosu, odnosno 162,01 miliona KM u bruto iznosu.
Preko Fonda PIO/MIO u Federaciji BiH junska penzija isplaćena je za ukupno 458.632 penzionera, a za isplatu je bilo potrebno oko 310 miliona KM.

U FBiH najniža penzija za juni iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2.996,40 KM.

Ovi iznosi za korisnike Fonda PIO Republike Srpske su drugačiji, jer postoji više razreda najniže penzije u zavisnosti od godina staža, pa je iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina 637,43 KM i čini 41,15% prosječne plate u Srpskoj.

S druge strane za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija za jun iznosi 947,82 KM, ili 61,18 % od prosječne plate.

Iznos najviše penzije za jun u Republici Srpskoj je 3.422,36 KM.

(Izvor vijesti: Srpskainfo)

Penzioni sistem Federacije Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim izazovima – trenutno na svakog novog zaposlenog dolaze čak dva nova penzionera, pokazali su najnoviji podaci koji će biti razmatrani na sjednici Parlamenta FBiH 23. jula.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić pojasnio je da, iako ukupan omjer još uvijek ide blago u korist zaposlenih (1:1,19), trendovi su alarmantni. U odnosu na 2018. godinu, broj zaposlenih jeste porastao za nešto više od 21.000, ali broj penzionera je porastao dvostruko brže – za više od 41.000. To znači da se tržište rada ne razvija dovoljnom dinamikom da bi održalo sistem.

“Na svakog novog zaposlenog u FBiH dolaze dva penzionera. To nije problem sam po sebi – prirodno je da broj penzionera raste – problem je što ne raste broj zaposlenih. Čak imamo i pad zaposlenosti – 4.397 manje zaposlenih u odnosu na kraj 2024. godine”, upozorava Čavalić.

Ovakav omjer ozbiljno prijeti održivosti sistema, jer se penzije isplaćuju iz doprinosa trenutno zaposlenih.

Prvi korak usvajanje nove formule za obračun penzija

Zbog toga su i iznosi penzija ostali na niskom nivou – od 2018. do danas prosječna penzija porasla je svega 253 KM, a realno, kada se uračuna inflacija, to je i manje.

Analitičari smatraju da bi jedan od prvih koraka trebalo biti usvajanje nove formule za usklađivanje penzija. Umjesto sadašnjeg modela, preporučuje se uključivanje rasta prosječne plate i samo onih troškova koji najviše pogađaju penzionere – kao što su hrana, zdravstvo i komunalne usluge.

Neophodna šira reforma PIO sistema

Usklađivanje penzija moglo bi se raditi dva puta godišnje, kako bi se sistem bolje prilagodio stvarnim ekonomskim uslovima.

Dugoročno, neophodna je šira reforma PIO sistema. Prijedlog uključuje jačanje finansiranja iz indirektnih poreza, kao i aktivaciju građanske štednje kroz uvođenje drugog i trećeg stuba osiguranja, što bi dodatno rasteretilo budžet i donijelo veću sigurnost za buduće penzionere.

“Bez snažnog rasta zaposlenosti, sve reforme ostaju nedovoljne. Nama ne treba minus od 4.000 radnika, nego plus od 50.000 do 100.000 novih zaposlenih. To je jedini pravi garant stabilnog i pravednog penzionog sistema”, zaključio je Čavalić.

Podsjetimo, penzioneri već godinama zahtijevaju izmjene Zakona o PIO, tražeći pravedniju raspodjelu i veću sigurnost svojih primanja. Najnoviji podaci samo potvrđuju da je vrijeme za konkretne poteze – jer penzioneri su, kako navodi Čavalić, „trenutno najviše oštećena društvena kategorija u Federaciji BiH“.

(Izvor vijesti: Klix)

Nastavljamo sa našim mjerama podrške jer to su one mjere i politike koje našim građanima donose uštede u kućnim budžetima, a takvih mjera je već odavno dvocifren broj. Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je danas uručio karte za besplatan javni prevoz za više od 500 banjalučkih penzionera i lica starijih od 65 godina.

“Iako su neki govorili da je besplatan javni prevoz predizborna priča, danas vidimo da te riječi nisu vjerodostojne, jer se naši penzioneri i dalje voze besplatno. Podijelićemo 1.000 karata u dva dana, danas uručujemo preko 500 karata, a toliko će biti uručeno i sutra, čime dolazimo do brojke od 25.000 penzionera koji koriste besplatan javni prevoz na teritoriji grada”, poručio je Stanivuković.

Povećati broj polazaka na linijama

Dodao je da nisu svi penzioneri uzeli ovu kartu, ali to mogu učiniti u svakom trenutku, podsjetivši da javni prevoz važi za sve linije.

“Karta važi za sve linije, a ono na čemu sada radimo je povećanje broja polazaka na određenim linijama gdje za takvo nešto postoji potreba. Plan je da to svakako bude od septembra, jer tokom ljetnih mjeseci i trajanja školskog raspusta svakako je broj polazaka nešto manji jer djeca ne ide u školu. Svakako uz to razmatramo o uvođenju povoljnijeg prevoza za studente i srednjoškolce. Nismo odustali od kartica prijateljstva i na tome ćemo raditi bez obzira na sve opstrukcije”, istakao je Stanivuković.

Gradonačelnik je takođe rekao da osim besplatnog javnog prevoza Banja Luka ima i druge mjere podrške poput besplatnih udžbenika za osnovce, besplatnih građevinskih dozvola, besplatne legalizacije.

“Ovo su mjere direktne podrške našim građanima i mi svakako nastavljamo da radimo dalje”, zaključio je on.

Sugrađanka Milka Anđelić, koja je danas preuzela kartu za besplatan prevoz, istakla je da živi u naselju Drakulić, zbog čega redovno koristi javni prevoz te je zahvalila gradonačelniku što im je omogućio besplatnu kartu.

-Penzionerima su primanja uglavnom mala, zbog čega im mnogo znači karta za besplatan prevoz – istakla je ona.

U posljednjih sedam godina broj penzionra u Federaciji BiH konstantno raste, a u istom periodu prosječan iznos penzije povećan je sa 399 KM koliko je iznosio u 2018. na 652 KM koliko je iznosila penzija u maju 2025. godine.

U 2018. godini u Federaciji BiH bilo je 416.828 penzionera, godinu kasnije taj broj narastao je na 424.009, a 2020. godine već ih je bilo 428.117 penzioner.

U 2021. godini broj penzionera iznosio je 429.545 penzionera, 2022. godine bilo ih je 434.167, a 2023. 444.666. U 2024. godini taj broj narastao je na 453.900 da bi zaključno sa majom ove godine broj penzionera u Federaciji BiH iznosio 458.152.

U tom periodu, kao što smo već naveli, prosječan iznos penzije u 2018. godini iznosio je 399 KM, godinu kasnije bio je 416 KM, a 2020. prosječna penzija iznosila je 428 KM. U toj godini, tzv. “godini korone” penzija se nije mjenjala i u 2021. godini iznosila je takođe 428 KM, da bi godinu kasnije, odnosno 2022. godine “skočila” na 483 KM. Već 2023. godine prosječna penzija parasla je na 583 KM, u 2024. godini na 623 KM da bi zaključno sa majem ove godine prosječna isplaćena penzija u Federaciji BiH iznosila 652 KM.

Zanimljivo je da od 2015. do 2018. godine u Federaciji BiH nije bilo usklađivanja penzija, a najveći rast penzija zabilježen je u 2023. godini i to 16,25 posto.

Da li je pravedno da kod povećanja penzija uvijek najmanje dobiju oni sa najnižim penzijama, dok oni sa većim penzijama dobiju veće povećanje.

Veći regres političara od najniže penzije

“Najgore uvijek prođu oni koji su od ove države dobili minimalne penzije. Kada sam odlazila u penziju imala sam više od 30 godina staža i sada imam najnižu penziju koja nije ni 600 KM, niža je od regresa ili paušala političara. Zašto se to ne promijeni? Sada se, slušamo mjesecima, rade izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH pa neka i to promijene. Neka ta povećanja budu pravednija” kaže jedna penzionerka iz Sarajeva koja penziju prima blizu 30 godina.

Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH kaže kako se i oni slažu da je takvo povećanje penzija nepravedno.

“Mi tu ne možemo ništa iako je premijer naglašavao da će ići linearno povećanje, ne može. Kako će oni to riješiti… I mi bismo voljeli da ne ide jednako povećanje tri posto svima, nego da ide za penzije do 1.000 KM deset posto, iznad te cifre da ide pet posto, iznad 1.500 KM da ide tri posto. I mi bismo voljeli da se to može uraditi”, kaže Trakić.

Zatražili smo komentar u Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, pitali da li je pošteno da korisnici najmanjih penzija uvijek dobiju najmanje povećanje.

Nezahvalno je reći šta jeste, a šta nije pošteno

“Penzije se ostvaruju, a potom i usklađuju na temelju Zakona i prikladno je govoriti samo o tome jeli nešto zakonito ili nije zakonito. Penzije se usklađuju prema zakonu u određenom postotku i jasno je da će korisnik s minimalnom penzijom primiti manje novaca, ako gledamo u apsolutom iznosu, iako u istom postotku, nego neko čija je penzija znatno veća od minimalne. S druge strane korisnici čija je penzija znatno veća od minimalne ili od prosječne, za radnog su vijeka uplaćivali i znatno više iznose doprinosa. Stoga je nezahvalno reći šta jeste, a što nije pošteno “, rekao je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda PIO.

Prema posljednjim podacima Zavoda PIO u FBiH je 236.156 osoba sa najnižom penzijom.

(Izvor vijesti: Faktor)

Penzija kao jedno od ključnih egzistencijalnih pitanja za većinu ljudi postaje sve neizvjesnija. Razlog za to jeste što je penzioni sistem sve neodrživiji. Ipak, sve su dostupnije opcije kojima se život u starosti može učiniti izvjesnijim.

Penzioni sistem u Bosni i Hercegovini i većem dijelu ostatka Evrope počiva na modelu iz 19. vijeka, “čeličnog kancelara” Otto von Bismarcka.

Podrazumijeva međugeneracijsku solidarnost, tj. da se doprinosima radnika osiguravaju penzije trenutnih penzionera.

Shodno tome, ovo je o human sistemu koji je funkcionalan dok je radnika više od penzionera.

Nije funkcionalan kada je penzionera više od radnika.

U Bosni i Hercegovini je na jednog penzionera tek nešto više od jednog radnika.

Najprihvatljivije je kada su tri radnika na jednog penzionera.

Prema pojedinim procjenama, da bi bh. penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti funkcionisao potrebno je imati još 200.000 zaposlenih.

To što je nezadovoljavajući omjer zaposlenih i penzionera za posljedicu ima to da se dio penzija isplaćuje iz budžeta te to što su penzije male.

Šta utiče na omjer

Ovaj omjer je sve više uslovljen time što bh. privredni subjekti sve teže dolaze do radnika. Naime, radne snage je sve manje zbog toga što se veliki broj građana zaposlio i još uvijek zapošljava u inostranstvu te zbog starenja stanovništva.

Prethodno opisani problem duži period postoji u mnogim evropskim zemljama, a ublažavaju ga na nekoliko načina.

Među tim načinima prvenstveno su uvoz radnika iz različitih dijelova svijeta, kao i povećanje starosne granice za penzionisanje.

Vlasti zemalja koje su se odlučile na povećanje starosne granice za penzionisanje kao jedan od razloga za to ističu i produženje životnog vijeka stanovništva. Ovo produženje znači i duže vrijeme provedeno u penziji.

Starosna granica za penzionisanje

Muškarci u većini zemalja Starog kontinenta mogu starosnu penziju dobiti s navršenih 65 godina dok žene mogu dobiti nešto ranije. Ne manjka zemalja u kojima su uslovi penzionisanja jednaki za oba pola, kao što je to slučaj u Sloveniji.

Muškarci u oba bh. entiteta mogu se penzionisati s navršenih 65 godina, žene u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu se penzionisati s navršenih 59 godina, a u Republici Srpskoj s 59 godina.

Ministar rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Delić (NiP) je u martu u intervjuu izjavio da u FBiH nije planirano povećanje starosne granice za penzionisanje.

S druge strane, Danska je prva evropska država koja je tu granicu povećala sa 67 na 70 godina i primjenjivat će se na sve one koji su rođeni poslije 31. decembra 1970.

Francuska ima najmanju starosnu granicu za penzionisanje (62 godine), ali će ona od 2030. biti 64 godine.

U priloženim ilustracijama su podaci o starosnoj granici za penzionisanje u Bosni i Hercegovini, ostatku regije i evropskim državama s trenutno najvećom i najmanjom starosnom granicom za penzionisanje.

Rad i nakon penzionisanja

Mnogima penzije nisu dovoljne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Zbog toga je sve više onih koji rade i poslije penzionisanja.

Primjera radi, u Njemačkoj, u kojoj prosječna penzija iznosi 1.400 eura, na kraju 2022. je bilo više od milion penzionera koji su radili. No, ipak, prema izvještaju Instituta za tržište rada i istraživanje profesija (IAB) iz 2022., većina njemačkih penzionera koji i dalje rade nisu naveli nikakve finansijske razloge za rad nakon penzionisanja.

Umjesto toga, kao razloge za to su naveli “zabavu” na poslu ili potrebu za smislenim zadatkom i društvenim kontaktima.

Ekonomisti savjetuju građanima investiranje u nešto čime će osigurati izvjesniju budućnost poslije penzionisanja.

(Izvor vijesti: Klix)