Kategorija: Politika

Dok stanovništvo stari, a državni budžeti su pod sve većim pritiskom, primanja penzionera drastično se razlikuju od zemlje do zemlje.

Ko je u najboljem položaju u svojim zlatnim godinama, piše Euronews. Penzije su ključan izvor prihoda za starije Europljane, čineći otprilike dvije trećine njihovih ukupnih primanja.

Ipak, osobe starije od 65 godina u 28 europskih zemalja u prosjeku primaju tek 86% prosječnog dohotka cjelokupnog stanovništva. Prema podacima OECD-a, taj omjer u baltičkim državama pada ispod 70%, a u ekonomski snažnim zemljama poput Belgije, Danske i Švicarske ispod 80%.

Prema najnovijim dostupnim podacima Eurostata za 2023. godinu, prosječna bruto godišnja starosna penzija u Europskoj uniji iznosila je 17.321 euro, odnosno 1.443 eura mjesečno. Međutim, razlike su goleme. Na nivou cijele Europe, prosječne godišnje penzije kreću se od samo 3.377 eura u Turskoj do impresivnih 38.031 eura na Islandu.

Visina penzija: BiH na dnu liste

Unutar EU, raspon seže od 4.479 eura u Bugarskoj do 34.413 eura u Luksemburgu, piše Euronews.

Bosna i Hercegovina se nalazi na dnu liste, u grupi zemalja gdje je prosječna mirovina niža od 8.000 eura godišnje. U tom su društvu i Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovačka, Rumunjska, Litva, Mađarska i Latvija. Jedina država u Evropi koja ima niže penzije od BiH je Turska.

S druge strane, četiri najveće privrede EU – Italija, Španija, Francuska i Njemačka – nalaze se nešto iznad prosjeka Unije, kao i svih pet nordijskih zemalja.
Stručnjaci upozoravaju da su niske penzije često posljedica općeg siromaštva u nekim zemljama.

“Neke su zemlje EU-a jednostavno siromašnije od drugih i zahtijevaju od porodica da subvencioniraju penzione prihode i pomažu im”, pojasnio je za Euronews Business Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu Oxford.

Različiti sistemi otežavaju poređenja

Direktna poređenja mogu biti varljiva zbog fundamentalnih razlika u penzionim sistemima.

“Teško je uspoređivati zbog različitih penzionih sistema”, ističe Philippe Seidel Leroy, voditelj politike u AGE Platform Europe.

On navodi primjere Njemačke, Španije, Francuske i Belgije, koje se oslanjaju na državne penzije po principu ‘pay-as-you-go’, dok su profesionalni penzioni fondovi manje zastupljeni.

“Njihova penziona potrošnja bit će visoka po glavi stanovnika, jer najveći udio prihoda umirovljenika dolazi iz tih zakonskih shema”, dodao je.

Kupovna moć mijenja poredak

Kada se u obzir uzmu troškovi života, odnosno standard kupovne moći (PPS), razlike postaju znatno manje. Jedna PPS jedinica omogućuje kupnju iste količine dobara i usluga u svakoj zemlji. Mjereno u PPS-u, penzije se kreću od 6.658 u Bosni i Hercegovini do 22.187 u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže mirovine pada s više od deset na samo 3,3 puta.

Profesor Whiteside napominje da u zemljama bivšeg Istočnog bloka preostale povlastice za penzionere, poput besplatne zdravstvene njege, prijevoza i subvencioniranog stanovanja, dodatno povećavaju njihovu kupovnu moć.

Prilagodba za kupovnu moć dramatično mijenja poredak nekih zemalja. Španija skače s 13. na 4. mjesto, a Turska s posljednjeg, 34. mjesta, na 25. S druge strane, Švicarska pada s 5. na 15. mjesto, a Slovačka s 27. na 33. mjesto.

Ipak, ni PPS ne daje potpunu sliku.

“Razlike [u PPS-u] ne nestaju. To je zato što životni standard u kasnijoj dobi ovisi o više od penzionih transfera. Troškovi stanovanja, pristup zdravstvenoj skrbi i mogućnosti za starije radnike – sve to igra ulogu”, rekao je Sinclair.

U Europskoj uniji penzije u prosjeku iznose oko tri petine plaće pred kraj radnog vijeka, no u mnogim zemljama taj omjer pada ispod 50%, što penzionerima otežava održavanje pristojnog životnog standarda i čini siromaštvo u starijoj dobi značajnim društvenim problemom.

Pročitajte još na ovu temu:

Kolike su penzije u Evropskoj uniji, a kolike u regionu?

Gdje su u Evropi najveće penzije, a koje države imaju najbolje penzione sisteme?

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Federacije BiH, socijalni partneri su se dogovorili da bi, prema dosadašnjim podacima i parametrima, minimalna plata u narednoj godini trebala porasti oko 2,7 odsto.

Toni Kraljević, federalni ministar finansija, pojasnio je da se obračun minimalne plate vrši na osnovu metodologije usvojene 2022. godine. Ta metodologija uključuje dva parametra, rast potrošačkih cijena i rast realnog društvenog proizvoda, svaki u iznosu od 50 odsto.

“Za prvih devet mjeseci ove godine rast potrošačkih cijena iznosio je 3,6 posto. Rast BDP-a za prvih šest mjeseci bio 1,8 posto. Kada se ti podaci zbroje, dolazimo do indikativnog povećanja od oko 2,7 posto, ali konačnu odluku Vlada će donijeti nakon što Federalni zavod za statistiku objavi zvanične podatke”, rekao je Kraljević, a prenose Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, na sjednici je dogovoreno da se minimalna plata za 2026. godine utvrdi u skladu sa važećom metodologijom.

Inače, rast minimalne plate u dobroj mjeri utiče i na rast penzija. Povećanjem minimalne plate povećava se i prosječna plata. Upravo ta prosječna plata uzima se kao parametar za rast penzija, a više o tome možete pročitati OVDJE

ESS postigao saglasnost

Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta, istakao je da je na sjednici postignuta saglasnost svih socijalnih partnera.

“Usaglasili smo stav vezano za minimalnu plaću u 2026. godini na način da se isto utvrdi u skladu s metodologijom o izračunu minimalne plaće koja je utvrđena, odnosno objavljena u ‘Službenom listu’ 2022. godine. Svi podaci još nisu pristigli, ali nakon što budu dostupni, Vlada će svojom odlukom utvrditi minimalnu plaću”, kazao je Čengić.

Podsjećamo, minimalna plata u Federaciji BiH ove godine je povećana sa 519 KM na 1.000 KM.

Sa druge strane, u Republici Srpskoj je već odlučeno koliko će iznositi minimalna plata u narednoj godini.

Tako će od 1. januara naredne godine najniža neto plata sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznositi 1.050 KM, sa četvorogodišnjom srednjom stručnom spremom 1.100 KM, višom stručnom spremom 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM.

Nermin Nikšić, premijer FBiH rekao je da Vlada ima jasan plan kada koji će omogućiti istorijski rast penzija.

On je rekao da će te izmjene omogućiti rast penzija u sljedećoj godini od 17 posto.

“Naravno, ne mislimo da se time rješavaju svi problemi. Još uvijek će trebati učiniti puno kako bi ta naša najugroženija populacija penzionera dostigla neki standard odgovarajući za život. U svakom slučaju pokazujemo da smo Vlada kojoj se može vjerovati”, rekao je Nikšić.

On je rekao da bi se sve to rješavalo kroz fiskalne zakone i prihode u FBiH, neophodno je nastaviti investicione cikluse u putnu infrastrukturu.

“Treba omogućiti našim privrednicima da investiraju i otvaraju nova radna mjesta. Tako stvaramo pretpostavke da ljudi ne idu vani, nego da se iz inostranstva vraćaju u FBiH”, rekao je Nikšić.

Više na ovu temu:

Izmjene Zakona o PIO: Brojne novine za penzionere u FBiH

Vlada FBiH postigla saglasnost, penzije povećavaju za 17 posto

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je izmjene Zakona o doprinosima. Te izmjene podrazumijevaju da se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje plaćaju i sezonskim radnicima.

Takođe, doprinosi PIO plaćaće se i za poslove privremenog karaktra.

Predloženim rješenjem, kako su rekli u Ministarstvu finansija Republike Srpske utvrđuje se plaćanje doprinosa za PIO u fiksnom iznosu od 16 KM po svakom danu anganžmana.

Naglasili su da je cilj izmjena Zakona suzbijanje sive ekonomije prilikom isplaćivanja naknada za određeni vid sezonskog i privremenog rada. Cilj je kako su naveli i pojednostavljenje obračuna i uplate doprinosa.

Tokom sjednice Narodne skupštine moglo se čuti da Fond PIO ima problema za napatom doprinosa. Tačnije da doprinosi koji se prikupe nisu dovoljni za isplatu penzija.

Možda vas zanima i ovo:

Prosječna penzija u Srpskoj najmanja u regionu

Vlada Srpske za četiri bolnice izmiruje dugovanja za PIO

Sjajna vijest za penzionere u BiH koji su penziju zaradili u Hrvatskoj stiže iz tamošnjeg Fonda.

Naime, isplata godišnjeg dodatka na penziju, takozvana 13. penzija, trebala bi početi ove sedmice u Hrvatskoj, a dobiće ga svi penzioneri, uključujući i veliki broj korisnika koji žive u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o prvom uvođenju ovog dodatka, a njegov iznos zavisi od dužine radnog staža.

Hrvatska vlada je krajem oktobra odlučila da vrijednost dodatka iznosi šest evra po jednoj godini penzijskog staža.

Prema procjenama, prosječan iznos dodatka biće oko 170 evra, dok će penzioneri s punim radnim stažom od 40 godina dobiti 240 evra.

Godišnji dodatak dobiće i korisnici porodičnih penzija, a iznos će se računati prema stažu preminulog osiguranika ili supružnika.

Isto važi i za korisnike invalidskih penzija, kao i za one s beneficiranim radnim stažom.

Penzioneri razoračarani

Dodatak neće biti predmet oporezivanja pod uslovom da korisnici imaju otvoren zaštićeni račun na koji će sredstva biti automatski preusmjerena.

Iz Sindikata penzionera Hrvatske poručuju da je iznos dodatka razočaravajući. Naglađavaju da ne odražava stvarni doprinos ljudi koji su odradili cijeli radni vijek. Ističu da će većina penzionera novac potrošiti na osnovne troškove, dugove ili pomoć porodici tokom praznika.

Penzioneri s kojima su razgovarali hrvatski mediji navode da će im dodatak kratkoročno olakšati kraj godine, ali da će zbog rasta cijena i troškova života taj novac brzo biti potrošen.

Možda vas zanima i ovo:

Gdje idu penzije iz Bosne i Hercegovine?

Izmjena člana 81. Zakona o PIO, koju je sačinilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, izazvala je negodovanje brojnih kategorija društva. Tim izmjenama  budući penzioneri, sa 15, 17 ili 19 godina staža i 65 godina života, imaće niske penzije.

Do sada su oni koji su ispunjavali ove uslove imali pravo na najnižu penziju, koja trenutno iznosi 599 KM.

U izmjenama se navodi da će oni sa 15 godina staža, a manje od 20 imati penziju od 60 posto prosječne penzije u FBiH.

Trenutno prosječna penzija iznosi 651,49 KM, a 60 posto tog iznosa je 390 KM.

Opširnije o članu 81.

Šta izmjene Zakona o PIO u FBiH donose budućim penzionerima?

Sjednica ESS u četvrtak

Izmjene Zakona o PIO ove sedmice trebalo bi da se nađu na dnevnom redu Vlade Federacije. Međutim nije poznato da li će prije toga biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta, s obzirom na to da se ovaj zakon tiče i sadašnjih radnika, odnosno budućih penzionera.

“Imaćemo sjednicu ESS-a u četvrtak, i očekujem da ćemo dobiti informacije u vezi s izmjenama Zakona o PIO-u. Ono što nam je za sada poznato jeste, da penzioneri u narednoj godini mogu očekivati povećanje penzija za 17 posto. Bilo bi logično da predložene izmjene zakona prvo idu na sjednicu ESV-a, a tek potom na Vladu. Do sada je to bila praksa, da taj tripartitni sistem, postigne konsenzus kako bi zakon prošao Vladu”, kazao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

On je dodao da će biti i reakcija udruženja poslodavaca i sindikata na član 81. Nismo vodili nikakav socijalni dijalog o tome i bilo bi logično da se to desi na sjednici ESV-a, koja će biti održana u četvrtak.

“Treba da vidimo o čemu se tačno radi. Da li da se da odgovarajuća podrška ili da se traže određene izmjene. Radnike zanimaju izmjene člana 81. Zakona o PIO-u koje mi, nažalost, nikada nismo dobili na uvid”, rekao je Kurtović, a prenosi Faktor.

Delić tvrdi jedno, inspekcija drugo

Resorni ministar Delić je u više navrata izjavio da je sve više onih koji, kada navrše 15 godina staža, od poslodavca traže da ih odjavi, ali da nastave raditi i primati platu u koverti.

“Mogu vam reći iz ličnog iskustva da ljudi rade 15 godina i nakon toga, kada steknu to pravo, od poslodavca traže da rade na crno i da dobijaju određeni iznos u koverti koji je veći nego što bi bio u skladu sa zakonom”, kazao je Delić.

U Poreskoj upravi FBiH ranije je saopšteno da im do sada nisu prijavljeni takvi slučajevi. Ni inspektori Odsjeka za inspekcijski nadzor tokom provođenja kontrola susretali sa situacijama u kojima su zaposleni tražili da budu odjavljeni.

Pokrivenost uplate doprinosa sa isplatom penzija iznosi oko 84 posto, što je u odnosu na zemlje okruženja visok procenat. Međutim, s druge strane prosječna penzija u Republici Srpskoj od 652 KM najniža je u regionu.

“To je posljedica toga što svega osam posto ili 19.500 korisnika prava ima puni radni staž osiguranja od 40 godina. Svi ostali imaju daleko manje. Prosječna penzija onih koji odlaze sa 40 godina staža sada je 1.000 KM. Rijetkost je da neko sa 40 i više godina radnog staža ima penziju manju od 800 KM”, rekao je Mladen Milić, direktor Fonda PIO.

On je rekao da je zagarantovana penzija sa 40 godina staža sada 656 KM.

“Mi ćemo narednu godinu planirati prihode od 2,162 milijardi KM. To je prvi put da budžet Fonda PIO bude veći od dvije milijrade KM. Sa povećanjem penzija od 6,55 posto projekcije su da će nam u odnosu na 2025. godinu trebati 200 miliona KM više”, rekao je Milić.

Kako je rekao Milić, jedan od prolema Fonda PIO je i rast prava na godišnjem nivou. Rekao je da će ovu godinu biti za oko 6.000 penzionera više nego 2024. godine.

“Preporuke su da to bude ispod jedan posto rast, ali kod nas je to daleko više”, rekao je Milić.

Možda vas zanima i ovo:

Pogledajte kome će i za koliko rasti penzije u FBiH

Penzioneri Srpske se nadaju i vanrednom povećanju penzija

Penzioneri u Federaciji, konačno mogu odahnuti jer će izmjene Zakona o PIO ove sedmice biti usvojene na Vladi FBiH.

Povećanje penzija dobiće svi penzioneri. Prvo usklađivanje biće u januaru značiće povećanje penzija od oko 11,6 posto, a potom u julu za dodatnih 5,6 posto.

Koliko će rasti penzije

Najniža penzija u Federaciji BiH trenutno iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM dok je najviša isplaćena u novembru iznosila 2.996,40 KM.

Prosječna penzija isplaćena u Federaciji BiH za prošli mjesec iznosila je 761,74 KM. Koliko će rasti penzija u novcu zavisi od toga koliku sada penziju primate.

Kada dođe do povećanja penzija, za procente koji je najavljen, minimalna penzija porašće sa 599,28 KM na 701,11 KM u julu. U februaru ova penzija iznosiće 668,76 KM.

U julu zagarantovana penzija od 715,21 KM porašće na 836,79 KM. Penzioneri koji primaju tu penziju već u februaru dobiti 798,17 KM.

Najveća isplaćena penzija od 2.996,40 KM porašće na 3.505,78 KM. Penzioneri sa ovom penzijom u februaru će dobiti 3,34,98 KM.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić izjavio je da će penzije u Federaciji BiH u 2026. godini biti povećane za oko 17 posto.

Zakon u parlamnetu u januaru

Rekao je i da će izmjene i dopune Zakona o PIO  biti upućene na usvajanje u Vladu FBiH sljedeće sedmice, a potom u parlamentarnu proceduru početkom januara.

Kako je naveo, na sastanku sa predstavnicima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH,  dogovoreno je da oba doma izmjene Zakona usvoje u januaru.

Naveo je da bez obzira na taj termin, januarska penzija biti isplaćena u uvećanom iznosu.<<<Opširnije

Istakao je da će Vlada FBiH za 2026. godinu izdvojiti oko 1,1 milijardu KM za penzioni sistem. Samo za provođenje izmjena i dopuna Zakona o PIO očekuje dodatnih oko 500 miliona KM.

Delić je naglasio da su i dalje svjesni da su penzije nedovoljne, ali da je aktuelno povećanje „više nego realno u odnosu na mogućnosti budžeta“.

Objasnio je da će prva penzija za 2026. godinu biti isplaćena oko 5. februara i uključivaće januarsko usklađivanje. Drugo usklađivanje uslijeditiće 1. jula.

Prema preliminarnim podacima, u ovoj godini očekuje se prikupljanje oko 3,273 milijarde KM doprinosa. Finansijski plan Zavoda za PIO za 2026. godinu projektovan na oko 4,42 milijarde KM.

Vlada Federacije BiH usaglasila je Zakon o PIO. Po tom Zakonu, penzije u Federaciji BiH će u idućoj godini rasti dva puta. Prvi put u januaru rast će iznositi preko 11 posto, a drugi put u julu malo više od pet posto.

Za ove namjene biće neophodno obezbjediti dodatnih 500 miliona KM.

Ovaj usaglašeni Zakon, Vlada FBiH bi trebala biti usvojiti na narednoj sjednici, i već u januaru on će se naći na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Budžet za penzije daje 1,1 milijardu KM

“Redovno usklađivanje trebalo bi da bude u julu mjesecu koje bi iznosili 5,6 posto. U u ukupnom iznosu to bi trebalo biti više od 17 posto. Vlada bi na ovaj način ispunila sve ono što je zahtijevalo Udruženje penzionera. Postigli smo konačno kompromis i pronašli sredstva koja nije jednostavno pronaći”, rekao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike.

Možda vas zanima i ovo:

Delić: Zakon mnogo košta ali penzioneri će dobiti povećanje

On je rekao da Vlada Federacije BiH u odnosu na dosadašnja izdvajanja iz budžeta koja se izdvajaju za Zavod PIO, u 2026. godini će izdvojiti 1.1 milijardu KM.

“Samo za ove izmjene i dopune zakona ćemo izdvojiti oko 500 miliona. Govorimo o preliminarnim procentima ali nadamo se da oni neće odstupati značajniji od ovih iznosa”, rekao je Adnan Delić, minsitar rada i socijalne politike”, rekao je Delić.

On je rekao da povećanje penzija znači da će minimalna penzija od 599 KM narasti na 700 KM.

“Smatramo da je to svakako nedovoljno i da penzije trebaju biti veće ali to je više nego realno u ovom trentuku. Prikupićemo 3,273 milijradi kada su doprinosi u pitanju, a finanijski plan Zavoda je 4,4 milijardi KM”,

Bolnicama Gradiška i Nevesinje, kao i Specijalnoj bolnici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Mlječanica” u Kozarskoj Dubici biće izmirena dugovanja za penziono-invalidsko osiguranje.

Time se omogućava da radnici tih zdravstvenih ustanova ostvare pravo na punu penziju. Ukupan iznos koji će biti uplaćen u ove svrhe iznosi 14 miliona maraka.

“To će svakako da stabilizuje kompletan zdravstveni sistem ali i naše ustanove, te da ispoštuje naše radnike. U kontinuitetu sa tim ide i osnaživanje prostornih kapaciteta naših ustanova”, navodi Anita Đurđević Švraka, v. d. direktora Bolnice Gradiška.

Velimir Milivojević, direktor ЈZU Bolnica Nevesinje istakao je da sve ovo dovodi zdravstene ustanove da mogu pozitivno poslovati.

“Mogu da se okrenu boljoj organizaciji i svemu onome zbog čega su tu”, rekao je Milivojević, a prenosi RTRS.

Dugovanja za PIO 14 miliona KM

“Ukupan iznos koji se procjenjuje za ove tri bolnice je negdje oko 14 miliona KM. U taj iznos idu obaveze po pitanju samog PIO i po pitanju troškova postupka”, kaže Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Možda vas zanima i ovo:

Da li imate zdravsteno osiguranje dok čekate rješenje za penziju?

Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara navodi da na ovakav način će i lokalne zajednice kroz raspodjelu prihoda dobiti dio ovih sredstava gdje se nalaze zdravstvene ustanove.

“Na takav način ćemo pomoći lokalne zajednice da oni mogu da realizuju određene poslove. Nema stajanja, sljedeći koji napadamo je UKC, gore postoji ozbiljan dug”, kaže Amidžić.