Kategorija: Politika

Penzioneri u Federaciji BiH su za april primili penzije koje su u odnosu na mart povećane za 4,49%. Minimalna penzija povećana je za 25,70 KM, zagarantovana za 30,70 KM, a najviša za 128,70 KM.

“Na osnovu odluke Upravnog odbora Zavoda za PIO o redovnom usklađivanju, penzije su povećane za 4,49%, te u skladu s tim, najniža penzija za april iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija ograničena na iznos pet najnižih i iznosi 2996,40 KM”, naveli su ranije iz Zavoda PIO/MIO.

Prosječna penzija 759,36 KM

Dodaju da prosječna penzija korisnika samostalne penzije, kojih je za april isplaćeno 370.273, iznosi 759,36 KM.

S obzirom na to da se redovno usklađivanje primjenjuje retroaktivno od 1. januara, korisnicima je isplaćena i razlika između prethodno isplaćenih i povećanih penzija za prva tri mjeseca tekuće godine.

Povećanje penzija od 4,49% ne znači mnogo, imajući u vidu svakodnevna poskupljenja roba i usluga.

Jasno je da je važeći zakon u tom pogledu previše restriktivan, ali novi zakon bi mogao omogućiti značajniji rast penzija, i to zbog činjenice da bi trebao, kao jedan od elemenata u formuli za usklađivanje, odnosno rast penzija, umjesto BDP-a uzeti rast prosječne plate u FBiH.

“Od 450.000 penzionera, 240.000 prima minimalnu penziju. To je katastrofa. Ljudi nemaju šta jesti i umiru od toga. U ratu smo ginuli od metka, sad ginemo od ekonomije jer ljudi nemaju od čega da žive” – rekao je za Ahmed Bešić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH.

Novi sistem obračuna penzija

Podsjećamo, Savez penzionera predložio je novi sistem obračuna penzija – da rast prosječne plate učestvuje sa 70% u rastu penzije, dok bi 30% činilo povećanje potrošačkih cijena, odnosno potrošačke korpe.

To zahtijeva izmjenu člana 79. Zakona o PIO, međutim, Vlada FBiH, iako je uvažila inicijativu penzionera nije izašla pred Parlament FBiH i predložila izmjene Zakona o PIO.

“Mi ćemo i dalje insistirati da se izmjene i dopune Zakona o PIO nađu pred Parlamentom kako bi se koliko-toliko obezbijedilo pravednije, redovno i vanredno usklađivanje penzija” poručio je Redžo Mehić, predsjednik Upravnog odbora Saveza penzionera FBiH.

Skupština Udruženja penzionera FBiH donijela je i novi zaključak kojim se traže pregovori sa Vladom i postavljen je rok do kraja juna da se izmjeni Zakon o PIO kako bi se ove godine moglo raditi i vanredno povećanje penzija.

“To tražimo da bi smo barem djelimično ublažili ovaj inflatorni udar i udar na život i standarde penzionera”, naglašava Mustafa Trakić, član UO Saveza udruženja penzionera FBiH.

Ako federalna Vlada ispuni zahtjev Saveza penzionera, to bi značilo osjetno povećanje penzija.

Tačnije, najniža penzija bi iznosila od 800 do 850 KM. Takvo povećanje bi, naravno, zahtijevalo i znatno veće iznose finansijskih sredstava, pa se razmatra opcija da taj procenat ipak bude nešto niži, ali i dalje dovoljan da omogući znatno veće povećanje penzija.

Kako bi rasle penzije

Opcije koje se razmatraju su da rast plata i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili eventualno 60:40, iako je prva opcija realnija.

Drugim riječima, rast penzija bi se vršio u visini zbira 50% rasta prosječne plate i 50% rasta potrošačkih cijena.

S obzirom na to da je prosječna plata rasla više od BDP-a, to bi na kraju omogućilo znatno veći rast penzija.

Koliki tačno, u ovom trenutku je teško reći. Penzioneri poručuju da ne traže milostinju, već priznanje za decenije rada. Minimalna penzija, kako kažu, mora pratiti realne životne troškove poput plaćanja režija, kupovine lijekova i osnovnih životnih potreba.

“Mi smo već potrošili to povećanje od 25 KM. Ja imam minimalnu penziju. To je kilogram mesa”, kaže jedan od penzionera.

(Izvor vijesti: Federalna)

Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju neće se više mijenjati po Zakonu o penzijsko – invalidskom osiguranju Republike Srpske, koji se primjenjuje od 2012. godine. Pravo na penziju stiče se s najmanje 15 godina staža i 65 godina života ili sa 60 godina života i minimalno 40 godina radnog staža. Žene imaju pravo i na prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 58 godina života.

Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje Republike Srpske ima blizu 290.000 korisnika od čega je manje od sedam procenata penziju ostvarilo sa 40 godina uplaćenog radnog staža. Ipak, odnos starosnih, invalidskih i porodičnih penzija kreće se u pozitivnom pravcu.

“Ono što je dobro jeste da procenat korisnika prava na starosnu penziju iz mjeseca u mjesec raste. On je na nivou 2023. godine bio preko 70 odsto i to nas svrstava u sam vrh penzijskih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti”, rekao je Mladen Milić direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske.

Prosječna penzija za puni staž osiguranja sada iznosi 886 maraka, ili 63 odsto prosječne plate u prošloj godini.

Najveći broj penzionera penziju je stekao radeći manje od punog staža osiguranja. Zakonom je od 2012. godine smanjeno najniže trajanje staža osiguranja sa 20 na 15 godina, čime je povećan obuhvat korisnika prava na penziju.

To pravo iskoristilo je oko 40.000 ljudi od kojih su mnogi zbog ratnih dešavanja ostali bez posla.

Žene mogu u penziju sa 58 godina života. Potrebni radni staž za ostvarivanje starosne penzije, ako žele, mogu da smanje za po jednu godinu za svako rođeno dijete.

Svi penzijski sistemi koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, zbog nepovoljnih demografskih i ekonomskih kretanja, idu ka produženju trajanja radnog vijeka osiguranika, ali za sada se u Republici Srpskoj starosna granica neće pomjerati dalje od navršenih 65 godina života kako je predviđeno Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju.

Razumljivo da s obzirom na iznos procenta usklađivanja penzija od 4,49 posto i cijena osnovnih životnih namirnica, za što se troši najveći dio penzije nismo zadovoljni, rekao je za Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

On je istakao da to govorim u ime penzionera u Federaciji BiH koji će u maju penziju dobiti uvećane penzije za april i razliku za protekla tri mjeseca.

“Što se tiče Vlade Federacije BiH, ona se strogo drži Zakona o PIO FBiH i ona poštuje zakona. Druga je stvar što članovi zakona koji definišu redovno i vanredno usklađivanje penzija nama ne odgovaraju i nisu dobri. Zbog toga mi već od prošle godine radimo na tome da se ti članovi zakona izmijene. Dobro se odmaklo u tim našim zahtjevima jer je Vlada FBiH uglavnom usvojila sve osim jednoga koji se odnosi na procenat učešća faktora u usklađivanju penzija”, ističe Mehić.

Usklađivanje penzija, navodi, vrši se na osnovu indeksa rasta potrošačkih cijena i po sadašnjem Zakonu o PIO FBiH stope rasta Bruto domaćeg proizvoda.

“Sve zemlje u okruženju taj drugi faktor, BDP nemaju kao takav nego imaju prosječnu plaću. I to je naša osnovna boljka, odnosno problem i to smo tražili da se promijeni. Konačno Vlada je to prihvatila. Sada mi tražimo da kada se sračunavaju ta dva elementa, onaj koji je povoljniji bude sa udiom 60, a manje povoljan 40. Hrvatska ima najbolji sistem, jer su dobili pravo da izaberu 85 posto kao najpovoljniji element.

Međutim, Vlada FBiH je ostala pri stavu da za sada ostane kao što je bilo i u ovom Zakonu o PIO isti procenat, a to je 50:50 jednoga i drugog elementa koji učestvuje u tom procentu”, navodi Mehić.

Ističe da nove odredbe izmjena Zakona o PIO FBiH još nisu “ugledale svjetlo dana”.

“Te izmjene i dopuen još nisu dostavljene Parlamentu FBiH. Tiho imam neki nagovještaja da Vlada očekuje da se usvoji i set fiskalnih zakona koga se mi posebno bojimo uz puno uvažavanje zahtjeva poslodavaca i privrede da je nju potrebno rasteretiti kako bi postali konkurentniji i jači i kako bi se stvorili uslovi za zapošljavanje dugoročno što bi puno značilo za penzionere”, navodi Mehić.

On navodi kako penzioneri u FBiH očekuju u 2025. godini dodatno povećanje penzija.

“Čim se ide da ovaj drugi parametar više ne bude BDP, nego prosječna plata to je već veliki pomak. Jer, svi pokazatelji jasno navode da je od prošle godine prosječna plata, odnosno prošle godine rasla između 12 i 15 posto. A, nama su sada uzeli nominalnu vrijednost BDP 7,58. Da smo sada bili na prosječnoj plati dobili bi sada pri ovom usklađivanju penzija 3 do 4 procenta više. To je najvažniji pomak. Po logici stvari očekivati je da ubuduće po tom osnovu rastu penzije. Samo je pitanje kada će se usvojiti izmjene i dopune Zakona o PIO FBiH”, rekao je Mahić.

Neradni dani u Republici Srpskoj biće četvrtak i petak, 1, 2. maj, kao i petak, 9. maj, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.

U skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, 1. i 2. maj su neradni dani povodom Međunarodnog praznika rada, a 9. maj povodom obilježavanja republičkog praznika – Dana pobjede nad fašizmom.

Iz Ministarstva navode da u dane praznika neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

Načelnik opštine, odnosno gradonačelnik, odrediće koja su preduzeća, ustanove i druge organizacije sa područja jedinice lokalne samouprave dužni da rade i u dane praznika Republike i u kom obimu radi zadovoljenja potreba građana.

Trenutni Zakon PIO/MIO Federacije BiH previše je restriktivan u pogledu usklađivanja penzija zbog čega penzioneri traže od Vlade FBiH novu formulu.

Naime, trenutno jedan od elemenata u formuli za usklađivanje je BDP, i penzioneri traže da se umjesto rasta BDP-a uzme rast prosječne plate u Federaciji BiH.

Tokom dosadašnjih istupa, penzioneri su tražili da rast prosječne plate predstavlja 70 posto rasta penzije, dok bi 30 posto činio rast potrošačkih cijena, odnosno potrošačke korpe.

Međutim, takvo što bi tražilo i znatno veće iznose financijskih sredstava, tako da se razmatra da ovaj postotak ipak bude nešto niži, no i dalje dovoljan da omogući znatno više povećanje penzija.

Upučeni u ovu problematiku kažu kako se razmatra opcija da rast plata i rast cijena budu u omjeru 50:50 ili 60:40 posto iako je prva opcija realnija.

Šta traže penzioneri i šta bi to značilo u praksi?

U suštini, rast penzija vršio bi se u visini broja 50 posto rasta prosječne plate i 50 posto porasta potrošačkih cijena.

S obzirom na to da je prosječna plata rasla više od BDP-a, to bi u konačnici omogućilo znatniji rast penzija. Koliki, u ovom je trenutku teško govoriti.

Ako bi se prihvatio zahtjev penzionera da u izračunu penzije rast prosječne plate učestvuje sa 70 posto, odnosno minimalno 60 posto to bi značilo da najniža penzija bude od 800 do 850 KM.

Penzije povećane 4,49 posto

Podsjećanja radi, u skladu s članom 79. Zakona o MIO, redovno usklađivanje penzija u 2025. godini iznosilo je 4,49%, odlučio je Upravni odbor Federalnog zavoda za MIO, a na temelju pokazatelja o rastu BDP-a i indeksa potrošačkih cijena koje je objavio Federalni zavod za statistiku.

Najniža penzija iznosi 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, dok je najviša penzija 2996,40 KM. Uvođenje rasta prosječne plate nije novina s obzirom na to da je upravo ovaj parametar čest u zemljama okruženja.

Udruženje penzionera Republike Srpske u junu mjesecu trebalo bi da održi izvještajnu i izbornu Skupštinu Udruženja penzionera na kojoj će se birati novo rukovodstvo ove organizacije.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske rekao je da će početkom maja biti održana sjednica Upravnog odbora na čijem dnevnom redu će biti izvještajna dokumenta koja se odnose na rad u prethodnom periodu kao i finanijski izvještaji.

U međuvremenu, od maja do održavanja sjednice Skupštine Udruženja penzionera provešće se aktivnosti u opštinskim, gradskim i regionalnim odborima koji treba da predlože svoje delegate za Skupštinu, ali i kandidate za članove upravnog odbora, predsjednika Udruženja i predsjednika Skupštine.

Po Statutu Udruženja penzionera Republike Srpske neophodno je da za svako mjesto mora biti najmanje dva kandidata, a u prethodnom periodu bilo je slučajeva da bude i više kandidata.

Na kraju tajnim glasanjem Skupština odlučuje o budućem rukovodstvu Udruženja penzionera Republike Srpske.

Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH rekao je da penzioneri sumnjaju da je odluka o usklađivanju penzija bila politička, umjesto statistička.

Naglasio je da prema trenutnim parametrima, nema prostora za vanredno usklađivanje penzija, i samim tim, njihov dodatni rast.

“Dok se ne dogode izmjene i dopune Zakona o PIO u dijelu koji se odnosi na usklađivanje, to nije moguće”, rekao je Halilović.

On je rekao da u Savezu očekuju da do 30. aprila za kada je zakazana Skupština saveza udruženja bude održan sastanak sa zvaničnicima Vlade Federacije BiH.

“Prema trenutnoj formuli, po kojoj je vršeno redovno usklađivanje, ispalo je da je inflacija, odnosno stopa rasta indeksa potrošačkih cijena 1,43 posto, a u decembru se govorilo da će biti 2,10 i slično. Pa, u susjednoj Hrvatskoj je inflacija 3,50, tako da sumnjamo da je to bila politička, a ne statistička odluka. Kako nam ni stopa rasta BDP-a ne ide u prilog i opće je nezadovoljstvo zbog svih drugih kretanja, tražimo hitne izmjene Zakona o PIO prema kojima će rast penzija biti vezan uz rast plaća i koji će nam omogućiti i vanredno usklađivanje”, pojasnio je Halilović.

Podsjećanja radi, posljednjim usklađivanjem penzija, penzioneri će 5. maja dobiti uvećanje penzije za 4,49 posto i tako će najniža penzija koju prima 210.805 penzionera umjesto 573,53 KM iznositi 599,28 KM.

Zbog ovako malog povećanja, a s obzirom na rast troškova života među penzionerskom populacijom vlada veliko nezadovoljstvo.
Prema trenutnim parametrima, nema prostora za vanredno usklađivanje penzija i, samim tim, njihov dodatni rast.
Napomenuo je da je radna grupa za izmjene Zakona predložila takvo rješenje, te da se Vlada FBiH saglasila, ali i da nije usaglašen omjer usklađivanja.

Šta traži Vlada

Međutim, već se iznosilo da bi u slučaju da se usvoje izmjene i dopune Zakona u dijelu koji se odnosi na usklađivanje primjena otpočela od 1. januara naredne godine.
“Jeste, Vlada FBiH to traži, a mi smatramo da se ta procedura treba što prije okončati kako bi primjena krenula od 1. jula ove godine” naglasio je Halilović.

Podsjetimo, usklađivanje penzija se primijenjuje od 1.januara tako da će korisnici penzija uz aprilska primanja dobiti razlike za prva tri mjeseca. Pojašnjenja radi, penzioneri s najnižim primanjima će u maju dobiti ukupan iznos od 676,53 KM.

Zagarantovana i najviša primanja

Sve penzije, osim onih ostvarenih u 2025. godini, s izuzetkom minimalne i zagarantirane, se usklađuju. Tako će od maja zagarantirana penzija umjesto sadašnjih 684,48 KM iznositi 715,21 KM.
Visina najviše penzije zakonski je ograničena na iznos pet najnižih penzija. U konačnici najviša penzija koja sada iznosi 2.867,65 KM porast će na 2.996,40 KM.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je jedan od prioriteta Vlade poboljšanje položaja penzionera kroz povećanje primanja, banjsku rehabilitaciju, ali i druge mjere koje se provode.

Višković se, kako je saopšteno iz Biroa Vlade RS za odnose sa javnošću danas u Banjaluci sastao sa predsjednikom Udruženja penzionera Srpske Ratkom Trifunovićem, predsjednikom Skupštine ovog udruženja Slobodanom Brdarom i direktorom republičkog Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Mladenom Milićem.

Tokom sastanka razgovarano je o položaju penzionera u Srpskoj i mjerama Vlade za poboljšanje statusa najstarije populacije, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

Višković je podsjetio da su primanja penzionera u Republici Srpskoj od januara ove godine uvećanja za šest odsto, a da je u planu dodatno povećanje u narednom periodu.

Predstavnici Udruženja penzionera istakli su da su zadovoljni saradnjom sa Vladom i pozdravili su svako povećanje primanja za najstariju populaciju.

Upoznali su premijera Srpske sa stanjem u Udruženju penzionera i pripremama za izvještajnu i izbornu skupštinu.

U Udruženju su se posebno osvrnuli na program banjske rehabilitacije penzionera i istakli da će ove godine, zahvaljujući angažovanju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i dodatnim izdvajanjima Vlade, više od 4.300 penzionera boraviti u nekoj od šest banja u Srpskoj, gdje će ostvariti više od 30.000 noćenja.

Podsjećaju i da je u prethodnih pet godina, od kada traje ovaj program, u banjama boravilo ukupno 5.000 penzionera.

Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike rekao je da isplata penzija neće biti dovedena u pitanje jer je Vlada Federacije BiH garant isplata te da se svake godine iz budžeta nadomjesti značajan iznos sredstava.

Govoreći o izmjenama Zakona o doprinosima koje bi trebale stupiti na snagu 1. jula ove godine, a po osnovu kojih će u Fondu PIO biti manje 180 miliona KM, Delić je rekao da će to imati određene efekte na prihode ali da paralelno imamo i povećanje osnovice kroz veću minimalnu platu, što značajno ublažava taj efekat.

“Na kraju, i u najnepovoljnijem scenariju, Vlada stoji iza sistema penzijskog i invladiskog osiguranja i to se neće promijeniti”, rekao je Delić.

Nova formula za obračun penzija

Kada je riječ o novoj formuli za obračun penzija, Delić kaže da ona mora biti u vezi sa stvarnim finansijskim mogućnostima jer u protivnom bi imali situaciju da imamo propise koji se ne mogu ispoštovati u smislu osiguranja sredstava pa bi vjerovatno imali situaciju kakvu smo imali do 2018. godine kada su penzije bile značajno niže, a njihova isplata kasnila skoro cijeli mjesec.

“No, pretpostavka je da će se do kraja godine pripremiti izmjene propisa u smislu korekcije formule za povećanje penzija što bi dovelo do i značajnijeg rasta penzija u narednim godinama. Pri tome u očekivanjima svakako treba biti realan, jer se godišnje za isplatu penzija treba osigurati oko 4 milijarde KM, a što podrazumijeva da za svaki dodatni procent povećanja treba osigurati značajna sredstva”, rekao je Delić.

Nepravedan princip

Trenutni princip obračuna najniže penzije izjednačava onoga ko je radio punih 40 godina i onoga ko je radio 15 godina, što je i nepravedno, ali i prostor otvoren za manipulacije i zloupotrebu ovog člana zakona i posljedično tome konačnog obračuna iznosa najnižih penzija.

U principu, to su takozvane nezarađene penzije, ali su sistemom međugeneracijske solidarnosti u jednaku ravan dovele one koji imaju razliku i stažu deset, dvadeset godina.

Pitanje visine penzija u Bosni i Hercegovini, odavno je postalo jedno od ključnih socijalnih i ekonomskih pitanja. Dok cijene osnovnih životnih namirnica, režija i lijekova neprestano rastu, penzije ne prate taj tempo, a razlika između plate i penzije postaje sve izraženija.

Koliko iznosi prosječna penzija u BiH?

Prosječna samostalna penzija u Federaciji BiH iznosi oko 726 KM, dok je u Republici Srpskoj 631 KM. Ovi iznosi rezultat su redovnog usklađivanja koje se vrši na osnovu zakonske formule.

Kolika je prosječna plata?

Za poređenje, prosječna neto plata u Federaciji BiH za januar 2025. godine iznosila je 1.546 KM, dok je u Republici Srpskoj prosječna plata iznosila 1.475 KM.

Koliki je odnos penzije prema plati?

Prosta računica pokazuje da prosječna penzija u Federaciji BiH iznosi 46,96 posto od prosječne plate, a u Republici Srpskoj taj odnos je još nepovoljniji, i penzija iznosi svega 42,78 posto prosječne plate.

Kako je to uređeno u evropskim zemljama?

U zemljama Evropske unije ne postoji jedinstven zakon koji propisuje tačan procenat koji penzija mora iznositi u odnosu na platu, ali postoji jasna praksa i preporuke kroz takozvanu stopu zamjene (replacement rate). To je indikator koji pokazuje koliki dio svoje prethodne plate osoba zadržava kroz penziju nakon penzionisanja.

Većina evropskih zemalja kao cilj postavlja da penzije budu najmanje 60 do 70% od prethodnih primanja, što se smatra donjom granicom za očuvanje životnog standarda u starosti.

Ove preporuke su izražene kroz razne strateške i političke dokumente Evropske unije, među kojima su najvažniji:

•  Evropski stup socijalnih prava, koji u svom 15. principu kaže: „Starije osobe imaju pravo na dostatne resurse koji osiguravaju dostojanstven život.”
•  Green Paper on Ageing – dokument koji se bavi izazovima starenja evropskog stanovništva,
• Pensions Adequacy Report – redovni izvještaj Evropske komisije koji ocjenjuje adekvatnost penzijskih sistema u zemljama članicama.

Šta kaže zakon u Federaciji BiH?

U BiH, odnosno Republici Srpskoj i Federaciji BiH  trenutno ne postoji zakon koji bi propisivao garantovani odnos između penzije i prosječne plate, niti postoji propisana „minimalna stopa zamjene“. Penzije se određuju isključivo na osnovu zakona, a visina penzije zavisi od:

• Visine uplaćenih doprinosa tokom radnog vijeka,
• Dužine penzijskog staža
• I prosjeka plata koje je osiguranik imao

Sistem je dakle individualno zasnovan – ko je više i duže uplaćivao, imat će veću penziju – ali istovremeno ne garantuje da će te penzije biti dovoljne za osnovne životne potrebe.

Da li postoji potreba za promjenama?

S obzirom na činjenicu da penzioneri u BiH danas primaju ispod 50 posto od prosječne plate postavlja se pitanje treba li reforma penzionih sistema. Očigledno je da postepena povećanja penzija, a zbog bržeg rasta cijena nisu rješenje.

Šta bi se desilo kada bi BiH uvela evropsu praksu

U slučaju da BiH krene u pravcu preporuka Evropske unije recimo, i da minimalno isplaćena penzija bude najmanje 60 posto prosječne plate došli bi do toga da u Federaciji BiH prosječna penzija iznosila bi 927,6 KM dok bi u Republici Srpskoj prosjek iznosio 885 KM.