Kategorija: Politika

Nekoliko stotina penzionera je protestovalo u Tuzli u subotu, 25. januara.

Oni traže povećanje penzija, a jedan od zahtjeva je i izmjena Zakona o PIO/MIO (Penzijsko i invalidsko osiguranje) kojim bi se omogućilo redovno i vanredno povećanje penzija tokom ove godine.

Poručili su da će, ako im ne ispune zahtjevi, organizovati nove proteste.

Protest je organizovala Nova penzionerska/umirovljenička stranka (NPUS) Tuzla.

Ova stranka nije dobila podršku kantonalnih saveza penzionera, koji su članovi Federalnog saveza.

Oni su prethodno naveli kako se u slučaju tuzlanskog protesta radi o pojedinačnom istupu jedne stranke, a ne udruženja, te da su kao savez, zahtjeve o povećanju penzija uputili Vladi Federacije BiH.

U Bosni i Hercegovini ima oko 738.000 penzionera, a vladama dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, u prosjeku nedostaje više od 200 miliona evra godišnje za isplatu penzija.

(Izvor i foto: slobodnaevropa.org)

U Službenim novinama Federacije BiH objavljene su izmjene Pravilnika o naknadi troškova u slučaju smrti korisnika penzije kojima se omogućava pravo na posmrtninu porodicama penzionera u Republici Srpskoj, a koji su primali penziju putem federalnog fonda Penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO).

Na osnovu odluke Ustavnog suda BiH iz maja prošle godine, kada je utvrđeno da Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH u članu koji se tiče isplate posmrtnina nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno da je diskriminirajući, iz Pravilnika o naknadi troškova u slučaju smrti korisnika penzije brisana je sporna odredba.

Do sada su pravo na naknadu ovih troškova imale porodice korisnika federalnog Fonda PIO koji su živjeli u FBiH i Brčko distriktu, dok je ovo pravo bilo uskraćeno korisnicima koji su živjeli u RS, prenosi Srna.

Dizanje minimalne plate na 1.000 KM, koje se u bruto iznosu diže za, zapravo, 744 KM više, izazvalo je pravu buru u Federaciji BiH. Jedan od onih koji su podržali ovaj zakon bio je i ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić (NiP) koji je, međutim, priznao da je jedan od direktnih razloga veće opterećivanje plaća kako bi se napunili fondovi.

– Gotovo 450 hiljada penzionera ne smije biti dovedeno u pitanje u ovoj zemlji. Tu sad imamo pet milijardi i 100 miliona KM intervencija iz budžeta, da bismo za 2024. godinu isplatili penzije. Dakle, Fondu PIO nedostaje pola milijarde. Ko će to uplatiti ako poslodavci ne žele sarađivati s Vladom – kazao je Hrnjić.

I uistinu, demografski trendovi u BiH su zabrinjavajući. U našoj zemlji odavno više ljudi umire nego što se rađa, a kada se tome doda činjenica da radno sposobni građani u mladim godinama sele, pitanje je da li su penzioni sistemi u našoj zemlji uopće održivi.

Crne projekcije

U razgovoru za „Dnevni avaz“ ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako projekcije penzionog sistema u Federaciji BiH pokazuju da nas u narednim godinama očekuju ozbiljni izazovi.

– Ključni problem je rastući broj penzionera koji značajno nadmašuje rast broja zaposlenih, što dovodi do sve većeg finansijskog jaza između prikupljenih doprinosa i izdataka za penzije, uz rast penzija postojećih penzionera. Prema dostupnim podacima, razlika između prikupljenih doprinosa i izdataka za penzije će porasti s 528 miliona KM u 2024. godini na više od milijardu KM u 2032. godini, što ukazuje da ovo povećanje od gotovo pola milijarde maraka u manje od deset godina znači dugoročnu neodrživost trenutnog modela. Istovremeno, udio doprinosa u ukupnim izdacima za penzije će pasti sa 85 posto na 80,57 posto, što dodatno potvrđuje sve veći pritisak na budžet Federacije BiH – navodi Hadžić.

Hadžić ističe da, iako se doprinosi po radniku povećavaju po stabilnoj stopi od približno tri posto godišnje, to nije dovoljno da amortizira rast izdataka za penzije, koji iznosi pet posto godišnje zbog redovnih usklađivanja penzija i rasta broja korisnika.

– Ako ne dođe do hitnih strukturnih reformi, očekuje se da će finansiranje penzija postati gotovo neodrživo – smatra Hadžić.

Reforme su nužne

Hadžić smatra da je scenarij kraha penzionog sistema bez reformi vrlo izvjestan, a negativni faktori poput demografskog pada, iseljavanja mladih radnika i ekonomske stagnacije mogli bi dodatno pogoršati situaciju.

– Reforme su nužne – od povećanja zaposlenosti kroz aktivne mjere na tržištu rada i poticanja privatnih penzionih fondova, do prilagodbe stope doprinosa i kreiranja održivog modela finansiranja. Bez tih mjera, penzioni sistem bi mogao ugroziti finansijsku stabilnost Federacije BiH i sigurnost budućih penzionera – smatra Hadžić.

Jedno od čestih pitanja koje građani postavljaju Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje jeste po kojim propisima se još može ostvariti penzija, pored Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Kako je navedeno iz Zavoda PIO, jedan od tih propisa je Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambenooslobodilačkog rata.

Moraju biti godinu dana na birou prije odlaska u penziju

Propisano je da pripadnici Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH…) kojima je priznato učestvovanje u odbrani Bosne i Hercegovine u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali, izuzetno stiču pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju najmanje 20 godina penzijskog staža i da su najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za penzionisanje, prema ovom zakonu, bili na evidenciji Službe za zapošljavanje – navode, između ostalog, iz Zavoda PIO.

Penzija se može ostvariti i po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH. Zakonom o službi u Oružanim snagama BIH propisani su između ostalog i uvjeti za priznavanje prava na starosnu penziju, prijevremenu starosnu penziju, invalidsku i porodičnu, za vojne osiguranike. Vojni osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 30 godina penzijskog staža. Zatim, stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života – navodi se. U penziju se može i prema Zakonu o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica.

Uslovi za ostvarivanje prava po ovom propisu regulisani su članom 13. Zakona i to na način da dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja iz člana 2. stav 1. ovog zakona stiče pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kada navrši 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, naveli su.

Ratni vojni invalidi i puna starosna penzija

Penzija se može ostvariti i na osnovu Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica. Propisano je da pripadnici oružanih snaga koji su pod uvjetima i na način utvrđen federalnim propisima ostvarili status ratnog vojnog invalida, a kod kojih je utvrđena nesposobnost za privređivanje, isključivo kao posljedica oštećenja organizma zbog rane, povrede ili bolesti, po kom osnovu su i ostvarili vojni invaliditet. Zatim, kojima je priznat poseban staž u dvostrukom trajanju i koji nisu bili osiguranici u vrijeme stupanja u oružane snage, imaju pravo na invalidsku penziju, pod uvjetima propisanim u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, pojašnjavaju u Zavodu PIO FBiH.

Propisano je da ratni vojni invalidi stiču pravo na punu starosnu penziju sa navršenih 35 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu penziju kad navrše 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, pod uvjetima i na način propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović uputio je u parlamentarnu proceduru inicijativu čiji je cilj da ukine diskriminaciju po kojoj stariji vozači plaćaju preko tri puta veću cijenu takse za produženje vozačke dozvole, dok vozači umanjene zdravstvene sposobnosti plaćaju i do pet puta veći iznos u odnosu na druge vozače u istom vremenskom periodu.

Naime, uplata takse za obnovu vozačke dozvole u iznosu od 60 KM se zahtjeva od svih vozača bez obzira na rok trajanja vozačke dozvole.

Prema zakonu, vozačka dozvola se izdaje na period od 10 godina. Međutim, prema istom zakonu, starijim vozačima se smanjuje rok trajanja važenja dokumenta na tri godine, dok vozači sa umanjenom zdravstvenom sposobnošću moraju obnoviti vozačku dozvolu u nekim situacijama i svake dvije godine, te svaki put platiti taksu.

To praktično znači da je cijena takse za obnovu vozačke dozvole za zdrave mlade i vozače srednjih godina 60 KM za period od 10 godina, dok za isti period važenja dozvole penzioneri plaćaju 200 KM, a vozači sa umanjenim zdravstvenim sposobnostima i do 300 KM – naveo je Magazinović.

Magazinovićev prijedlog se bazira na plaćanju takse za obnovu vozačke dozvole na način da se njen iznos računa prema dužini roka trajanja dokumenta.

Bez promjene današnje cijene takse, godišnja cijena bi bila šest KM, što bi značilo da bi penzioneri obnovu vozačke dozvole plaćali 18 KM u odnosu na sadašnjih 60 KM, dok bi vozači sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću koji vozačku dozvolu obnavljaju svake dvije godine plaćali 12 KM umjesto dosadašnjih 60 KM.

U konačnici, svi vozači u Bosni i Hercegovini bi u periodu od 10 godina plaćali istu cijenu, što danas nije slučaj.

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine s velikim su očekivanjima ušli u 2025. godinu, nakon što su dobili obećanje o povećanju penzija.

Najniža penzija trenutno iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, dok najviša penzija doseže 2.867,65 KM.

Ovo povećanje, koje je najavljeno za 15. april 2025. godine, donosi dodatnu nadu starijoj populaciji.

Redovno usklađivanje penzija bit će povezano s rastom potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP), a procjene govore o mogućem povećanju od oko 2%.

Ovaj korak je značajan u kontekstu inflacije i rasta cijena osnovnih životnih namirnica, koji najviše pogađaju penzionere.

Povećanje penzija na 1.000 KM

Iako je povećanje penzija u planu, Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Admir Čavalić, na press konferenciji istaknuo je potrebu za daljnjim poboljšanjima u životnom standardu građana.

On je postavio pitanje: “Da li se privreda Federacije BiH namjerno urušava?”, podržavajući kolege koji su protiv trenutnog modela minimalne plate, ali i zahtjeve penzionera za većim penzijama.

U svojoj izjavi, Čavalić je najavio tri ključne inicijative:

1. Hitno dostavljanje fiskalnih reformi kako bi se zadržali radnici u Federaciji BiH.
2. Obračun minimalne plate temeljen na iznosu od 690 KM, umjesto trenutnih 1.000 KM.
3. Povećanje penzija na 1.000 KM, s obzirom na rast cijena osnovnih namirnica i potrebu za osiguravanjem adekvatnih uvjeta za život penzionera.

“Postizanje ovih ciljeva mora se postići s odgovornošću, kako bi se izbjegle dodatne štete po privredu i radnike”, zaključio je Čavalić.

Ova najava donosi nadu penzionerima, koji s nestrpljenjem čekaju da se mjere implementiraju.

Iako se očekuje da će povećanje biti od koristi, dodatna pitanja o održivosti privrede i ravnoteži između minimalne plate i ekonomskih izazova i dalje ostaju u fokusu političara i stručnjaka.

Penzioneri razmatraju zahtjev o povećanju prosječne penzije

Kako saznaje BiznisInfo među penzionerima se već razmatra zahtjev da i prosječne penzije budu povećane na hiljadu KM, kako bi se pratio rast plata.

Podsjetimo da je minimalna plata od hiljadu KM dugo vremena bila zahtjev sindikata.

Iako se ovaj prijedlog na prvi pogled čini pretjeran, ako se pogledaju brojke onda se vidi da zapravo on nije nerealan.

Naime, najniža penzija za decembar u FBiH iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za decembar 369.371, iznosi 724,64 KM.

Penziju za decembar primit će 453.900 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 298 miliona KM.

Dakle, ako bi prosječna penzija narasla sa 724 KM na 1.000 KM, to bi bio manji rast nego što je rast minimalne plate sa 619 na 1.000 KM.

Dosadašnja praksa rasta penzija za po oko 5 posto sada više dovoljna, jer bi to značio rast od samo 36 KM, što bi u poređenju s platama bio zanemariv rast.

Osim toga, rast plata će, prema pojedinim procjenama, voditi povećanju budžetskih prihoda od 800 do 900 miliona KM, što znači da će biti dovoljno novca za povećanje penzija.

Ako do toga ipak ne dođe, to bi mogla biti prava “socijalna bomba” za penzionere koji bi praktično postali najveće žrtve rasta plata i inflacije.

U prošloj godini za PIO/MIO uplaćeno nešto manje od 460 miliona KM

Na bazi podataka procjene Federalne porezne uprave prema podacima o ostvarenju prihoda za prethodnu godinu po osnovu doprinosa za PIO/MIO i zdravstveno osiguranje uplatiti nešto manje od 460 miliona KM.

Od čega za fond PIO će biti uplaćeno 256 miliona, za zdravstveno osiguranje 183 miliona, a od čega trebate da znate da će nekih 20-ak miliona biti fond solidarnosti.

Hoće li se u 2025. godini penzije usklađivati prema potrošačkoj korpi?
Delegatkinja Vedrana Vujović na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine pitala je federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, odnosno, Vladu Federacije BiH da li je sramota da pored budžeta od nekoliko milijardi KM, penzioneri dobiju mizernu pomoć od po 50 i 100 KM.

Također im je postavila pitanja da li u njihovim planovima za 2025. godinu postoji povećanje penzija u skladu sa potrošačkom korpom?

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike je navedeno kako je formirana radna grupa u vezi sa izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Razmotrit će se prijedlozi

” Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je imenovalo radnu grupu za izradu izmjena i dopuna Zakona o PIO-u. Radna grupa je sastavljena od pravnika i ekonomista Ministarstva rada, zatim Ministarstva finansija, Ureda premijera te predstavnika Saveza penzionera iz Sarajeva i Mostara. Razmotrit će prijedloge i inicijative u vezi sa ovim zakonom, uključujući i prijedlog delegatkinje Vedrane Vujović da se u 2025. povećanje radi u skladu sa rastom potrošačke korpe u FBiH, a koje će se razmatrati sa nizom drugih prijedloga koji imaju za cilj svaki oblik pomoći penzionerima”, – stoji, između ostalog, u odgovoru Federalnog ministarstva rada i socijalne politike delegatkinji Vujović.

Penzioneri u FBiH 3. januara su dobili svoje decembarske penzije sa istim iznosom kao i tokom cijele 2024. godine. U Visokom ima 7 .200 pezionera, a njih oko šest hiljada prima minimalnu penziju.

Za Udruženje penzionera Grada Visokog protekla 2024. godina nije bila najpovoljnij.

“Nismo zadovoljni 2024. godinom, žalosno je što moram ovo reći, viši nivoi vlasti nas nisu ispoštovali, penzioneri su najugroženija kategorija stanovništva sa niskim primanjima posebno u Visokom, i ja se pitam kako kraj sa krajem sastavljaju”, rekao je za RTV Visoko Refik Mušija, predsjednik Udruženja.

Istakao je da su u prošloj godini imali samo šest posto povećanja.

“Svaki dan nam se ovdje obraćaju ljudi i traže pomoć, viši nivoi vlasti bi trebali imati osmišljene mjere da poboljšaju životni standard i zdravlje najstarijih sugrađana, odobrili su nam boravak za 20 članova za rehabilitaciju u banjama, što nama stvara dodatan problem jer Udruženje ima preko 5 000 članova”, kaže Mušija.

Dodaje da će u narednom periodu uslijedit i promjene u rukovodećim strukturama.

“Upravni odbor Federalnog fonda PIO podnio je ostavku, tražili smo kolektivnu ostavku jer se nisu udostojili da bilo koji od naših zahtjeva razmotre, a ne da ih bar pokušaju realizovati”,  izjavio je Mušija.

Odluka o isplati minimalne plate od 1000 KM radnicma, otvorila je prostor i za moguće povećanje penzija u ovoj godini. Da li će do toga zaista i doći u ovom trenutku teško je reći. U visočkom Udruženju se nadaju određenim povećanjima. Kao i prethodnih godina Udruženje i ove godine pruža mogućnost svojim članovima kupovinu ogrijeva uz odgođeno plaćanje na mjesečne rate.

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine s nadom su ušli u 2025. godinu jer im je najavljeno povećanje penzija. Ipak, konačan iznos i datum stupanja na snagu zavise od nekoliko faktora.

Akontativno povećanje od 4,6%

Prema trenutnim informacijama, planirano je akontativno povećanje penzija od 4,6% s početkom u januaru 2025. godine. Međutim, realizacija ovog povećanja uslovljena je usvajanjem budžeta Federacije BiH za 2025. godinu do kraja januara. Ukoliko se donese odluka o privremenom finansiranju, povećanja neće biti u prva tri mjeseca ove godine.

Trenutno, najniža penzija u Federaciji iznosi 573,53 KM, zagarantovana 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.

Uz akontativno povećanje, redovno usklađivanje penzija planirano je za 15. april 2025. godine. Ovo će biti vezano za rast potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP), a procjene ukazuju na mogućnost dodatnog povećanja od oko 2%.

Međutim, penzioneri ističu da ovakav rast penzija nije dovoljan s obzirom na porast troškova života. Stoga zahtijevaju češće i značajnije usklađivanje penzija kroz izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.

Ključni zahtjevi penzionera

Penzioneri su tokom protekle godine tražili od Vlade Federacije dodatne mjere kako bi se izborili s rastućim troškovima života. Njihovi ključni zahtjevi uključuju:

• Vanredno povećanje penzija u slučaju ekonomske nestabilnosti
• Povezivanje rasta penzija s rastom plata

„Tražimo da se rast penzija veže za rast plata i da se omogući vanredno povećanje zbog divljanja cijena i drugih nestabilnosti“, rekao je ranije Haso Halilović, predsjednik Saveza udruženja penzionera TK.

Izmjene zakona i budući koraci

Prema informacijama iz Federalne vlade, zakonske izmjene koje bi omogućile kako redovno, tako i vanredno povećanje penzija tokom 2025. godine, mogle bi ući u parlamentarnu proceduru do kraja marta. Ipak, postoji strah da bi bez ovih izmjena povećanje moglo ostati minimalno, ograničeno na 2%.

„Zahtjevi penzionera su razumni, ali moramo voditi računa o finansijskim mogućnostima PIO/MIO sistema, iz kojeg se isplaćuju penzije za oko 455.000 penzionera“, kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH.