Kategorija: Zabava

Banjalučki penzioneri mogu da kupe medicinske aparate u preduzeću Prizma na do 10 rata, objavljeno je na sajtu Udruženja penzionera Banja Luka.

Kako su pojasnili, penzioneri na rate mogu kupiti aparate za mjerenje tlaka, šećera, inhalatore i druge aparate koje se nalaze u ponudi ovog preduzeća.

Uz zadnji ček od penzije i ličnu kartu možete posjetiti njihovu radnju i odabrati željeni proizvod.

A ukoliko ne možete do radnje i za to su se pobrinuli. Letak koji možete zatražiti od poštara, popunite i zaokružite aparat koji želite i zajedno sa posljednjim čekom od penzije predajte vašem poštaru.

Baš ovdje, u Domu penzionera Banjaluka, još jednom se potvrdilo da je ljubav beskonačna i da opstaje samo kad je prava. U to su nas uvjerili Rade i Gordana Pilipović, bračni par sa “stažom” dugim 65 godina, priča za BL portal Dragana Vučić, socijalna radnica u domu u koji su ovi vremešni ljudi došli da ne bi, kako kažu, bili na teretu djeci.

Oni su toliko različiti, a u tako savršenom skladu decenijama, kaže Dragana i ne krije da mnogima u domu daju dodatnu snagu i energiju.

Gordana ima 82, a Rade je dogurao do 90 godina. Ona iz Banjaluke, on iz Kozarske Dubice, a ugledali su se, kažu, na jednoj svadbi, daleke 1958.

“Ona mlada i lijepa u bijeloj haljini stoji na pragu kuće, a ja momak, na svadbi mi bi dosadno, i čim je spazih uzeh cvjetić i frknuh ga u njenom pravcu, a i pogledah je, onako značajno. Opazi i ona mene. Ne prođe par dana, na šumsko gazdinstvo kod škole gdje sam radio dođe Gordana onako vitka i lijepa i ubijedi me da je oženim. Na koji način, to znaju naši najbliži i neka to ostane među nama, a vama možemo reći da me iskrenošću i svojom čistoćom osvojila”, priča Rade za BL portal.

Da ne bi sve bilo u prošlom vremenu, odmah dodaje da mu je Gordana i dan-danas lijepa, a ona na to dodaje da je Radetom, na prvi pogled, bila hipnotisana. Kroz život su se, kažu, borili, mnogo radili, stekli dvoje djece – Nikolu i Branku i bili svjesni da nije lako sačuvati brak i porodicu.

“Mora se biti strpljiv i dogovarati se. Kada se jedno naljuti i kaže da je nešto crno, kažeš – jeste crno dok ga ne popusti, a onda kad to prođe, objasniš mu da nije crno već bijelo, i tako, sve polako. Kad jedno zgrmi, drugo se povuče, pa polako”, objašnjavaju skoro uglas, držeči se za ruke.

Rade još kaže da je veliki protivnik razvoda, jer time gubiš ugled, rušiš porodicu, praviš probleme djeci.

“A kako da se razvedem, kad je ona meni ovako lijepa. U braku smo 65 godina i to je jedna investicija, mora se stalno ulagati i truditi. Kupi cvijeće, čokoladu, plešite, ljubite se, ne donosite odluke na prečac, ne produbljujte polemike. Živite, volite se, jedan život imate”, poručuje Rade koji je penziju dočekao u Banjaluci kao nastavnik, a njegova Goga kao sekretarica.

I sad u domu, svaki dan dočekuju s radošću, jer su zajedno. A svake srijede, dočekuju i već popularnu “žurku” u domu na kojoj svira Miroslav Kićo Režak, nekadašnji nastavnik muzike i otac popularnog pjevača Borisa Režaka. Na tim žurkama, rado i zaplešu.

(Izvor i foto: BL Portal)

Iako možda zvuči nevjerovatno, najstariji vozač u Republici Srpskoj sa važećom vozačkom dozvolom ima 97 godina.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz MUP-a Republike Srpske, te navode da je, prema njihovim evidencijama, ovaj vozač rođen davne 1926. godine.

S obzirom na to da je zakonom propisano da vozač može voziti sve dok je zdravstveno sposoban, te da za to mora imati uvjerenje, izgleda da je ovaj vremešni starac “zdrav kao dren” čim ima vozačku dozvolu u tim godinama.

Naravno da u tom dobu vozači moraju češće provjeravati da li su fizički i psihički sposobni za vožnju nego što je to slučaj u mlađem dobu, što je, naravno, navedeno i u zakonu.
Inače, uslovi pod kojima osoba može upravljati motornim vozilom definisani su članom 10, stav 1, Pravilnika o vozačkoj dozvoli.

“Ovim članom je propisano da se vozačka dozvola izdaje sa rokom važenja od 10 godina, a licu starijem od 65 godina sa rokom važenja od tri godine, računajući od dana izdavanja, dok je stavom 2. propisano da se licu koje u vrijeme izdavanja vozačke dozvole ima više od 55 godina života vozačka dozvola izdaje sa rokom važenja do navršenih 65 godina života, s tim da taj rok ne može da bude kraći od tri godine”, navode iz MUP-a Srpske.

No, u skladu sa stavom 3. istog člana je propisano da se izuzetno vozačka dozvola može izdati i na rok kraći od roka utvrđenog u ovom članu na osnovu nalaza i mišljenja zdravstvene ustanove naznačenom u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti lica, a koji ne može da bude kraći od dvije godine.

(Izvor: nezavisne.com; foto ilutracija: yandex)

Povodom 25. oktobra, koji se obilježava kao Dan penzionera Federacije BiH, Udruženje penzionera Opštine Sanski Most organizovalo je svečano obilježavanje ovog datuma.

Udruženje penzionera opštine druženjem i prigodnim ručkom obilježilo je Dan penzionera okupivši više oko 150 svojih članova.

Predsjednik Skupštine udruženja penzionera Sabrija Bećirbegović je zahvalio penzionerima na velikom odzivu, te je izrazio očekivanje da će se ovakva tradicionalna okupljanja nastaviti i u narednom periodu.

Kako je istakao, sanski penzioneri dijele sudbinu najvećeg broja penzionera u Federaciji BiH, od kojih većina živi na rubu egzistencije i prima najnižu penziju.

(Izvor i foto: sanartv.ba)

Ansambl “Lira”, koji djeluje u okviru Udruženja “Žene to mogu”, održao je nastup za korisnike banjalučkog Gerontološkog centra.

“Ovo je bio jedan u nizu nastupa koji su članovi ansambla upriličili u ustanovama za smještaj lica treće životne dobi, s ciljem unapređenja kvaliteta života i smanjenja socijalne izolacije lica koja borave u ustanovama brige i smještaja lica treće životne dobi”, navode iz Gradske uprave.

Napominju da su nastupi organizovani u okviru projekta “Ansambl ‘Lira’ kreiranje sadržaja za aktivniji i kvalitetniji život osoba treće životne dobi i aktivno uključivanje sugrađana u realizaciju koje su podržali kroz javni poziv”.

U prethodnom periodu udruženje je realizovalo aktivnosti u Domu penzionera i odjeljenju Gerontološkog centra u Dragočaju.

(Foto: FB/JU Gerontološki centar Banja Luka)

Treće životno doba sa sobom nosi i neke benefite. U ovom periodu života možete da se posvetite svim onim stvarima koje niste mogli da uskladite sa užurbanim tempom života dok ste radili. Penzioneri u Banja Luci imaju veliki broj sadržaja namjenjen njihovom uzrastu, a mi vam u nastavku donosimo neke od preporuka.

Milanko Zec, sekretar Udruženja penzionera grada Banjaluke, istakao je da banjalučki penzioneri imaju dosta aktivnosti u kojima učestvuju, a najviše uživaju u putovanjima.

“Vrlo često organizujemo izlete i posjete drugim gradovima, a isto tako rado primamo i goste iz drugih gradova. Na ovim druženjima naši penzioneri imaju svoje primarno društvo i svaki put se odlično zabave”, rekao je Zec.

Zec dodaje da već sljedeći četvrtak, odnosno 26.10.2023. godine, dočekuju 50 penzionera iz Hrvatske, iz Opštine Borovo, gdje će zajedno sa banjalučkim penzionerima da se druže i zabave uz ručak i muziku u restoranu Speed.

Dodao je i da jedan broj penzionera redovno posjećuje trenige namjenjene starijoj populaciji.

Naime, riječ je o rekreaciji osoba treće životne dobi koje se već sedam godina održava pod rukovodstvom profesora Radomira Zrnića.

“Rekreacija osoba treće životne dobi održava se u velikoj univerzitetskoj sali svakog ponedjeljka i četvrtaka u terminu od 16 do 17 sati, a treningu se mogu pridružiti sve osobe starije od 65 godina”, kaže Zrnić.

Ističe da trenutno na rekreaciju dolazi oko 40 penzionera, te da se vježbe kreiraju na osnovu njihovog zdravstvenog stanja.

Humanitarno udruženje žena “Duga” tradicionalno organizuje aktivnosti za dame treće životne dobi “Radost života 65+” koja privlači veliki broj zainteresovanih.

Kroz radionice pletenja, heklanja i tkanja na kvalitetan način žene provode svoje slobodno vrijeme i učestvuju u humanitarnim aktivnostima.

U Udruženju žena “Duga” kažu da je decembar mjesec darivanja, a one će kroz radionice naredna tri mjeseca raznim tehnikama stvarati rukotvorine, a sav novac od prodaje doniraće nekom od humanitarnih udruženja iz Banja Luke.

U Društvenom centru u parku Mladen Stojanović svakodnevno se, u okviru projekta “Zdravo starenje”, organizuju aktivnosti za stariju populaciju.

“Svaki dan u periodu od 9 do 10 sati možete da dođete na časove korektivne gimnastike, dok je termin od 10 do 11 rezervisan za časove sekcije folklora”, naveli su iz Društvenog centra Banja Luka.

Dodaju da se i dva do tri puta mjesečno organizuju i razne radionice namjenjene starijoj populaciji.

S obzirom da nam je jesen bila veoma topla, a najavljuju i još lijepog vremena, jedna od omiljenih atrakcija banjalučkih penzionera je svakako “veliki” šah koji je postavljen na nekoliko lokacija u gradu.

Uz drevnu igru, “troše” slobodno vrijeme ali i uživaju u šahu, pa s nestrpljenjem čekaju slobodno vrijeme da pod vedrim nebom i ploči kvadratnog oblika pokažu umijeće i znanje.

“Zimi najmanje igramo, stari smo, pa moramo paziti na zdravlje. Ali nam je ova topla jesen baš dobro došla “, pričaju penzioneri koje smo zatekli na velikoj tabli u centru grada.

Većina mjesnih zajednica u Banjaluci imaju svoje aktivnosti za najstariju populaciju. Obično su to neka sedmična druženja u prostorijama mejsnih zajednica, igranje šaha, karata, pletenje, heklanje, ali i druge zabave uz igre i predavanja stručnjaka o problemima njihove populacije.

Ukoliko ste ljubitelj knjiga, onda vam svakako preporučujemo da posjetite Narodnu i univerzitetsku biblioteku Republike Srpske, sa sjedištem u Banjaluci.

U ovoj biblioteci kažu da penzioneri čine oko 30% ukupnog broja njihovih posjetilaca i korisnika, a oni im se odužuju tako što im naplaćuju godišnje članske karte po 50% nižoj cijeni, odnosno 10 KM.

Ukoliko niste u mogućnosti da posjetite neke od navedenih aktivnosti, donosimo vam i neke preporuke o tome kako da ispunite svoje slobodno vrijeme.

• Možete da se posvetiti hobijima koji vas interesuju, kao što su slikanje, pisanje, vrtlarenje, kuvarstvo ili sviranje nekog instrumenta.
• Takođe, u skladu sa mogućnostima možete planirati putovanja i istraživati nova mjesta. Možete posjetiti destinacije koje ste oduvijek željeli da vidite ili se pridružiti organizovanim putovanjima za penzionere. Putovanja pružaju priliku za upoznavanje novih kultura, ljudi i sticanje nezaboravnih iskustava.
• Možete se uključiti i u volonterske aktivnosti. Pomagati u dobrotvornim organizacijama, domovima za stare, školama ili bolnicama. Volontiranje pruža priliku da se pomogne drugima i doprinese zajednici.
• Bavite se šetanjem, jogom, plivanjem, plesom ili drugim aktivnostima prilagođenim vašim sposobnostima.

Važno je da pronađete aktivnosti koje vas ispunjavaju i donose radost.

Autor: Sandra Vukić/Penzionerski Centar

Penzioner sa Pala Novak Radović sa jednakom strašću i uzbuđenjem sprema se da 43. put posjeti Međunarodni beogradski sajam knjiga, koji je od svog prvog odlaska, davne 1977. godine, propustio samo jednom.

Radović za Srnu ističe da je Sajam knjiga u Beogradu za njega mjesto neopisive sreće, prvorazredni događaj u oblasti kulture, sa kojim se ništa ne može porediti.

“Sajam sam jedini put propustio ratne 1992. godine. I sad pamtim koliko sam želio da odem, da na momenat osjetim tračak normalnosti. Ipak, već naredne godine uspio sam da se ukrcam na neki kamion u Foči i da preko Čelebića dođem u Crnu Goru i Pljevlja, odakle smo produžili do Beograda”, navodi Radović.

Prisjećajući se tih nekoliko dana boravka u Beogradu i posjete Sajmu knjiga, Radović kaže da je to bilo nestvarno iskustvo, da se iz ratom zahvaćene zemlje odjednom pojavi na tom veličanstvenom događaju i bar na momenat osjeti svu ljepotu života.

Radović ističe da je već 1994. godine na poziv tadašnjeg direktora novoosnovane Narodne biblioteke Republike Srpske sa Pala Nedeljka Šipovca počeo da radi u toj ustanovi kulture, tako da se već iste godine ponovo našao na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.

“Te godine sam uredno otišao na Sajam kao bibliotekar Narodne biblioteke Republike Srpske i od tada više nisam nijedan propustio”, naglašava Radović.
On napominje da je prije dvije godine penzionisan, tako da je prošle godine prvi put na Sajam otišao kao penzioner i radio na štandu jedne izdavačke kuće koja ga je i ove godine angažovala.

“Ne mogu to opisati. Sajam knjiga za mene je najbolji sabor koji postoji, koji me najviše raduje. Mjesecima se uoči Sajma psihički spremam, a kako se primiče početak moje uzbuđenje i ta neka pozitivna trema je sve veća”, navodi Radović, koji je radni vijek proveo u biblioteci.

Radović smatra da se po brojnosti izdavača i ponudi knjiga Sajam nije mnogo promijenio, neke velike izdavačke kuće su nestale, ali su ih manje uspješno zamijenile i popunile prazninu.

“Ipak, kao i sve, i Sajam se mijenja. Čini mi se da je ljudi manje, mada su i dalje velike gužve, ali ne kao nekada. Fale mi i brojne roštiljnice koje su se nalazile ispred Sajma. Nekako taj spoj mirisa roštilja i knjige mi je davao neku posebnu draž. Poslije višečasovnog obilaska štandova sa knjigama volio sam da svratim u neku od tih roštiljnica. Nije se znalo da li je više ljudi unutra ili ispred u redu za hranu”, prisjeća se Radović.

On ističe da je za više od četiri decenije, kako odlazi na Sajam knjiga, upoznao sve značajnije književnike, političare i brojne druge radnike iz oblasti kulture, ali da je na njega najveći utisak ostavio akademik Matija Bećković, kao i susret sa Zoranom Đinđićem, koji je tada bio opozicioni političar.

“Bećković je čovjek koji osvaja i plijeni svojom harizmom. Kada razgovarate sa njim niste načisto da li se šali ili govori ozbiljno, prosto je fascinantan. Isto tako, neće da odgovori na svako pitanje. Nekako, ako ne želi, napravi šalu i zaobiđe to. Ništa manje impresivan nije ni srpski glumački bard Petar Božović”, navodi Radović.

On napominje da sebi nikada neće oprostiti što susrete sa velikim ličnostima nije ovjekovječio na neki način, pošto bi do danas imao veliku i vrijednu kolekciju.

Prema njegovim riječima, nekada se zajedno sa Sajmom knjiga održavao i sajam štamparstva, te je prva hala bila rezervisana za štamparske mašine, što je u to doba bilo impresivno.

“Poslije obilaska Sajma, mi iz Sarajeva obavezno bismo otišli na Skadarliju, gdje smo nekada morali čekati da bismo našli slobodno mjesto u nekoj od kafana. Bila su to divna vremena, a ta ulica imala je poseban šmek”, kaže Radović.

Međunarodni beogradski sajam knjiga, regionalno najveća manifestacija posvećena knjizi, biće održan od 21. do 29. oktobra.

(Izvor i foto: Srna)