Kategorija: Zabava

​Oni srećniji penzioneri, čije penzije iznose preko 1000 maraka i više, svoj životni standard mogli bi povećati preseljenjem u jednu od zemalja koje su na glasu kao penzionerske oaze.

Magazin “International Living” već dugi niz godina izrađuje međunarodni indeks penzionisanja te promoviše najbolje zemlje za život u penziji.

U izračunavanju indeksa ne posmatraju se samo troškovi života, već i brojni drugi faktori koji utiču na životni standard. Tako se u obzir uzimaju, između ostalog, klima, politička stabilnost, zdravstvena zaštita, infrastruktura i očuvanje okoline.

Ove su zemlje proglašene najboljim mjestima za penzionere u 2024. godini:

Kostarika

Hvaljena kao Švajcarska Srednje Amerike, Kostarika je 1948. ukinula vojsku, preusmjerivši novac u zdravstvo i obrazovanje. Međunarodno je priznata po svojoj posvećenosti zaštiti okoline; četvrtina zemlje nalazi se pod nacionalnim parkovima i rezervatima za divlje životinje.

U Kostarici je javni zdravstveni sistem, La Caja, dostupan stanovnicima bez plaćanja. Međutim, nakon što postanete rezident, morate plaćati 13 do 15 odsto svog prijavljenog mjesečnog prihoda u sistem zdravstvene njege. Mnogi stanovnici takođe kupuju privatne polise osiguranja preko osiguravajućih društava.

Najbolje medicinske ustanove su u glavnom gradu. U San Hozeu se nalaze tri privatne bolnice s akreditacijom JCI-ja, najvišom međunarodnom akreditacijom za medicinske centre. A brojne privatne klinike otvorene su širom zemlje. Osim toga, javni sistem ima više od 29 bolnica i gotovo 250 regionalnih klinika, što olakšava pronalaženje zdravstvene njege u cijeloj zemlji.

Mnogi penzionisani parovi tvrde da je u Kostarici dovoljno oko 1.800 evra mjesečno – uključeni su svi troškovi, čak i kućna pomoćnica – za ugodan život.

Portugal

Zdravstvena njega u Portugalu jedna je od najboljih na svijetu i to po pristupačnim cijenama, a mnogi lokalni stanovnici, naročito mlađa generacija, govore engleski. Uz to, Portugal je kontinuirano rangiran kao jedna od najsigurnijih zemalja. Stopa kriminala je niska, a oružano nasilje gotovo da ne postoji.

Koliki je prosječni budžet potreban za život u toj zemlji? Za bračni par – oko 2000 evra.

Neka od popularnijih mjesta za useljenike su regija Algarve, smještena na južnoj atlantskoj obali Portugala, te gradovi Lisabon, Porto i Koimbra.

Meksiko

Meksiko ima za svakoga ponešto: rustikalne gradove i elegantna odmarališta, prostrane plaže, bujne džungle, pustinje i planine prekrivene snijegom.

Izvrsno je odredište za penzionisanje jer ondje možete živjeti kao milioner po cijenu stila života srednje klase. Procjena je da je za bračni par mjesečno dovoljno oko 2100 evra za pokrivanje svih troškova, od najma i pomoći u kući do zabave i restorana.

Meksiko ima PDV od 16 odsto, iz čega je izuzeta hrana. Porez na imovinu rijetko iznosi više od 180 evra godišnje i plata se u paušalnom iznosu na početku godine.

Medicinska njega u Meksiku je izvrsna. Većina bolnica je moderna, dobro opremljena i savršeno čista. Mnogi ljekari obrazovali su se u SAD-u, Kanadi ili Evropi. Ako odlučite privatno plaćati zdravstvenu njegu, planirajte potrošiti između 45 i 70 evra za posjet specijalistu; naknadni pregledi, ako su potrebni, obično su uključeni u taj iznos. Ako su vaše potrebe jednostavne, većina apoteka nudi konsultacije u kojima možete posjetiti ljekara za manje od pet evra.

Panama

Panama ima svojih problema. Neučinkovitu vladu, pravosuđe i loš sistem prikupljanja smeća. S druge strane je vrlo moderna kad je riječ o brzom internetu i raširenim online uslugama.

Veliki plus su joj ugodna tropska klima i pješčane plaže. Nudi kvalitetnu i pristupačnu zdravstvenu njegu, nema poreza na dohodak iz inostranstva, a porezi na nekretnine su niski. Bračni par može ondje dobro živjeti za 2300 evra mjesečno ili manje, uključujući stanarinu. Mali gradovi u ruralnim područjima daleko su jeftiniji nego ako odaberete živjeti u glavnom gradu Panama Sitiju.

Španija

Španija je već dugo na glasu kao jedno od najboljih odredišta za penzionere, nudeći jedinstvenu mješavinu bogatih kulturnih iskustava, povoljne klime i visokog kvaliteta života.

Ugodan životni stil može se održati s mjesečnim budžetom u rasponu od 1800 do 3000 evra. U velikim centrima poput Madrida ili Barselone troškovi života mogu eskalirati, naročito u pogledu smještaja. Iznajmljivanje jednosobnog stana u ovim metropolama može koštati gotovo polovinu mjesečne penzije. Suprotno tome, odabir regija kao što su Valensija i Andaluzija biće jeftiniji.

Osim toga, Španija se može pohvaliti snažnim zdravstvenim sistemom te se on stalno svrstava među najbolje na svijetu. Penzioneru koji se doselio u Španiju početni pristup zdravstvenoj njezi vjerovatno će biti putem privatnog zdravstvenog sistema, čiji osnovni mjesečni troškovi iznose oko 100 evra.

Nakon pet godina boravka u zemlji useljenici automatski stiču status stalnog boravka i pristupaju javnom zdravstvenom sistemu, navodi “Tportal”.

Dobojski Šahovski klub “An pasan” i Udruženje penzionera iz ovog grada organizovali su po prvi put turnir na kome su snage odmjerili mladi šahisti sa onima koji pripadaju trećoj dobi.

Učestvovalo je više od 30 takmičara, a turnir je organizovan u sklopu obilježavanja Nove godine po julijanskom kalendaru.

Nikica Miličić se sjeća kada je zavolio šah. Imao je priča tada sedam godina kada je otac donio kući tablu I figure. Od tada do danas njegova ljubav prema ovoj vrsti igre nije prestala. I nakon toliko godina sa ljubljavlju igra šah. Igrač je sa međunarodnim rejtingom. Imao je priliku da igra protiv mladih šahista. Neki su uspjeli da ga nadmudre I pobijede.

Strpljenje i brze reakcije, osnovne su osobine koje igrač mora posjedovati da bi sa 16 figura na 64 šahovska polja mogao da pravi što više različitih kombinacija. Djeca osnove mogu da nauče za oko godinu dana. Najteže je djeci da savladaju kretanje figura i osnove matiranja. Međutim, partiju najčešće gube zbog pada koncetracije. Priznaje to petnaestogodišnji Simo Zelenković koji je od penzionera šahista gubio jer je protivnik imao više strpljenja i bio je smiren.

Ovo je prvi turnir ovakvog tipa, a cilj je popularizacija ovog sporta.

(Izvor i foto: K3)

U direkciju Lutrije Bosne i Hercegovine javio se dobitnik iz Zavidovića koji je naplatio dobitak od 1,3 miliona maraka. Dobitnik je penzioner već duži niz godina i ovaj dobitak mu je dobrodošao. Redovan je igrač klasičnih igara na sreću, a najviše igra TV Bingo i Loto. Do sada je osvajao manje dobitke u ovim igrama, a nedavno je osvojio i 2.000 KM u igri LOTO 6/39.

Na samom početku razgovora dobitnik je zamolio da ostane anoniman. Kako kaže, od 2004. godine igra TV Bingo i to mu predstavlja vid zabave i rado prati uživo izvlačenje brojeva. Nikada nije kupovao više od 3 bingo listića, tako je bilo i posljednji put kada je odigrao Novogodišnji TV Bingo.

Za dobiveni novac odlučio je kupiti dva stana u Sarajevu, a ostatak novca će ostaviti kako bi mogao uživati u svojim penzionerskim danima. Dio sredstava je planirao podijeliti i u dobrotvorne svrhe te pomoci socijalno ugroženim porodicama.

Dobitnik i njegov sin su se vozali u autu, zaustavili su se pored uplatnog mjesta Lutrije BiH u Živinicama te je zamolio sina da izađe i kupi tri bingo listića, što je ovaj i učinio.

Zanimljivo, u novogodišnjoj noći pratio je izvlačenje brojeva, ali nije križao brojeve na svojim bingo listićima. Tek kada je voditelj saopštio da je milionski džekpot pogođen u Zavidovićima, on se, kako kaže, „trznuo“ te uzeo papir i olovku da na komadić papira zapiše serijski broj dobitnog listića. Nakon sto je završeno izvlačenje brojeva nastavio je gledati novogodišnji program te je otprilike u jedan sat ujutro uzeo svoje bingo listiće i provjerio

Kada je vidio da se serijski broj listića podudara s njegovim, nije mogao da vjeruje. Kako nam je rekao, nije mogao spavati cijelu noć jer je razmišljao kako će sakriti da je upravo on dobitnik.

Dodao je da je nekoliko dana nakon što je saznao da je osvojio milionski dobitak prošetao po ulicama Živinica te je u razgovorima drugih ljudi čuo kako vladaju velika zainteresiranost i euforija, ali i radoznalost ko je osvojio taj dobitak. Na pitanje da li je uzbuđen zbog ogromnog dobitka, kazao je da uopšte nije uzbuđen te da samo razmišlja na koji način da sačuva anonimnost.

(Izvor: Dnevni avaz)

Hrvatski penzioneri će u 2024. godini moći da besplatno i neograničeno putuju vozom kroz svoju zemlju.

Vlada Hrvatske je za ovaj pilot projekat izdvojila dva miliona evra iz državnog budžeta.

Za godinu dana besplatne vožnje je potrebno platiti 2,65 evra za takozvanu pametnu karticu, prenosi hrvatski portal Poslovni.

“Procedura je veoma jednostavna, penzioner treba da popuni zahtev, priloži lični dokument i potvrdu o primanju penzije i preda sve na blagajni ili eventualno pošalje putem mejla. Na osnovu ovih dokumenata će dobiti pametnu karticu koju će koristiti za besplatna putovanja”, izjavila je predstavnica Hrvatskih železnica, Mihaela Tomurad Sušac.

Brojke govore da oko 40.000 penzionera u Hrvatskoj koristi željeznički saobraćaj, a ovaj pilot projekat može da bude produžen nakon godinu dana ako se pokaže da je donio željene rezultate.

Američki neurolog Hauard Taker rođen je 1922. godine, a medicinom se bavi od 1947. Ima 101 godinu i prema Ginisovoj knjizi rekorda, on je najstariji ljekar u praksi. Oženjen je doktorkom Sarom, psihijatrom, koja se sa 89 godina bavi psihoanalizom. Doktora Takera mnogi pitaju za tajnu dugovječnosti, a on otkriva kojih pet pravila se pridržava čitavog života:

Ne budite besposleni u penziji

“Ako ste dovoljno srećni da imate karijeru u kojoj uživate i još uvijek možete da radite, razmislite o odlaganju penzionisanja”, kaže dr Taker i dodaje da primjećuje da mnogo ljudi koji odu u penziju, postanu neaktivni i na taj način povećavaju rizik od pada kognitivnih sposobnosti. Inače, dr Taker je tokom pandemije korona virusa sam liječio pacijente šest dana u nedjelji. “Kad ne radim, uživam da provodim vrijeme sa četvoro djece i desetoro unučadi i gledam sportski program”, dodaje dr Taker.

Održavajte formu i budite fizički aktivni

Iako Dr Hauard Taker ne može da bude aktivan kao prije, na traci za trčanje pređe oko pet kilometara, većinu dana u nedjelji. “Plivanje, trčanje, hodanje i skijanje u mojim 80-im održali su me jakim i zdravim. Studije su pokazale da nešto tako jednostavno, poput 15-minutne šetnje na svježem vazduhu, može da smanji rizik od prerane smrti za skoro 25 odsto”, kaže doktor.

Ostavite cigarete

“Zašto bi neko želio da udahne nešto osim svježeg vazduha u svoja pluća kad je život već kratak?”, kaže doktor i dodaje da se sjeća da je prisustvovao sastancima na kojima su ljekari, sa cigaretama u ustima, savjetovali pacijentima da prestanu da puše. “Danas znamo da pušenje cigareta povećava rizik od nastanka mnogih bolesti, moždanog udara, bolesti perifernih arterija, koronarne bolesti srca i drugih plućnih i kardiovaskularnih bolesti”, kaže neurolog.

Superstogodišnjak Jovan Jovanović i dalje drži rekord kao najstarija osoba koja je ikada umrla u BiH – u 110. godini.

Gerontološki centar Sarajevo saopštio je danas da Jovanović, koji je bio korisnik ove ustanove, drži i dalje ovaj rekord.

Rođen je 16. septembra 1906. godine u selu Donji Brčeli u Crnoj Gori.

Na njegov 110. rođendan u 2016. godini postao je prvi superstogodišnjak koji je ikada živio u BiH. Samo 15 dana nakon 110. rođendana Jovanović je preminuo.

Osim toga što je bio najstarija osoba u BiH, poznat je po tome da je objavio više od 200 naučnih članaka. Čak mu je iste godine kada je umro objavljen članak u “Sarajevskim sveskama” 2016. godine.

Gerontološka istraživačka grupa je 13. oktobra ove godine zvanično potvrdila njegove godine na osnovu dokumentacije koju je Gerontološki centar Sarajevo ima i većim dijelom je dobio iz arhive.

Jovanović, o kojem su pisali domaći, regionalni, pa i svjetski mediji, posthumno proglašen za najstariju živuću osobu u BiH.

U decembru 1943. godine oženio je Zagorku sa kojom nikada nije imao djecu i preselio se u BiH 1944. godine. Postao je profesor ruskog jezika i filozofije. Od 1957. radio je u univerzitetskoj biblioteci, gdje je ostao do penzije. Nažalost, Zagorka je preminula 1973. godine.

On još drži rekord kao najstarija osoba koja je ikada umrla u BiH, a njegov rekord bi sredinom 2024. godine mogla oboriti Ajka Lokmić iz Sarajeva, rođena 4. maja 1914. godine, koja je još živa.

(Izvor: Srna)

Doživjeti stotu i nije toliko teško ako živite u takozvanim plavim zonama, regijama s najvećom koncentracijom stogodišnjaka.

Ikarija u Grčkoj, Okinanja u Japanu, Sardinija u Italiji, Loma Linda u Kaliforniji i poluostrvo Nicoya u Kostariki, lokacije su na kojima ljudi najduže žive i ubrajaju se među najsretnije na svijetu.

Njihova dugovječnost proučava se godinama i bili su predmet brojnih istraživanja. Uočeno je da većina slijedi jednostavnu jutarnju rutinu od četiri koraka. Dobra vijest je da je svi možemo početi prakticirati već od sutra.

Zdravo doručkujte

Većina ljudi koji žive u plavim zonama konzumira bogatu i raznoliku biljnu prehranu. Uopšteno, jedu više cjelovite hrane, voća i povrća, a manje crvenog ili prerađenog mesa, šećera i skrobnih ugljenih hidrata. Takav oblik prehrane naziva se mediteranskom dijetom, a istraživanja su potvrdila da može pomoći u smanjenju rizika od niza bolesti.

To uključuje Alzheimerovu bolest, bolesti srca, moždani udar i razne vrste raka. Ljudi koji žive u Loma Lindi, u Kaliforniji, obično doručkuju zdjelicu zobene kaše, ponekad dodajući orašaste plodove ili voće kako bi dobili više vlakana. Zamjena kravljeg mlijeka za biljnu alternativu, poput zobenog mlijeka, takođe može smanjiti rizik od raka.

Šoljica kafe

Kafa je ključni dio prehrane većine ljudi koji žive u plavim zonama. Popiju dvije do tri šoljice kafe dnevno, a istraživanja su potvrdila da to pomaže u smanjenju rizika od dijabetesa i pretilosti.

Polifenoli, prirodni antioksidansi u kafi, takođe se povezuju s manjim rizikom od razvoja demencije.

Pronaći svoju svrhu

Svi ljudi u plavim zonama pokušavaju pronaći svoju svrhu, odnosno razlog za ustajanje iz kreveta. To se na japanskom kaže ikigai. Ken Mogi, neuronaučnik iz Tokija, za Well+Good je rekao da proces počinje sa četiri stepena: prihvatanjem sebe, povezivanjem s drugima i planetom, pronalaženjem radosti u malim stvarima te prisutnošću.

Lijepa riječ

Način na koji se ponašate prema ljudima može podstaći vašu sreću. Istraživač Dan Buettner, koji je osmislio pojam plave zone, rekao je da dugovječni ljudi svako jutro kažu nešto lijepo prvoj osobi koju vide. Uz to, dobro je započeti dan s malo fizičke vježbe. Buettner vozi bicikl do posla ili vježba jogu te ističe da to pozitivno djeluje na njegovo zdravlje.